MELD Zbroj u Spontanom Bakterijskom Peritonitisu (SBP)
Spontani bakterijski peritonitis (SBP) je bakterijska infekcija ascitesa bez prepoznatljivog kiruškog izvora, definirana brojem neutrofila u ascitnoj tekućini > 250/mm³. Komplikacija je cirotičnog ascitesa u 15-25 % hospitaliziranih bolesnika i nosi 20-40 % bolnički mortalitet bez adekvatnog liječenja.
Dijagnostički Kriteriji SBP-a
| Parametar | Vrijednost |
|---|---|
| Neutrofili u ascitesu (PMN) | > 250/mm³ |
| Kultura ascitesa | Pozitivna u 40-50 % (E. coli, Klebsiella, Streptococcus) |
| Temperatura / bol u trbuhu | Prisutni u 50-80 % |
| Asimptomatski SBP | 10-30 % bolesnika |
Uloga MELD-a u SBP-u
MELD zbroj pri dijagnozi SBP-a predviđa:
- Razvoj hepatorenalnog sindroma (HRS): MELD > 20 uz SBP: HRS rizik 30-50 %
- Bolnički mortalitet: MELD > 25 pri dijagnozi SBP-a: mortalitet > 30 %
- Dinamika MELD-a: porast za > 2 boda unutar 48 h unatoč antibioticima — lošiji prediktor ishoda
MELD i MELD-Na
Model for End-Stage Liver Disease
Standardni Terapijski Protokol SBP-a
Antibiotici (1. linija):
- Cefotaksim 2 g i.v. svakih 8 h kroz 5 dana (ili
- Amoksicilin/klavulanska kiselina u nekompliciranima)
Albumin (obavezno uz antibiotike kod MELD > 15 ili kreatinin > 88 µmol/L):
- Dan 1: 1,5 g/kg i.v.
- Dan 3: 1 g/kg i.v.
- Albumin smanjuje rizik HRS-a s 30 % na 10 % i poboljšava preživljenje
Profilaksa sekundarnog SBP-a:
- Norfloksacin 400 mg/dan p.o. indefinitivno nakon prvog epizode SBP-a
Primarna Profilaksa SBP-a
U bolesnika s malim ascitesom (proteini < 15 g/L) i MELD > 15 ili bilirubin > 50 µmol/L:
- Norfloksacin 400 mg/dan smanjuje rizik prvog SBP-a za 60-70 %
Ograničenja
- MELD može biti lažno povišen dehidracijom ili nefrotoksičnim lijekovima neovisno o jetrenom zatajenju
- Negativna kultura ascitesa (kultura-negativni neutrofilni ascites) liječi se jednako kao i mikrobiološki potvrđeni SBP
- U bolesnika na fluorokinolonima kao profilaksi SBP-a, empirijska terapija treba pokriti rezistentne organizme (karbapenem umjesto cefalosporina)
Često Postavljana Pitanja
Treba li albumin dati svim bolesnicima sa SBP-om?
Albumin je indiciran kod kreatinina > 88 µmol/L, ureje > 10,7 mmol/L ili bilirubina > 68 µmol/L. U niskom riziku (blagi SBP, normalan kreatinin) korist od albumina je manje jasna prema recentnijim studijama.
Može li SBP biti "asimptomatski"?
Da — u 10-30 % bolesnika s poznatom cirozom i ascitesom SBP se otkrije kao slučajan nalaz pri paracentezi bez jasnih simptoma infekcije. Zato se dijagnostička paracenteza preporuča pri svakoj hospitalizaciji cirotičnog bolesnika.
Kada razmotriti transplantaciju nakon SBP-a?
SBP kao epizoda akutne dekompenzacije (MELD > 15, Child-Pugh C) indicira evaluaciju za transplantaciju. SBP sam po sebi nije kontraindikacija za transplantaciju pri urednom antibiotskom odgovoru.
Izvori
- EASL Clinical Practice Guidelines for the management of patients with decompensated cirrhosis. J Hepatol. 2018.
- Sort P, et al. Effect of intravenous albumin on renal impairment and mortality in patients with cirrhosis and spontaneous bacterial peritonitis. N Engl J Med. 1999.
- Fernandez J, et al. Primary prophylaxis of spontaneous bacterial peritonitis delays hepatorenal syndrome and improves survival in cirrhosis. Gastroenterology. 2007.
