Brže pretražujte lekove. Isprobajte Proveru interakcija između lekova.
Brže pretražujte lekove. Isprobajte Proveru interakcija između lekova.
Lekovi

Tremfya 200 mg koncentrat za rastvor za infuziju

Lista interakcija
2
7
5

Informacije o izdavanju lekova

Lista RFZO

Leka nije na listi

Režim izdavanja

OR

Ostale informacije

Naziv leka

Tremfya 200 mg koncentrat za rastvor za infuziju

Sastav

Nema podataka.

Farmaceutski oblik

koncentrat za rastvor za infuziju

Proizvođač

Janssen Biologics B.V.

Nosilac odobrenja

PREDSTAVNIŠTVO JANSSEN-CILAG KFT BEOGRAD

Poslednje ažuriranje SmPC-a

1. 7. 2026.
Drugs app phone

Koristite aplikaciju Mediately

Dobijte informacije o lekovima brže.

Skenirajte kamerom telefona.
4.9

Više 36k ocene

Koristite aplikaciju Mediately

Dobijte informacije o lekovima brže.

4,9 zvezdica, preko 20 hiljada ocena

SmPC - Tremfya 200 mg

Terapijske indikacije

Ulcerozni kolitis

Lek Tremfya je indikovan za lečenje odraslih pacijenata sa umerenim do teškim aktivnim ulceroznim kolitisom koji su imali neadekvatan odgovor, ili su izgubili odgovor na konvencionalnu ili biološku terapiju, ili ne podnose ove terapije.

Kronova bolest

Lek Tremfya je indikovan za lečenje odraslih pacijenata sa umerenom do teškim oblikom aktivne Kronove bolesti koji su imali neadekvatan odgovor, ili su izgubili odgovor na konvencionalnu ili biološku terapiju, ili ne podnose ove terapije.

Doziranje i način primene

Lek Tremfya je namenjen za primenu prema uputstvu i pod nadzorom lekara iskusnog u postavljanju dijagnoze i lečenju stanja za koja je indikovan.

Guselkumab 200 mg koncentrat za rastvor za infuziju treba koristiti samo za indukcionu dozu. Doziranje

Ulcerozni kolitis

Preporučuje se bilo koji od sledeća dva režima indukcione doza:

  • 200 mg primenjeno intravenskom infuzijom u nultoj (0.), 4. i 8. nedelji Ili

  • 400 mg primenjeno supkutanom injekcijom (kao dve uzastopne injekcije od po 200 mg) nulte (0.), 4 i 8 nedelje. Videti Sažetak karakteristika leka za lek Tremfya 200 mg rastvor za injekciju.

    Nakon završetka indukcionog režima doziranja, preporučena doza održavanja, počevši od 16. nedelje, je 100 mg, primenjena supkutanom injekcijom na svakih 8 nedelja. Alternativno, kod pacijenata koji, prema kliničkoj proceni, ne postignu odgovarajuću terapijsku korist od indukcione terapije, može se razmotriti doza održavanja od 200 mg, primenjena supkutanom injekcijom, počevši od 12. nedelje, a zatim svake 4 nedelje (videti odeljak 5.1). Videti Sažetak karakteristika leka za lek Tremfya 100 mg rastvor za injekciju i 200 mg rastvor za injekciju.

    Primena imunomodulatora i/ili kortikosteroida može se nastaviti tokom terapije guselkumabom. Kod pacijenata koji su odgovorili na terapiju guselkumabom, doza kortikosteroida se može smanjiti ili obustaviti u skladu sa standardnom kliničkom praksom.

    Kod pacijenata kod kojih nije postignuta terapijska korist nakon 24 nedelje lečenja potrebno je razmotriti prekid terapije.

    Kronova bolest

    Preporučuje se jedan od dva režima indukcione doze:

    • 200 mg primenjeno intravenskom infuzijom nulte (0.), 4. i 8. nedelje. ili

    • 400 mg primenjeno supkutanom injekcijom (kao dve uzastopne injekcije od po 200 mg) nulte (0.), 4. i

    8. nedelje. Videti Sažetak karakteristika leka za lek Tremfya 200 mg rastvor za injekciju.

    Nakon završetka indukcionog režima doziranja, preporučena doza održavanja, počevši od 16. nedelje, je 100 mg, primenjena supkutanom injekcijom na svakih 8 nedelja. Alternativno, kod pacijenata koji, prema kliničkoj proceni, ne postignu odgovarajuću terapijsku korist od indukcione terapije, može se razmotriti doza održavanja od 200 mg , primenjena supkutanom injekcijom, počevši od 12. nedelje, a zatim svake 4 nedelje (videti odeljak 5.1). Videti Sažetak karakteristika leka za lek Tremfya 100 mg rastvor za injekciju i 200 mg rastvor za injekciju

    Primena imunomodulatora i/ili kortikosteroida može se nastaviti tokom terapije guselkumabom. Kod pacijenata koji su odgovorili na terapiju guselkumabom, doza kortikosteroida se može smanjiti ili obustaviti u skladu sa standardnom kliničkom praksom.

    Kod pacijenata kod kojih nije postignuta terapijska korist nakon 24 nedelje lečenja potrebno je razmotriti prekid terapije.

    Propuštena doza

    Ako se neka doza propusti, treba je primeniti što pre. Nakon toga, doziranje treba nastaviti u redovno predviđeno vreme.

    Posebne populacije

    Stariji pacijenti

    Nije potrebno prilagođavanje doze (videti odeljak 5.2).

    Postoje ograničene informacije kod pacijenata starosti ≥ 65 godina, i veoma ograničene informacije kod pacijenata starosti ≥ 75 godina (videti odeljak 5.2).

    Oštećenje funkcije bubrega ili jetre

    Lek Tremfya nije ispitivan u ovim populacijama pacijenata. Generalno se ne očekuje da će ova stanja u značajnoj meri uticati na farmakokinetiku monoklonskih antitela i smatra se da nije potrebno prilagođavati dozu. Za dodatne informacije o eliminaciji guselkumaba videti odeljak 5.2.

    Pedijatrijska populacija

    Bezbednost i efikasnost leka Tremfya kod dece i adolescenata mlađih od 18 godina nije ustanovljena. Nema dostupnih podataka.

    Način primene

    Lek Tremfya 200 mg koncentrat za rastvor za infuziju je namenjen isključivo za intravensku primenu. Mora se primenjivati tokom perioda od najmanje jednog sata. Jedna bočica namenjena je samo za jednokratnu upotrebu.

    Za dalja uputstva o razblaživanju ovog leka pre primene, videti odeljak 6.6..

Kontraindikacije

Teška preosetljivost na aktivnu supstancu ili bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u odeljku 6.1. Klinički važne aktivne infekcije (npr. aktivna tuberkuloza, videti odeljak 4.4).

Posebna upozorenja

Sledljivost

Da bi se poboljšala sledljivost bioloških lekova, potrebno je jasno zabeležiti naziv i broj serije primenjenog leka.

Infekcije

Guselkumab može povećati rizik od infekcija. Terapija se ne sme uvoditi kod pacijenata sa bilo kakvom klinički važnom aktivnom infekcijom sve dok se ta infekcija ne povuče ili ne leči na odgovarajući način.

Pacijente na terapiji guselkumabom treba savetovati da potraže pomoć lekara ukoliko se pojave znakovi ili simptomi klinički važne hronične ili akutne infekcije. Ukoliko se kod pacijenta razvije klinički relevantna ili ozbiljna infekcija ili ukoliko pacijent ne odgovara na standardnu terapiju, treba ga pažljivo nadgledati, a primenu leka Tremfya prekinuti dok se infekcija ne povuče.

Testiranje na tuberkulozu pre započinjanja lečenja

Pre započinjanja terapije, pacijenti se moraju ispitati da li boluju od tuberkuloze. Pacijente koji primaju guselkumab treba pratiti kako bi se utvrdili znaci i simptomi aktivne tuberkuloze tokom i nakon lečenja. Kod pacijenata sa istorijom latentne ili aktivne tuberkuloze kod kojih se ne može utvrditi da li su primili odgovarajuću terapiju, potrebno je razmotriti primenu antituberkulozne terapije pre uvođenja terapije.

Preosetljivost

Ozbiljne reakcije preosetljivosti, uključujući anafilaksu, su bile prijavljene u postmarketinškom periodu (videti odeljak 4.8). Nekoliko dana nakon primene terapije guselkumabom dogodili su se slučajevi ozbiljnih reakcija preosetljivosti uključujući slučajeve sa urtikarijom i dispnejom. Ako se pojave ozbiljne reakcije preosetljivosti, treba odmah prekinuti primenu guselkumaba i primeniti odgovarajuću terapiju.

Povećane vrednosti transaminaza jetre

U kliničkim ispitivanjima psorijatičnog artritisa zabeležene su povećane vrednosti enzima jetre kod pacijenata koji su guselkumab primali na svake 4 nedelje, u poređenju sa onima koji su primali guleskumab na svakih 8 nedelja ili onima koji su primali placebo (videti odeljak 4.8).

