BMI
BMI
–
Dodatne informacije
Upozorenje
Ova alatka služi isključivo u obrazovne svrhe i ne predstavlja profesionalni savet niti zamenu za profesionalni savet. Alatku ne treba koristiti za postavljanje medicinske dijagnoze i/ili pružanje medicinske terapije.
Opšti opis
Indeks telesne mase (BMI) je najčešće korišćena antropometrijska metoda za merenje gojaznosti, koja se izračunava kao težina pojedinca u kilogramima, podeljena sa visinom u kvadratnim metrima.
Indeks telesne mase (BMI) je najčešće korišćena antropometrijska metoda za merenje gojaznosti, koja se izračunava kao težina pojedinca u kilogramima, podeljena sa visinom u kvadratnim metrima.
Reference values
Severely underweight
< 16Moderately underweight
16-16,99Mildly underweight
17-18,49Normal weight
18,5-24,99Overweight
25-29,99Obese class I
30-34,99Obese class II
35-39,99Obese class III
≥ 40Explanation
Body Mass Index (BMI) is a simple index of weight-for-height that is commonly used to classify underweight, overweight and obesity in adults. It is defined as the weight in kilograms divided by the square of the height in metres (kg/m²).
Formula
BMI = weight / height²
References
Keys, Ancel; Fidanza, Flaminio; Karvonen, Martti J.; Kimura, Noboru; Taylor, Henry L. (1972). "Indices of relative weight and obesity". Journal of Chronic Diseases 25 (6–7): 329–43.
"BMI Classification". Global Database on Body Mass Index. World Health Organization. 2006. http://apps.who.int/bmi/index.jsp?introPage=intro_3.html Retrieved May 2016.
Verzija
2
Više o ovoj alatki
BMI (Body Mass Index) ili indeks telesne mase se koristi u praksi za procenu da li je osoba pothranjena, ima normalnu, prekomernu telesnu težinu ili je gojazna. Gojaznost se definiše kao BMI 30 ili više, dok se prekomerna težina definiše kao BMI između 25 i 29,9.
BMI je najkorisnija mera za gojaznost i prekomernu težinu na nivou populacije jer je isti za oba pola i važi za sve odrasle osobe bez obzira na godine. Ipak, treba ga posmatrati kao okvirni pokazatelj jer ne odražava uvek istu količinu telesne masti kod različitih pojedinaca. Prednosti korišćenja BMI-ja uključuju jednostavnost izračunavanja i niske troškove. Može da se koristi kao alat za skrining, tj. za rano otkrivanje potencijalnih zdravstvenih problema. Međutim, postoje i nedostaci. BMI ne uzima u obzir mišićnu masu ni gustinu kostiju. Na primer, sportisti i osobe sa razvijenom mišićnom masom mogu imati visok BMI, ali ne i višak telesne masti. Takođe,
BMI ne pravi razliku između masne i nemasne (mišićne) mase.
Ipak, postoje dokazi da je BMI koristan u praksi – istraživanja pokazuju da osobe sa višim BMI-jem imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da BMI nije dijagnostički alat i da ga treba koristiti zajedno sa drugim merama, kao što su obim struka i krvni pritisak.
