Skriniranje Anksioznih Poremećaja u Primarnoj Zdravstvenoj Zaštiti
Anksiozni poremećaji najčešće se prvo prepoznaju ili previđaju upravo u ambulantama primarne zdravstvene zaštite (PZZ). GAD-7 upitnik kratak je, standardiziran i klinički valjan instrument koji obiteljskim liječnicima omogućuje brzu identifikaciju bolesnika s vjerojatnim anksioznim poremećajem.
Zašto Skrinirati Anksioznost u PZZ-u?
- Anksiozni poremećaji prisutni su u 10-20% odraslih bolesnika u ambulantnoj PZZ praksi
- Više od 50% bolesnika s GAP-om prvotno traži pomoć zbog tjelesnih simptoma (umor, napetost, bolovi)
- Rano prepoznavanje smanjuje rizik kronicizacije i komorbidne depresije
- GAD-7 ispunjavanje ne produljuje konzultaciju za više od 2-3 minute
Preporučena Primjena GAD-7 u Ambulanti PZZ
- Rutinski pregled bolesnika s nesanicom, kroničnom boli, funkcionalnimgastrointestinalnim tegobama ili palpitacijama
- Kontrolni pregled bolesnika s poznatom anksioznošću ili depresijom u anamnezi
- Bolesnici pod dugotrajnim psihosocijalnim stresogenim okolnostima
- Postporođajno praćenje uz PHQ-9 kao kombinirani skriner
Preporučeni prag za daljnju obradu: zbroj ≥10 zahtijeva strukturirani klinički razgovor i razmatranje upućivanja specijalistu psihijatrije ili psihoterapeutu.
GAD-7
Upitnik za Opći anksiozni poremećaj
Jeste li u posljednja 2 tjedna iskusili neki od sljedećih problema?
Ograničenja Skriniranja u PZZ
- Skriniranje bez pratećeg kliničkog razgovora nema dijagnostičku vrijednost
- Lažno pozitivni rezultati mogući su pri kroničnim tjelesnim bolestima, hipertireozi i korištenju stimulansa ili kortikosteroida
- Resursi za psihijatrijsko upućivanje i psihoterapiju ograničeni su u pojedinim regijama, što treba uzeti u obzir pri interpretaciji i planiranju daljnje skrbi
- GAD-7 nije zamjena za potpuni psihijatrijski pregled pri složenim slučajevima
Često Postavljana Pitanja
Koliko često se GAD-7 preporučuje u rutinskom praćenju?
Nema jedinstvene preporuke za opću populaciju, no u bolesnika s poznatom anksioznošću ili rizičnim čimbenicima (kroničan stres, prethodne epizode anksioznosti, komorbidna depresija) procjena svakih 3-6 mjeseci u skladu je s preporukama baziranim na smjernicama NICE-a i kliničkim konsenzusom.
Koje su razlike između GAD-7 i GAD-2 u PZZ skriniranju?
GAD-2 je dvočestična verzija (čestice 1 i 2 iz GAD-7) koja se koristi kao ultrabrzi skriner u vremenski ograničenim ambulantnim uvjetima. Prag ≥3 ima osjetljivost od oko 86% i specifičnost od 83% za GAP. Pozitivan GAD-2 rezultat preporučuje se dopuniti punim GAD-7 bodovanjem za precizniju procjenu.
Postoje li prepreke za rutinsku primjenu GAD-7 u PZZ-u u Hrvatskoj?
Primjena GAD-7 u hrvatskoj PZZ praksi tehnički je izvediva bez posebnih resursa. Ograničenja su uglavnom organizacijske prirode: nedostatak standardiziranog protokola za interpretaciju i upućivanje, te kapaciteti za psihoterapiju i psihijatrijske konzultacije koji se razlikuju regionalno.
Izvori
- Spitzer RL, et al. A brief measure for assessing generalized anxiety disorder. Arch Intern Med. 2006;166(10):1092-1097.
- NICE Clinical Guideline CG113: Generalised anxiety disorder and panic disorder in adults
- Kroenke K, et al. Anxiety disorders in primary care: prevalence, impairment, comorbidity, and detection. Ann Intern Med. 2007;146(5):317-325.