Kada se guselkumab primenjuje svake 4 nedelje kod psorijatičnog artritisa, preporučuje se da se utvrdi početna vrednost enzima jetre i da se zatim prati u skladu sa uobičajenom praksom zbrinjavanja pacijenata. Ukoliko se uoče povećane vrednosti alanin aminotransferaze [ALT] ili aspartat aminotransferaze [AST] i posumnja na oštećenje funkcije jetre izazvano ovim lekom, terapiju treba privremeno obustaviti sve dok se ova dijagnoza ne isključi.

Imunizacija

Pre započinjanja terapije, potrebno je razmotriti završetak primene svih potrebnih imunizacija u skladu sa važećim smernicama za imunizaciju. Pacijenti koji primaju guselkumab ne smeju istovremeno da primaju žive vakcine. Nema dostupnih podataka o odgovoru na žive ili inaktivisane vakcine.

Pre imunizacije živom virusnom ili živom bakterijskom vakcinom potrebno je obustaviti terapiju guselkumabom najmanje 12 nedelja nakon poslednje primljene doze, a terapija se može nastaviti najmanje 2 nedelje nakon vakcinacije. Potrebno je da lekari koji propisuju lek pročitaju Sažetke karakteristika leka za određene vakcine, za dodatne informacije i instrukcije o istovremenoj primeni imunosupresiva nakon vakcinacije.

Pomoćne supstance sa poznatim dejstvom

Sadržaj polisorbata 80

Ovaj lek sadrži 10 mg polisorbata 80 (E433) u jednoj bočici što odgovara količini od 0,5 mg/ml. Polisorbati mogu da izazovu alergijske reakcije.

Sadržaj natrijuma

Ovaj lek sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrijuma po dozi, pa se može smatrati da suštinski ne sadrži natrijum.

Interakcije

Lista interakcija
2
7
0
5
Dodaj u interakcije

Interakcije sa supstratima CYP450

U ispitivanju I faze sprovedenom kod ispitanika sa umerenom do teškom psorijazom tipa plaka promene u sistemskoj izloženosti (vrednosti Cmax i AUCbesk) midazolamu, S-varfarinu, omeprazolu, dekstrometorfanu i kofeinu posle jednokratne primene doze guselkumaba nisu bile klinički značajne, što ukazuje na to da interakcije između guselkumaba i supstrata različitih CYP enzima (CYP3A4, CYP2C9, CYP2C19, CYP2D6 i CYP1A2) nisu verovatne. Nije potrebno prilagođavati dozu pri istovremenoj primeni guselkumaba i supstrata CYP450.

Istovremena imunosupresivna terapija ili fototerapija

U ispitivanjima kod pacijenata sa psorijazom nisu ocenjivani bezbednost i efikasnost guselkumaba u kombinaciji sa imunosupresivima, uključujući biološke lekove, ili fototerapijom. U ispitivanjima kod

pacijenata sa psorijatičnim artritisom istovremena primena metotreksata (MTX) nije uticala ni na bezbednost ni na efikasnost guselkumaba.

U ispitivanjima kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom i Kronovom bolešću, istovremena primena imunomodulatora (npr., azatioprina [AZA], 6-merkaptopurina [6-MP]) ili kortikosteroida nije uticala na bezbednost ili efikasnost guselkumaba.

Trudnoća i dojenje

Žene u reproduktivnom periodu

Žene u reproduktivnom periodu moraju da koriste efikasne metode kontracepcije tokom lečenja još najmanje 12 nedelja nakon završetka lečenja.

Trudnoća

Podaci o primeni guselkumaba kod trudnica su oskudni. Ispitivanja sprovedena na životinjama ne ukazuju na direktna ili indirektna štetna dejstva na trudnoću, razvoj embriona/fetusa, rađanje mladunaca ili postnatalni razvoj (videti odeljak 5.3). Kao mera opreza, poželjno je izbegavati primene leka Tremfya tokom trudnoće.

Dojenje

Nije poznato da li se guselkumab izlučuje u majčino mleko. Poznato je da se humani imunoglobulini izlučuju u humano majčino mleko tokom prvih nekoliko dana nakon porođaja, a ubrzo nakon toga im se koncentracija smanjuje, te se posledično ne može isključiti rizik po novorođenče. Odluku o tome da se prekine ili ne započne terapija lekom Tremfya treba doneti nakon procene koristi od dojenja za dete i koristi od terapije lekom Tremfya za majku. Videti odeljak 5.3 za informacije o izlučivanju guselkumaba u mleko životinja (ženki makaki majmuna).

Plodnost

Efekat guselkumaba na plodnost kod ljudi nije ispitivan. Ispitivanja sprovedena na životinjama ne ukazuju na direktna, a ni na posredna štetna dejstva po plodnost (videti odeljak 5.3).

Upravljanje vozilom

Lek Tremfya nema ili ima zanemarljiv uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.

Neželjena dejstva

Sažetak profila bezbednosti

Najčešća neželjena reakcija ovog leka bila je infekcija disajnih puteva (približno 8% pacijenata u ispitivanjima sa ulceroznim kolitisom, 11% pacijenata u ispitivanjima sa Kronovom bolešću, i 15% pacijenata u kliničkim ispitivanjima sa psorijazom i psorijaznim artritisom).

Sveukupni profil bezbednosti kod pacijenata na terapiji lekom Tremfya sličan je za pacijente obolele od psorijaze, psorijatičnog artritisa, ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti.

Tabelarni prikaz neželjenih reakcija

U Tabeli 1 navedena je lista neželjenih reakcija iz kliničkih ispitivanja sa psorijazom, psorijatičnim artritisom, ulceroznim kolitisom i Kronovom bolešću i takođe iz postmarketinškog perioda. Neželjene reakcije su klasifikovane prema MedDRA klasifikaciji sistema organa (System Organ Class) i učestalosti, po principu: veoma česte (≥ 1/10), česte (≥ 1/100 do < 1/10), povremene (≥ 1/1000 do <1/100), retke (≥ 1/10000 do < 1/1000), veoma retke (< 1/10000), nepoznate (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka).U svakoj od grupa učestalosti neželjene reakcije su prikazane od težih ka lakšima.

Tabela 1: Pregled neželjenih reakcija

Klasa sistema organa Učestalost Neželjena reakcija
Infekcije i infestacije veoma često infekcije disajnih puteva
povremeno herpes simpleks infekcije
povremeno gljivične infekcije kože (tinea)
povremeno gastroenteritis
Poremećaji imunskog sistema retko preosetljivost
retko anafilaksa
Poremećaji nervnog sistema često glavobolja
Gastrointestinalni poremećaji često dijareja
Poremećaji kože i potkožnog tkiva često osip
povremeno urtikarija
Poremećaji koštano-mišićnog sistema i vezivnog tkiva često artralgija
Opšti poremećaji i reakcije na mestu primene često reakcije na mestu primene injekcije
Ispitivanja često povećane vrednosti transaminaza
povremeno smanjen broj neutrofila

Opis odabranih neželjenih reakcija

Povećane vrednosti transaminaza

U placebo kontrolisanim razdobljima dva klinička ispitivanja faze III u kojima je ispitivan psorijatični artritis, neželjene reakcije povećanih vrednosti transaminaza (uključujući povećane vrednostiALT, povećane vrednosti AST, povećane vrednosti enzima jetre, povećane vrednosti transaminaza, poremećaj testova funkcije jetre, hipertransaminazemija) bile su češće zabeležene u grupama koje su primale guselkumab (8,6% u grupi koja je primala 100 mg supkutano na 4 nedelje i 8,3% u grupi koja je primala 100 mg supkutano na 8 nedelja) nego u grupi koja je primala placebo (4,6%). Do kraja prve godine, neželjene reakcije povećanih vrednosti transaminaza (kako je gore navedeno) zabeležene su kod 12,9% pacijenata koji su lek primali na 4 nedelje i 11,7% pacijenata koji su lek primali na 8 nedelja.

Na osnovu laboratorijskih procena, najveći broj povećanja vrednosti transaminaza (ALT i AST) u većini slučajeva bio je ≤ 3 x iznad gornje granica normale (GGN). Vrednosti transaminaza porasle su za > 3 do

≤ 5 x GGN ali su skokovi od > 5 x GGN bili retki, i češći u grupi koja je primala guselkumab na svake 4 nedelje nego kod onih koji su lek primali na 8 nedelja (Tabela 2). Sličan model učestalosti prema ozbiljnosti i terapijskoj grupi zabeležen je do kraja dvogodišnjeg kliničkog ispitivanja faze III kod psorijatičnog artritisa.

Tabela 2. Učestalost pacijenata sa povećanjem vrednosti transaminaza u odnosu na početne u dva klinička ispitivanja faze III sa psorijatičnim artritisom
Tokom 24. nedeljea Tokom prve godineb
Placebo N=370c Guselkumab 100 mg, Guselkumab 100 mg, Guselkumab 100 mg, Guselkumab 100 mg,
svakih 8 nedelja N=373c svake 4 nedelje N=371c svakih 8 nedelja N=373c svake 4 nedelje N=371c
ALT
>1 do ≤3 x GGN 30,0% 28,2% 35,0% 33,5% 41,2%
>3 do ≤ 5 x GGN 1,4% 1,1% 2,7% 1,6% 4,6%
>5 x GGN 0,8% 0,8% 1,1% 1,1% 1,1%
AST
>1 do ≤3 x GGN 20,0% 18,8% 21,6% 22,8% 27,8%
>3 do ≤ 5 x GGN 0,5% 1,6% 1,6% 2,9% 3,8%
>5 x GGN 1,1% 0,5% 1,6% 0,5% 1,6%

a a placebom kontrolisani period

b b pacijenti koji su na početku ispitivanja bili randomizovani da primaju placebo i prešli su na terapiju guselkumabom nisu bili uključeni

c broj pacijenata sa najmanje jednom procenom specifičnih laboratorijskih ispitivanja tokom vremenskog perioda, nakon početka lečenja.

U kliničkim ispitivanjima u kojima je ispitivana psorijaza, tokom 1 godine, učestalost povećanja vrednosti transaminaza (ALT i AST) je bila slična u grupi koja je guselkumab primala na svakih 8 nedelja u odnosu na grupu koja je primala guselkumab na 8 nedelja u kliničkim ispitivanjima sa psorijatičnim artritisom. Tokom 5 godina incidenca povećanja vrednosti transaminaza nije se povećavala sa brojem godina terapije guselkumabom. U većini slučajeva povećanje vrednosti transaminaza bilo je na nivou ≤ 3 x GGN.

U većini slučajeva povećanje vrednosti transaminaza bilo je prolaznog karaktera, i nije dovodilo do prekida terapije.

U objedinjenim kliničkim ispitivanjima faze II i III u kojima je ispitivana Kronova bolest, tokom placebom kontrolisanog perioda indukcije (od 0-12. nedelje), neželjeni događaji povećanih vrednosti transaminaza (uključujući povećane vrednosti ALT, povećane vrednosti AST, povećane vrednosti enzima jetre, povećane vrednosti transaminaza i poremećaj testova funkcije jetre) bili su češće zabeleženi u grupama koje su primale guselkumab (1,7% pacijenata) nego u grupama koje su primale placebo (0,6% pacijenata). U objedinjenim kliničkim ispitivanjima faze II i III kod Kronove bolesti, tokom perioda prijavljivanja od otprilike godinu dana neželjeni događaji povećanih vrednosti transaminaza (uključujući povećane vrednosti ALT, povećane vrednosti AST, povećane vrednosti enzima jetre, povećane vrednosti transaminaza i poremećaj funkcionalnih testova jetre i povećane vrednosti funkcionalnih testova jetre ) zabeleženi su kod 3,4% pacijenata u grupi koja je primala guselkumab 200 mg supkutano na 4 nedelje i kod 4,1% pacijenata u grupi koja je primala guselkumab 100 mg supkutano na 8 nedelja, u poređenju sa 2,4% koliko je zabeleženo u grupi koja je primala placebo.

Na osnovu laboratorijskih procena u objedinjenim kliničkim ispitivanjima faze II i III kod Kronove bolesti, učestalost povećanih vrednosti ALT ili AST bila je manja nego što je zabeleženo u kliničkim ispitivanjima faze III kod psorijatičnog artritisa. U objedinjenim kliničkim ispitivanjima faze II i III kod Kronove bolesti tokom placebom kontrolisanog perioda (12. nedelja) povećanje vrednosti ALT (< 1% pacijenata) i AST (< 1% pacijenata) ≥ 3x GGN zabeleženi su kod pacijenata koji su primali guselkumab. U objedinjenim kliničkim ispitivanjima faze II i III kod Kronove bolesti, tokom perioda prijavljivanja od otprilike godinu dana povećane vrednosti ALT i/ili povećane vrednosti AST, ≥ 3x GGN zabeležene su

kod 2,7% pacijenata u grupi koja je primala guselkumab 200 mg supkutano na svake 4 nedelje i kod 2,6% pacijenata u grupi koja je primala guselkumab 100 mg supkutano na 8 nedelja, u poređenju sa 1,9% koliko je zabeleženo u grupi koja je primala placebo. U većini slučajeva ovo povećanje vrednosti transaminaza bilo je prolaznog karaktera i nije dovodilo do prekida terapije.

Smanjenje broja neutrofila

U dva klinička ispitivanja faze III u kojima je ispitivan psorijatični artritis, tokom placebom kontrolisanog perioda, neželjena reakcija smanjenog broja neutrofila je zabeležena češće u grupi koja je primala guselkumab (0,9%) nego u grupi koja je primala placebo (0%). Tokom jedne godine, neželjena reakcija smanjenog broja neutrofila zabeležena je kod 0,9% pacijenata koji su primali guselkumab. U većini slučajeva, ovo smanjenje broja neutrofila u krvi bilo je blago i prolazno, nije bilo povezano sa infekcijom i nije dovelo do prekida terapije.

Gastroenteritis

U placebom kontrolisanom periodu, dva klinička ispitivanja psorijaze u studijama faze III gastroenteritis se češće javljao u grupi koja je primala guselkumab (1,1%) nego u onoj koja je primala placebo (0,7%). Gastoenteritis je prijavljen kod 5,8% pacijenata od ukupnog broja pacijenata koji su bili na terapiji guselkumabom tokom 246 nedelja. Gastroenteritis nije bio ozbiljna neželjena reakcija i nije bio uslovljen prekidom terapije guselkumabom tokom 246 nedelja. Stope gastroenteritisa u kliničkim ispitivanjima psorijatičnog artritisa tokom placebom kontrolisanog perioda bile su slične kao kod onih u kliničkim ispitivanjima psorijaze.

Reakcije na mestu primene injekcije

U 48 nedelji, u dva klinička ispitivanja psorijaze faze III, javile su se neželjene reakcije na mestu primene leka i to kod 0,7% primenjenih injekcija guselkumaba i kod 0,3% primenjenih injekcija placeba. Tokom

246. nedelje, 0,4% injekcija guselkumaba je bilo povezano sa reakcijama na mestu primene injekcije. Reakcije na mestu primene injekcije bile su uglavnom blage do umerene težine; nijedna nije bila ozbiljna a jedna je dovela do prekida terapije guselkumabom.

U dva klinička ispitivanja psorijatičnog artritisa u studijama faze III tokom 24. nedelje broj ispitanika koji je prijavio jednu ili više reakcija na mestu primene bio je mali, a samo neznatno veći u grupi koja je primala guselkumab nego u grupi koja je primala placebo: 5 (1,3%) pacijenata u grupi koji su guselkumab primali na 8 nedelja, 4 (1,1%) u grupi koji su guselkumab primali na 4 nedelje, i 1 (0,3%) u grupi koja je primala placebo. Jedan pacijent prestao je da uzima guselkumab zbog reakcije na mestu primene tokom placebom kontrolisanog perioda u kliničkim ispitivanjima psorijatičnog artritisa. Tokom 1 godine, procenat pacijenata koji su prijavili jednu ili više reakcija na mestu primene injekcije bio je 1,6% kod onih koji su lek primali na 8 nedelja i 2,4% kod onih koji su lek primali na 4 nedelje. Sveukupno, stopa injekcija povezanih sa reakcijama na mestu primene injekcije u kliničkim ispitivanjima psorijatičnog artritisa tokom placebom kontrolisanog perioda bila je slična kao u ispitivanjima zabeleženim u kliničkim ispitivanjima kod psorijaze.

U kliničkom ispitivanju faze III kod ulceroznog kolitisa sa primenom doze održavanja tokom 44. nedelje 7,9% pacijenata (2,5% injekcija) je prijavilo jednu ili više reakcija na mestu primene injekcije guselkumaba u grupi koja je primala 200 mg supukutano na 4 nedelje (guselkumab 200 mg je primenjivan u obliku 2 injekcije po 100 mg u ispitivanju faze III kod ulceroznog kolitisa sa primenom doze održavanja), a nije bilo ni jedne reakcije na mestu primene u grupi koja je primala guselkumab 100 mg supukutano na 8 nedelja. Većina reakcija na mestu primene injekcije bile su blage prema težini i nijedna nije bila ozbiljna.

U kliničkim ispitivanjima faze II i III kod Kronove bolesti tokom 48. nedelja, 4,1% pacijenata (0,8% injekcija) je prijavilo jednu ili više reakcija na mestu primene injekcije guselkumaba u grupi koja je

primala 200 mg guselkumaba u intravenskoj indukciji i zatim 200 mg supukutano na 4 nedelje a 1,4% (0,6% injekcija) u grupi koja je primala 200 mg guselkumaba u intravenskoj indukciji i zatim 100 mg supukutano na 8 nedelja. Sveukupno, reakcije na mestu primene injekcije bile su blage prema težini i nijedna nije bila ozbiljna.

U ovom kliničkom ispitivanju faze III kod Kronove bolesti tokom 48. nedelja 7% pacijenata (1,3% injekcija) je prijavilo jednu ili više reakcija na mestu primene injekcije guselkumaba u grupi koja je primala 400 mg guselkumaba u supkutanoj indukciji i potom 200 mg supukutano na 4 nedelje, a 4,3% (0,7% injekcija) u grupi koja je primala 400 mg guselkumaba supkutano za indukciju i zatim 100 mg supukutano na 8 nedelja. Većina reakcija na mestu primene injekcije bile su blage prema težini i nijedna nije bila ozbiljna.

Imunogenost

Imunogenost guselkumaba je procenjivana upotrebom osetljivog imunoeseja koji se dobro podnosi.

Prema analizama objedinjenih podataka iz kliničkih ispitivanja faze II i III kod pacijenata sa psorijazom i psorijatičnim artritisom, 5% (n=145) pacijenata lečenih guselkumabom su razvili antitela na lek do 52. nedelje lečenja. Među pacijentima kod kojih su se razvila antitela na lek približno 8% (n=12) je imalo antitela koja su klasifikovana kao neutralizujuća, što čini 0,4% svih pacijenata koji su primali guselkumab. U objedinjenim analizama faze III kod pacijenata sa psorijazom, približno 15% pacijenata lečenih guselkumabom razvilo je antitela na lek do 264. nedelje terapije. Od pacijenata koji su razvili antitela na lek, približno 5% su imali antitela klasifikovana kao neutralizujuća, što čini 0,76% svih pacijenata lečenih guselkumabom. Antitela na lek nisu bila povezana sa smanjenjem efikasnosti, niti sa razvojem reakcija na mestu primene injekcije.

U analizama objedinjenih kliničkih ispitivanja faze II i III kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom, koji su lečeni intravenskom indukcijom posle čega je sledila terapija održavanja supkutanim injekcijama, približno 12 % (n=58) pacijenata lečenih guselkumabom razvilo je antitela na lek do 56 nedelja terapije. Među pacijentima kod kojih su se razvila antitela na lek, približno 16 % (n=9) su imali antitela klasifikovana kao neutrališuća, što čini 2 % svih pacijenata lečenih guselkumabom. Prema analizi podataka do 24. nedelje iz ispitivanja faze III kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom koji su lečeni supkutanom indukcijom posle čega je sledila supkutana terapija održavanja, približno 9 % (n=24) pacijenata lečenih guselkumabom razvilo je antitela na lek. Od pacijenata koji su razvili antitela na lek, 13 % (n=3) imalo je antitela koja su klasifikovana kao neutrališuća, što čini 1% pacijenata koji su primali guselkumab. Antitela na lek nisu bila povezana sa smanjenjem efikasnosti ili sa razvojem reakcija na mestu primene injekcije.

Prema analizama objedinjenih podataka iz kliničkih ispitivanja faze II i III do 48. nedelje kod pacijenata sa Kronovom bolešću koji su lečeni primenom intravenske indukcije praćeno supkutanim doznim režimom za održavanje približno 5% (n=30) pacijenata lečenih guselkumabom razvilo je antitela na lek. Od pacijenata koji su razvili antitela na lek, približno 7% (n=2) su imali antitela klasifikovana kao neutralizirajuća, što čini 0,3% svih pacijenata lečenih guselkumabom. U analizi faze III do 48 nedelja kod pacijenata sa Kronovom bolešću koji su lečeni primenom supkutane indukcije praćeno supkutanim doznim režimom za održavanje, približno 9% (n=24) pacijenata lečenih guselkumabom razvilo je antitela na lek. Od pacijenata koji su razvili antitela na lek, približno 13% (n=3) su imali antitela klasifikovana kao neutralizirajuća, što čini 1% svih pacijenata lečenih guselkumabom. Antitela na lek nisu bila udružena sa smanjenjem efikasnosti, niti sa razvojem reakcija na mestu primene.

Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije

Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije posle dobijanja dozvole za lek je važno. Time se omogućava kontinuirano praćenje odnosa koristi i rizika leka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjene reakcije nacionalnog sistema prijavljivanja neželjenih reakcija dostupne na stranici Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije https://www.alims.gov.rs.

Predoziranje

U kliničkim ispitivanjima, jednokratne intravenske doze guselkumaba do 1200 mg kao i supkutane doze do 400 mg su primenjivane bez dozno-zavisne toksičnosti. U slučaju predoziranja, pacijent se mora pratiti na pojavu znakova ili simptoma neželjenih reakcija i odgovarajuća simptomatska terapija se mora odmah primeniti.

Farmakološki podaci - Tremfya 200 mg

Farmakodinamika

Farmakoterapijska grupa: Imunosupresivi, inhibitori interleukina, ATC kod: L04AC16 Mehanizam dejstva

Guselkumab je humano IgG1λ monoklonsko antitelo koje se selektivno vezuje za protein interleukin 23 (IL-23) sa velikom specifičnošću i afinitetom preko mesta vezivanja antigena. IL-23 je citokin uključen u inflamatorne i imunske odgovore. Sprečavanjem da se IL-23 veže za svoj receptor, guselkumab inhibira IL-23 zavisnu ćelijsku signalizaciju i oslobađanje proinflamatornih citokina.

Koncentracije IL-23 su povećane u koži pacijenata sa psorijazom tipa plaka. Kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom ili Kronovom bolešću, nivoi IL-23 su povećani u tkivu kolona. U in vitro modelima, prikazano je da guselkumab inhibira biološku aktivnost IL-23 blokiranjem njegove interakcije sa receptorom za IL-23 na površini ćelije, čime ometa signalizaciju, aktivaciju i citokinske kaskade posredovane IL-23. Guselkumab svoje kliničko dejstvo kod psorijaze tipa plaka, psorijatičnog artritisa, ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti ostvaruje blokadom signalnog puta citokina IL-23.

Pokazano je da su mijeloidne ćelije koje eksprimiraju Fc-gama receptor 1 (CD64) glavni izvor IL-23 u zapaljenom tkivu kod psorijaze, ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti. Guselkumab je pokazao u in vitro ispitivanjima da blokira IL-23 i vezuje se za CD64. Ovi rezultati govore u prilog tome da je guselkumab u stanju da neutralizuje IL-23 na ćelijskom izvoru inflamacije.

Farmakodinamska dejstva

U kliničkom ispitivanju faze I, lečenje guselkumabom je smanjilo ekspresiju gena za signalizaciju putem IL-23/Th17 i profile genske ekspresije povezane sa psorijazom, što su pokazale analize mRNK iz biopsijskih uzoraka lezija na koži lezija pacijenata sa psorijazom tipa plaka uzetih 12. nedelje u odnosu na one uzete na početku ispitivanja. U istom kliničkom ispitivanju faze I, lečenje guselkumabom je dovelo do poboljšanja rezultata histoloških merenja psorijaze 12. nedelje, uključujući smanjenje debljine epiderma i gustine T-ćelija. Osim toga, u kliničkim ispitivanjima psorijaze tipa plaka faze II i III primećeno je i smanjenje vrednosti IL-17A, IL-17F i IL-22 u serumu pacijenata lečenih guselkumabom u odnosu na one koji su primali placebo. Ovi rezultati su u skladu sa kliničkom koristi zabeleženom kod lečenja psorijaze tipa plaka guselkumabom.

U kliničkim ispitivanjima psorijatičnog artritisa faze III, koncentracije C-reaktivnog proteina u akutnoj fazi, amiloida A, i IL-6, i Th17 efektorskih citokina IL-17A, IL-17F i IL-22 u serumu bile su povećane na

početku ispitivanja. Guselkumab je vrednosti ovih proteina smanjio unutar 4 nedelje po započinjanju lečenja. Primena guselkumaba je dodatno smanjila vrednosti ovih proteina do 24. nedelje u poređenju sa vrednostima na početku, kao i u poređenju sa placebom.

Kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom ili Kronovom bolešću, terapija guselkumabom je dovela do smanjenja vrednosti markera inflamacije, uključujući i C-reaktivni protein (CRP) i fekalni kalprotektin indukcijom u trajanju od 12 nedelja, posle čega je trajala terapija održavanja do isteka godine dana. Vrednosti proteina IL-17A, IL-22 i IFNγ u serumu bili su smanjeni već 4. nedelje i nastavili su da opadaju tokom indukcije do 12. nedelje. Guselkumab je smanjio vrednosti i RNK proteina IL-17A, IL-22 i IFNγ u biopsijskom uzorku sluzokože kolona u 12. nedelji.

Klinička efikasnost i bezbednost

Ulcerozni kolitis

Efikasnost i bezbednost guselkumaba procenjivani su u tri multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebom kontrolisana klinička ispitivanja faze III (ispitivanje intravenske indukcione terapije QUASAR i QUASAR IS (engl. QUASAR intravenous induction study), ispitivanje terapije održavanja QUASAR MS (engl. QUASAR maintenance study) i ispitivanje supkutane indukcione terapije ASTRO kod odraslih pacijenata sa umerenim do teškim aktivnim ulceroznim kolitisom koji su imali neadekvatan odgovor, koji su izgubili odgovor ili nisu podnosili kortikosteroide, konvencionalne imunomodulatore (AZA, 6-MP), biološku terapiju (TNF blokatore, vedolizumab), inhibitor Janus kinaze (JAK) i/ili modulatore sfingozin-1-fosfatnog receptora (SIPRM), što se odnosi samo na ispitivanje ASTRO. Pored toga, efikasnost i bezbednost guselkumaba procenjivani su u jednom randomizovanom, dvostrukoslepom, placebom kontrolisanom kliničkom ispitivanju faze IIb, sprovedenom radi utvrđivanja indukcione doze (ispitivanje QUASAR za ispitivanje raspona indukcione doze) u kom je bila uključena slična populacija pacijenata sa ulceroznim kolitisom kao i u kliničkom ispitivanju indukcione terapije faze III.

Aktivnost bolesti procenjivana je modifikovanim Mayo skorom (engl. modified Mayo score, mMS), 3-komponentnim Mayo skorom (0-9) koji se sastoji od zbira sledećih podskorova (0 do 3 za svaki podskor): učestalost stolica (SFS), rektalno krvarenje (RBS), i nalaz centralno pregledane endoskopije (ES). Umereni do teški aktivni ulcerozni kolitis definisan je kao mMS između 5 i 9, RBS ≥ 1, i ES vrednost 2 (definiše se po izrazitom eritemu, odsustvu vaskularne šare, fragilnosti sluzokože i/ili erozijama) ili ES vrednost 3 (definiše se po spontanom krvarenju i ulceracijama).

Ispitivanje početne terapije: QUASAR IS

U ispitivanju početne terapije QUASAR IS, pacijenti su randomizovani u odnosu 3:2 da primaju ili guselkumab 200 mg ili placebo intravenskom infuzijom nulte (0.) nedelje, 4. nedelje i 8. nedelje. Procenjivano je ukupno 701 pacijenata. Na početku ispitivanja medijana mMS bila je 7, a 35,5 % pacijenata na početku su imali mMS od 5 do 6, dok je 64,5% imalo mMS od 7 do 9, i 67,9% pacijenata je na početku imalo endoskopski podrezultat 3. Medijana starosti iznosila je 39 godina (u rasponu od 18 do 79 godina); 43,1% pacijenata su bile pripadnice ženskog pola; a 72,5% su se identifikovali kao pripadnici bele rase, 21,4% azijske i 1% crne rase.

Uključenim pacijentima je bilo dozvoljeno da uzimaju stabilne doze oralnih aminosalicilata, MTX, 6-MP, AZA i/ili oralnih kortikosteroida. Na početku ispitivanja, 72,5% pacijenata su primali aminosalicilate, 20,8% pacijenata su primali imunomodulatore (MTX, 6-MP, ili AZA), i 43,1% pacijenata su primali kortikosteroide. Nije bila dozvoljena istovremena primena bioloških terapija ili JAK inhibitora.

Kod ukupno 49,1% pacijenata prethodno su se bar jedna biološka terapija i/ili JAK inhibitor pokazali neuspešnim. Od tih pacijenata kod 87,5% je prethodno neuspešan bio neki TNF blokator, kod 54,1%

primena vedolizumaba i kod 18% JAK inhibitor, dok su kod 47,4% dve ili više ovih terapija bile neuspešne. Ukupno 48,4% pacijenata ranije nisu primali nikakvu biološku terapiju, niti JAK inhibitor, dok je 2,6% već primalo neku biološku terapiju ili JAK inhibitor ali kod njih neuspeh nije zabeležen.

Primarni parametar praćenja bila je klinička remisija što se definiše kao mMS u 12. nedelji. Sekundarni parametri praćenja u 12. nedelji uključili su simptomatsku remisiju, endoskopsko zarastanje, klinički odgovor, histološko endoskopsko zarastanje sluzokože, odgovor u parametru zamora i IBDQ remisiju (Tabela 3).

Značajno veći procenti pacijenata bili su u kliničkoj remisiji 12. nedelje u grupi koja je primala guselkumab u poređenju sa grupom koja je primala placebo.

Tabela 3: Procenat pacijenata koji ispunjavaju parametre praćenja efikasnosti 12. nedelje u ispitivanju QUASAR IS
Parametar praćenja Placebo% Uvodno lečenje guselkumabomu intravenskoj dozi od 200 mga% Terapijska razlika (95% CI)
Klinička remisijab
Ukupna populacija 8% (N=280) 23% (N=421) 15% (10%, 20%)c
Prethodno nelečeni biološkim lekom i/ili JAK inhibitoromd 12% (N=137) 32% (N=202) 20% (12%, 28%)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekomi/ili JAK inhibitorome 4% (N=136) 13% (N=208) 9% (3%, 14%)
Simptomatska remisijaf
Ukupna populacija 21% (N=280) 50% (N=421) 29% (23%, 36%)c
Prethodno nelečeni biološkim lekom i/ili JAK inhibitoromd 26% (N=137) 60% (N=202) 34% (24%, 44%)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekom i/ili JAK inhibitorome 14% (N=136) 38% (N=208) 24% (16%, 33%)
Endoskopsko zarastanjeg
Ukupna populacija 11% (N=280) 27% (N=421) 16% (10%, 21%)c
Prethodno nelečeni biološkim lekom i/ili JAK inhibitoromd 17% (N=137) 38% (N=202) 21% (12%, 30%)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekomi/ili JAK inhibitorome 5% (N=136) 15% (N=208) 10% (4%, 16%)
Klinički odgovorh
Ukupna populacija 28% (N=280) 62% (N=421) 34% (27%, 41%)c
Prethodno nelečeni biološkim lekom, i JAK inhibitoromd 35% (N=137) 71% (N=202) 36% (26%, 46%)
Prethodno neuspješnoliječeni biološkim 20% (N=136) 51% (N=208) 32% (22%, 41%)
lijekom i/ili JAKe
Histološko endoskopsko zarastanje sluznicei
Ukupna populacija 8% (N=280) 24% (N=421) 16% (11%; 21%)c
Prethodno nelečeni biološkim lekom, i JAK inhibitoromd 11% (N=137) 33% (N=202) 22% (13%; 30%)
Prethodno neuspješno liječeni biološkim lijekom i/ili JAKinhibitorome 4% (N=136) 13% (N=208) 9% (3%; 15%)
Odgovor u parametru zamoraj
Ukupna populacija 21% (N=280) 41% (N=421) 20% (13%; 26%)c
Prethodno nelečeni biološkim lekom, i JAK inhibitoromd 29% (N=137) 42% (N=202) 12% (2%; 23%)
Prethodno neuspješno liječeni biološkim lijekom i/ili JAKinhibitorome 13% (N=136) 38% (N=208) 25% (17%; 34%)
Remisija prema IBDQ rezultatuk
Ukupna populacija 30% (N=280) 51% (N=421) 22% (15%; 29%)c
Prethodno nelečeni biološkim lekom, i JAK inhibitoromd 34% (N=137) 62% (N=202) 28% (18%; 38%)
Prethodno neuspješno liječeni biološkim lijekom i/ili JAKinhibitorome 24% (N=136) 39% (N=208) 15% (5%; 25%)

a Guselkumab u dozi od 200 mg kao intravenska indukcija nulte (0.) nedelje, 4. nedelje i 8. nedelje.

b Podskor učestalosti stolica 0 ili 1 i nije povećan od početne vrednosti, podskor rektalnog krvarenja jednak 0, i endoskopski podskor 0 ili 1 bez znakova fragilnosti sluzokože.

c p < 0,001, prilagođena terapijska razlika (95% CI) na osnovu Kohran-Mantel-Henzelove metode (prilagođeno za faktore stratifikacije: status neuspeha biološke terapije i/ili JAK-inhibitora i istovremena primena kortikosteroida na početku ispitivanja).

d Dodatnih 7 pacijenata u grupi koja je primala placebo i 11 u grupi koja je primala guselkumab prethodno su bili izlagani, ali nisu manifestovali neuspeh na biološke terapije i/ili JAK-inhibitor.

e Uključuje neadekvatan odgovor, gubitak odgovora, ili neuspeh biološke terapije (TNF blokatori, vedolizumab) i/ili neki inhibitor Janus kinaze (JAK) za ulcerozni kolitis.

f Podskor učestalosti stolica 0 ili 1 i nije povećan od vrednosti kada je započeta indukcija, i podskor rektalnog krvarenja jednak 0.

g Endoskopski podskor je 0 ili 1 bez fragilnosti sluzokože.

h Smanjenja sledećih parametara od vrednosti sa početka indukcije: modifikovanog Mayo skora od ≥ 30% i ≥ 2 boda sa smanjenjem od ≥ 1 boda od početne vrednosti u podskoru rektalnog krvarenja ili podskorom rektalnog krvarenja jednak 0 ili 1.

i Kombinacija histološkog zarastanja [infiltracija neutrofila u < 5% kripti, bez destrukcije kripti, i bez erozija, ulceracija ili granulacionog tkiva po Džibousovom (Geboes) sistemu ocenjivanja] i endoskopskog zarastanja kako je prethodno definisano.

j Zamor je procenjivan korišćenjem kratke forme upitnika PROMIS (engl. Fatigue Short form 7a). Odgovor po parametru zamora definisan je kao poboljšanje od ≥ 7 u odnosu na početno stanje što se smatra klinički relevantnim.

k Skor ≥ 170 na Upitniku za zapaljensku bolest creva.

Ispitivanja početne terapije QUASAR IS i QUASAR za ispitivanje raspona indukcione doze uključila je 48 pacijenata koji su na početku ispitivanja imali mMS vrednost 4, uključujući i endoskopski podrezultat vrednost 2 ili 3 i podrezultat za rektalno krvarenje ≥ 1. Kod pacijenata koji su na početku ispitivanja imali mMS vrednost 4, efikasnost guselkumaba u odnosu na placebo, mereno parametrima kliničke remisije, kliničkog odgovora, i endoskopskog zarastanja 12. nedelje, bila je u skladu sa onom u ukupnoj populaciji sa umerenim do teškim oblikom aktivnog ulceroznog kolitisa.

Podskorovi za rektalno krvarenje i učestalost stolica

Smanjenje podskorova za rektalno krvarenje i učestalost stolica zabeleženo je već 2. nedelje kod pacijenata lečenih guselkumabom, a nastavili su da se smanjuju do 12. nedelja.

Ispitivanje terapije održavanja: QUASAR MS

U ispitivanju QUASAR MS procenjivano je 568 pacijenata koji su postigli klinički odgovor u 12. nedelje po intravenskoj primeni guselkumaba ili u ispitivanju QUASAR IS ili u QUASAR za utvrđivanje raspona indukcione doze. U ispitivanju QUASAR MS, ti pacijenti su randomizovani da primaju supkutani režim održavanja bilo guselkumab 100 mg na svakih 8 nedelja, guselkumab 200 mg na svake 4 nedelje ili placebo tokom 44 nedelje.

Primarni parametar praćenja bila je klinička remisija definisana mMS rezultatima u 44. nedelji. Sekundarni parametri praćenja u 44. nedelji uključivali su između ostalih, simptomatsku remisiju, endoskopsko zarastanje, kliničku remisiju bez primene kortikosteroida, histološko endoskopsko zarastanje sluzokože, odgovor po kriterijumu zamora i IBDQ rezultatu (Tabela 4).

Značajno veći procenat pacijenata bio je u kliničkoj remisiji u 44. nedelji u obe grupe koje su primale guselkumab u odnosu na onu koja je primala placebo.

Tabela 4: Procenat pacijenata koji ispunjavaju parametre praćenja efikasnosti u 44. nedelji u ispitivanju QUASAR MS
Parametar praćenja Placebo% Guselkumab 100 mg nasvakih 8 nedelja, supkutanom injekcijoma% Guselkumab 200 mgna svake 4 nedelje, supkutanom injekcijom b% Terapijska razlika (95% CI)
Guselkuma b 100 mg Guselkumab 200 mg
Klinička remisijac
Ukupna 19% 45% (N=188) 50% (N=190) 25% 30%
populacijad (N=190) (16%; 34%)e (21%; 38%)e
Prethodno 26% 50% (N=105) 58% (N=96)
nelečeni biološkim lekom,i JAK (N=108) 24%(12%; 36%) 29%(17%; 41%)
inhibitoromf
Prethodno 8% (N=75) 40% (N=77) 40% (N=88)
neuspešnolečeni biološkim lekom i/ili JAK 30%(19%; 42%) 32%(21%; 44%)
inhibitoromg
Simptomatska remisijah
Ukupna 37% 70% (N=188) 69% (N=190) 32% 31%
populacijad (N=190) (23%; 41%)e (21%; 40%)e
Prethodno 46% 74% (N=105) 76% (N=96)
nelečeni biološkim lekom,i JAK (N=108) 28%(15%; 40%) 28%(15%; 41%)
inhibitoromf
Prethodno 24% (N=75) 65% (N=77) 60% (N=88)
neuspešnolečeni biološkim lekom i/ili JAK 39%(26%; 52%) 37%(23%; 50%)
inhibitoromg
Klinička remisija bez primene korstikosteroidai
Ukupna 18% 45% (N=188) 49% (N=190) 26% 29%
populacijad (N=190) (17%; 34%)e (20%; 38%)e
Prethodno 26% 50% (N=105) 56% (N=96)
nelečeni biološkim lekom,i JAK (N=108) 24%(12%; 36%) 27%(14%; 39%)
inhibitoromf
Prethodno 7% (N=75) 40% (N=77) 40% (N=88)
neuspešnolečeni biološkim lekom i/ili JAK 32%(21%; 43%) 34%(23%; 45%)
inhibitoromg
Endoskopsko zarastanjej
Ukupna 19% 49% (N=188) 52% (N=190) 30% 31%
populacijad (N=190) (21%; 38%)e (22%; 40%)e
Prethodno nelečeni biološkim lekom, i JAKinhibitoromf 26% (N=108) 53% (N=105) 59% (N=96) 27%(15%; 40%) 30%(18%; 42%)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekom i/ili JAKinhibitoromg 8% (N=75) 45% (N=77) 42% (N=88) 36%(24%; 48%) 35%(23%; 46%)
Histološko endoskopsko zarastanje sluzokožek
Ukupna 17% 44% (N=188) 48% (N=190) 26% 30%
populacijad (N=190) (17%; 34%)e (21%; 38%)e
Prethodno 23% 50% (N=105) 56% (N=96)
nelečeni biološkim lekom,i JAK (N=108) 26%(14%; 38%) 30%(17%; 42%)
inhibitoromf
Prethodno 8% (N=75) 38% (N=77) 39% (N=88)
neuspešnolečeni biološkim lekom i/ili JAK 28%(16%; 39%) 31%(20%; 43%)
inhibitoromg
Klinički odgovorl
Ukupna 43% 78% (N=188) 75% (N=190) 34% 31%
populacijad (N=190) (25%; 43%)e (21%; 40%)e
Prethodno 54% 83% (N=105) 81% (N=96)
nelečeni biološkim lekom,i JAK (N=108) 29%(17%; 41%) 26%(14%; 39%)
inhibitoromf
Prethodno 28% (N=75) 70% (N=77) 67% (N=88)
neuspešnolečeni biološkim lekom i/ili JAK 41%(27%; 54%) 39%(26%; 53%)
inhibitoromg
Održavanje kliničke remisije u 44. nedelji kod pacijenata koji su postigli kliničku remisiju u 12 nedelji nakon primene indukcione doze
Ukupna 34% (N=59) 61% (N=66) 72% (N=69) 26% 38%
populacijaq (9%; 43%)m (23%; 54%)e
Prethodno 34% (N=41) 65% (N=43) 79% (N=48)
nelečenibiološkim lekom, i JAK 31%(9%; 51%) 45%(25%; 62%)
inhibitoromr
Prethodno 27% (N=15) 60% (N=20) 56% (N=18) 33% 29%
neuspešno (-1%; 62%) (-6%; 59%)
lečeni biološkim
lekom i/ili JAK
inhibitoromg
Normalizacija endoskopskih nalazan
Ukupna 15% 35% (N=188) 34% (N=190) 18% 17%
populacijad (N=190) (10%; 27%)e (9%; 25%)e
Prethodno 20% 38% (N=105) 42% (N=96)
nelečenibiološkim lekom, i JAK (N=108) 17%(6%; 29%) 17%(6%; 29%)
inhibitoromf
Prethodno 8% (N=75) 31% (N=77) 24% (N=88)
neuspešnolečeni biološkim lekom i/ili JAK 21%(10%; 33%) 16%(6%; 26%)
inhibitoromg
Odgovor po kriterijumu zamorao
Ukupna 29% 51% (N=188) 43% (N=190) 20% 13%
populacija d (N=190) (11%; 29%)e (3%; 22%)m
Prethodno 36% 51% (N=105) 53% (N=96)
nelečeni biološkim lekom,i JAK (N=108) 15%(2%; 28%) 16%(3%; 29%)
inhibitoromf
Prethodno 19% (N=75) 47% (N=77) 32% (N=88)
neuspešnolečeni biološkim lekom i/ili JAK 27%(13%; 40%) 13%(1%; 26%)
inhibitoromg
Remisija prema IBDQ rezultatup
Ukupna 37% 64% (N=188) 64% (N=190) 26% 26%
populacijad (N=190) (17%; 36%)e (16%; 35%)e
Prethodno 49% 68% (N=105) 74% (N=96)
nelečenibiološkim lekom, i JAK (N=108) 19%(6%; 32%) 24%(11%; 37%)
inhibitoromf
Prethodno 19% (N=75) 58% (N=77) 53% (N=88)
neuspešnolečeni biološkim lekom i/ili JAK 38%(26%; 50%) 35%(23%; 48%)
inhibitoromg

a Guselkumab u dozi od 100 mg kao supkutana injekcija na svakih 8 nedelja posle režima indukcije.

b Guselkumab u dozi od 200 mg kao supkutana injekcija na svake 4 nedelje posle režima indukcije.

c Podskor učestalosti stolice 0 ili 1 i bez povećanja u odnosu na početnu vrednost, podskor rektalnog krvarenja jednak 0, i endoskopski podskor 0 ili 1 bez fragilnosti.

d Pacijenti koji su postigli klinički odgovor 12 nedelja po intravenskoj primeni guselkumaba ili u QUASAR indukcionoj studiji ili QUASAR indukcionoj studiji za ispitivanje raspona doza

e p <0,001, prilagođena terapijska razlika (95% CI) na osnovu Kohran-Mantel-Henzelove metode (prilagođeno za faktore stratifikacije).

f Dodatnih 7 pacijenata u grupi koja je primala placebo, 6 u grupi koja je primala guselkumab u dozi od 100 mg i 6 u grupi koja je primala guselkumab u dozi od 200 mg prethodno su bili izlagani, ali nisu manifestovali neuspeh na biološke terapije i/ili JAK-inhibitor.

g Uključuje neadekvatan odgovor, gubitak odgovora, ili nepodnošenje biološke terapije (TNF blokatori, vedolizumab) i/ili neki inhibitor Janus kinaze [JAK] za ulcerozni kolitis.

h Podskor učestalosti stolica 0 ili 1 i nije povećan od vrednosti kada je započeta indukcija, i podskor rektalnog krvarenja jednak 0.

i Ne zahtevaju bilo kakvu terapiju kortikosteroidima najmanje 8 nedelja pre 44. nedelje i uz to 44. nedelje ispunjava kriterijume za kliničku remisiju.

j Endoskopski podskor 0 ili 1 bez fragilnosti sluzokože.

k Kombinacija histološkog zarastanja [infiltracija neutrofila u < 5% kripti, bez destrukcije kripti, i bez erozija, ulceracija ili granulacionog tkiva po Džibousovom (Geboes) sistemu ocenjivanja] i endoskopskog zarastanja kako je prethodno definisano.

l Smanjenja sledećih parametara od vrednosti sa početka indukcije: modifikovanog Mayo skora od ≥ 30% i ≥ 2 boda sa smanjenjem od ≥ 1 boda od početne vrednosti u podskoru rektalnog krvarenja ili podskoru rektalnog krvarenja jednak 0 ili 1.

m p < 0,01, prilagođena terapijska razlika (95% CI) na osnovu Kohran-Mantel-Henzelove metode (prilagođenao za stratifikacijske faktore pri randomizaciji).

n Endoskopski podskor jednak 0.

o Zamor je procenjivan korišćenjem kratke forme upitnika PROMIS (engl. Fatigue Short form 7a). Odgovor po parametru zamora definisan je kao smanjenje početnog rezultata za ≥ 7 bodova u odnosu na početno stanje što se smatra klinički relevantnim.

p Ukupno skor ≥ 170 na Upitniku za zapaljensku bolest creva

q Ispitanici koji su postigli kliničku remisiju 12 nedelja po intravenskoj primeni guselkumaba ili u QUASAR indukcionoj studiji ili QUASAR indukcionoj studiji za ispitivanje raspona doza .

r Dodatna 3 pacijenta u grupi koja je primala placebo, 3 pacijenta u grupi koja je primala guselkumab u dozi od 100 mg, i 3 pacijenta u grupi koja je primala guselkumab u dozi od 200 mg bili su prethodno izlagani, ali nisu pokazali neuspeh biološke terapije niti JAK inhibitora.

U ispitivanjima QUASAR IS i QUASAR MS, efikasnost i bezbednost guselkumaba dosledno je pokazana nezavisno od godina starosti, pola, rase, telesne mase i prethodnog lečenja bilo biološkom terapijom ili JAK inhibitorom.

U ispitivanju QUASAR MS, pacijenti sa velikim inflamatornim opterećenjem po završetku primene indukcionih doza dobijali su dodatnu korist od supkutane primene guselkumaba u dozi od 200 mg na 4 nedelje u poređenju sa primenom u dozi od 100 mg supkutano na 8 nedelja. Klinički relevantne numeričke razlike od > 15% zabeležene su između ove dve dozne grupe koje su primale guselkumab kod pacijenata sa vrednošću CRP > 3 mg/l po završetku primene indukcionih doza za sledeće parametre praćenja 44. nedelje: klinička remisija (48% za dozu 200 mg na 4 nedelje prema 30% za dozu 100 mg na 8 nedelja), održavanje kliničke remisije (88% za dozu 200 mg na 4 nedelje prema 50% za 100 mg na 8 nedelja), klinička remisija bez primene kortikosteroida (46% za dozu 200 mg na svake 4 nedelje prema 30% za dozu 100 mg na svakih 8 nedelja), endoskopsko zarastanje (52% za dozu 200 mg na svake 4 nedelje prema 35% za dozu 100 mg na svakih 8 nedelja), i histološko endoskopsko zarastanje sluzokože (46% za dozu 200 mg na svake 4 nedelje prema 29% za dozu 100 mg na svakih 8 nedelja).

U ispitivanju QUASAR MS uključen je 31 pacijent sa sledećim indukcionim početnim parametrima: mMS vrednost 4, uključujući endoskopski podrezultat 2 ili 3 i podrezultat za rektalno krvarenje ≥ 1 koji su postigli klinički odgovor 12 nedelja po intravenskoj primeni guselkumaba u ispitivanju QUASAR IS ili u QUASAR indukcionoj studiji za ispitivanje raspona doza. Kod ovih pacijenata, efikasnost

guselkumaba u odnosu na placebo merena parametrima kao što su klinička remisija, klinički odgovor, i endoskopsko zarastanje u 44. nedelji bilo je dosledno sa onom u ukupnoj populaciji.

Simptomatska remisija tokom vremena

U ispitivanju QUASAR MS simptomatska remisija definisana kao podskor učestalosti stolica 0 ili 1 i odsustvo povećanja od početka primene indukcije i podskor rektalnog krvarenja jednak 0, bila je održana tokom 44. nedelje u obe grupe koje su primale guselkumab dok je pad zabeležen u grupi koja je primala placebo (Slika 1):

Procenat pacijenata (95% CI) %

Slika 1: Procenat pacijenata u simptomatskoj remisiji do 44. nedelje u ispitivanju QUASAR MS

Nedelja

Pacijenti koji su u 24. nedelji postigli odgovor na produženo lečenje guselkumabom

Pacijenti koji su primali guselkumab i nisu postigli klinički odgovor u 12. nedelji indukcije, primali su guselkumab u dozi od 200 mg supkutano u 12., 16. i 20. nedelji. U ispitivanju QUASAR IS, 66/120 (55%) pacijenata koji su primali guselkumab i koji nisu bili postigli klinički odgovor u 12. nedelji indukcije, postigli su klinički odgovor 24. nedelje. Oni koji su u 24. nedelji postigli odgovor na guselkumab ušli su u ispitivanje QUASAR MS i primali guselkumab u dozi od 200 mg supkutano na svake 4 nedelje. U 44. nedelji ispitivanja QUASAR MS, 83/123 (67%) ovih pacijenata održalo je klinički odgovor i 37/123 (30%) je postiglo kliničku remisiju.

Ponovno uspostavljanje efikasnosti posle gubitka odgovora na guselkumab

Devetnaest pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 100 mg supkutano na 8 nedelja kod kojih je došlo do prvog gubitka odgovora (10%) između 8. i 32. nedelje u ispitivanju QUASAR MS primili su po slepom principu guselkumab u dozi od 200 mg supkutano na 4 nedelje i 11 ovih pacijenata (58%) postiglo je simptomatski odgovor, a 5 pacijenata (26%) je postiglo simptomatsku remisiju posle 12 nedelja.

Histološka i endoskopska procena

Histološka remisija definisana je kao Džibousov (Geboes) histološki skor ≤ 2 B.0 (odsustvo neutrofila u sluzokoži [i lamini propriji i epitelu], nema destrukcije kripti i nema erozija, ulceracija ili granulacionog tkiva po Džibousovom sistemu ocenjivanja). U ispitivanju QUASAR IS, histološku remisiju u 12. nedelji postiglo je 40% pacijenata lečenih guselkumabom i 19% pacijenata u grupi koja je primala placebo. U ispitivanju QUASAR MS, histološku remisiju u 44. nedelji postiglo je 59% pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 100 mg supkutano na 8 nedelja i 61% pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 200 mg supkutano na 4 nedelje i 27% pacijenata u grupi koja je primala placebo.

Normalizacija endoskopskog izgleda sluzokože definisana je kao endoskopski podrezultat vrednost 0. U ispitivanju QUASAR IS, normalizaciju endoskopskog nalaza u 12. nedelji postiglo je 15% pacijenata koji su primali guselkumab i 5% pacijenata u grupi koja je primala placebo.

Kompozitni histološko-endoskopski ishodi za isceljenje sluzokože

Objedinjene ishode, koji su uključivali simptomatsku remisiju, normalizaciju endoskopskog nalaza, histološku remisiju i nivo fekalnog kalprotektina ≤ 250 mg/kg u 44. nedelji postigao je veći procenat pacijenata koji su primali guselkumab 100 mg supkutano na 8 nedelja (22%) ili u dozi od 200 mg supkutano na 4 nedelje (28%) u poređenju sa onima koji su primali placebo (9%).

Kvalitet života povezan sa zdravljem

U ispitivanju QUASAR IS u 12. nedelji, pacijenti koji su primali guselkumab pokazali su veća i klinički značajnija poboljšanja u odnosu na početno stanje u poređenju sa onima koji su primali placebo na proceni kvaliteta života specifično povezanog sa zapaljenjskom bolešću creva (IBD) na ukupnom skoru IBDQ i u skorovima svih domena IBDQ (simptomi creva uključujuči abdominalni bol i neodložnu potrebu za pražnjenjem creva, sistemske funkcije, emocionalnu funkciju, i socijalne funkcije). Ova poboljšanja su održana kod pacijenata koji su primali guselkumab u ispitivanju QUASAR MS sve do 44. nedelje.

Hospitalizacije povezane sa ulceroznim kolitisom

Tokom 12. nedelje u ispitivanju QUASAR IS, manji procenti pacijenata koji su primali guselkumab su bili hospitalizovani zbog ulceroznog kolitisa u poređenju sa grupom koja je primala placebo (1,9%, 8/421 prema 5,4%, 15/280).

ASTRO

U ispitivanju ASTRO pacijenti su randomizovani u odnosu 1:1:1 da primaju guselkumab u dozi od 400 mg kao supkutanu indukciju 0., 4. i 8. nedelje posle čega je sledila primena guselkumab u dozi od 100 mg supkutano svakih 8 nedelja za održavanje; ili guselkumab u dozi od 400 mg kao supkutanu

indukciju 0., 4. i 8. nedelje posle čega je sledia primena guselkumaba u dozi od 200 mg supkutano svake 4 nedelje za održavanje; ili placebo.

Procenjeno je ukupno 418 pacijenata. Medijana starosti ovih pacijenata bila je 40 godina (u rasponu od 18 do 80 godina); 38,8% su bile žene; 64,6% su identifikovani kao pripadnici bele rase, 28,9% azijske i 3,1% kao pripadnici crne rase.

Uključenim pacijentima bilo je dozvoljeno da uzimaju stabilne doze oralnih aminosalicilata, imunomodulatora (AZA, 6-MP, MTX), i/ili oralnih kortikosteroida (maksimalno do 20 mg/dan

prednizona ili ekvivalenta). Na početku ispitivanja 77,3% pacijenata primali su aminosalicilate, 20,1% pacijenata primali su imunomodulatore i 32,8% pacijenata primali su kortikosteroide. Nije bila dozvoljena istovremena primena bioloških terapija, JAK inhibitora ili S1PRM. Kod ukupno 40,2% pacijenata zabeležen je neuspeh najmanje jedne biološke terapije, JAK inhibitora, i/ili S1PRM. Ukupno 58,1% pacijenata ranije nisu primali ni biološku terapiju, ni JAK inhibitor, niti S1PRM, dok je 1,7% pacijenata prethodno primalo jedan biološki lek, JAK inhibitor ili S1PRM, ali nije bio zabeležen neuspeh.

Primarni parametar praćenja u ispitivanju ASTRO bio je klinička remisija definisana mMS skorom u 12. nedelji. Sekundarni parametri praćenja u 12 nedelji uključivali su simptomatsku remisiju, endoskopsko zarastanje, klinički odgovor i histološko endoskopsko zarastanje sluzokože (videti Tabelu 5). Sekundarni parametri praćenja u 24. nedelji uključivali su kliničku remisiju i endoskopsko zarastanje (videti Tabelu 6).

Tabela 5: Procenat pacijenata koji dostiže parametre praćenja efikasnosti u 12. nedelji u ispitivanju ASTRO
Parametar praćenja Placebo% Guselkumab 400 mgSupkutana Indukcijaa% Terapijska razlika vs Placebo(95% CI)b
Klinička remisijac
Ukupna populacija 6% (N=139) 28% (N=279) 21% (15%; 28%)e
Prethodno ne lečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i S1PRMf 9% (N=79) 36% (N=164) 27% (18%; 37%)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i/ili S1PRMg 4% (N=56) 16% (N=112) 12% (3%; 20%)
Simptomatska remisijad
Ukupna populacija 21% (N=139) 51% (N=279) 30% (22%; 39%)e
Prethodno nelečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i S1PRMf 25% (N=79) 59% (N=164) 34% (22%; 46%)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i/ili S1PRMg 14% (N=56) 41% (N=112) 26% (13%; 39%)
Endoskopisko zarastanjeh
Ukupna populacija 13% (N=139) 37% (N=279) 24% (17%, 32%)e
Prethodno nelečeni biološkimlekom, JAK-inhibitorom i 18% (N=79) 46% (N=164) 28% (17%, 40%)
S1PRMf
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i/ili S1PRMg 7% (N=56) 24% (N=112) 16% (6%; 26%)
Klinički odgovori
Ukupna populacija 35% (N=139) 66% (N=279) 31% (22%; 40%)e
Prethodno nelečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i S1PRMf 42% (N=79) 71% (N=164) 30% (17%; 43%)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i/ili S1PRMg 25% (N=56) 57% (N=112) 31% (17%; 45%)
Histološko endoskopsko zarastanje sluzokožej
Ukupna populacija 11% (N=139) 30% (N=279) 20% (12%; 27%)e
Prethodno nelečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i S1PRMf 14% (N=79) 38% (N=164) 25% (14%; 35%)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekom, JAK-inhibitorom i/ili S1PRMg 7% (N=56) 19% (N=112) 11% (1%; 20%)

a Guselkumab 400 mg supkutana indukcija 0., 4. i 8. nedelje

b Podešene terapijske razlike i CIs bazirane su na uobičajenim razlikama rizika primenom Mantel-Haenszel ponderisanih stratuma i Sato proceni varijanse. Stratifikacioni parametri uključivali su status neuspeha biološke terapije, JAK inhibitora i/ili S1PRM (Da ili Ne), i Majo endoskopski podskor na početku ispitivanja (umeren [2] ili težak [3]).

c Podskor učestalosti stolica 0 ili 1 bez povećanja u odnosu na početnu vrednost, podskor rektalnog krvarenja 0, i endoskopski podskor 0 ili 1 bez fragilnosti sluzokože.

d Podskor učestalosti stolica 0 ili 1 bez povećanja od početne vrednosti pred indukciju i podskor rektalnog krvarenja jednak 0

e p < 0,001

f Dodatna 4 pacijenta u grupi koja je primala placebo i 3 pacijenta u grupi koja je primala guselkumab prethodno su bili izlagani biološkoj terapiji, JAK inhibitoru ili S1PRM, ali nije zabeležen neuspeh terapije.

g Uključuje neadekvatan odgovor, gubitak odgovora, ili nepodnošenje biološke terapije (TNF blokatori, vedolizumab),

JAK inhibitor i/ili S1PRM za ulcerozni kolitis

h Endoskopskog podskora 0 ili 1 bez fragilnosti sluzokože

i Smanjenje vrednosti modifikovanog Mejo skora od početne za ≥ 30% i ≥ 2 boda, sa bilo smanjenjem od ≥ 1 boda od početne vrednosti podskora rektalnog krvarenja ili vrednost podskora rektalnog krvarenja 0 ili 1

j Endoskopski podskor 0 ili 1 bez fragilnosti sluzokože Džibousov (Geboes) skor ≤ 3,1 (ukazuje na infiltraciju neutrofila u < 5% kripti, bez destrukcije kripti i bez erozija, ulceracija ili granulacionog tkiva)

Tabela 6: Procenat pacijenata koji dostiže parametre praćenja efikasnosti u 24. nedelji u ispitivanju ASTRO
Parametar praćenja Placebo% Guselkumab400 mg SCindukcija→100 mg na 8 nedeljasupkutana injekcijaa% Guselkumab400 mg SCindukcija→200 mg na 4 nedeljesupkutana injekcijab% Terapijska razlika vs Placebo(95% CI)c
Guselkumab 100 mg Guselkumab 200 mg
Klinička remisijad
Ukupna 9% (N=139) 35% (N=139) 36% (N=140) 26% 27%
populacija (17%; 35%)e (18%; 36%)e
Prethodno 13% (N=79) 49% (N=81) 43% (N=83) 37% 31%
nelečenibiološkim (24%; 50%) (18%; 44%)
lekom, JAK-
inhibitorom i
S1PRMf
Predhodno 5% (N=56) 16% (N=57) 27% (N=55) 10% 21%
neuspešno lečenibiološkim (-1%; 21%) (9%; 34%)
lekom, JAK
inhibitorom i/ili
S1PRMg
Endoskopsko zarastanjeh
Ukupna 12% 40% (N=139) 45% (N=140) 28% 33%
populacija (N=139) (18%; 38%)e (23%; 42%)e
Prethodno 18% (N=79) 54% (N=81) 52% (N=83) 37% 34%
nelečenibiološkim (23%; 51%) (21%; 48%)
lekom, JAK-
inhibitorom i
S1PRMf
Prethodno 5% (N=56) 19% (N=57) 36% (N=55) 13% 30%
neuspešno lečenibiološkim (1%; 25%) (17%; 44%)
lekom, JAK-
inhibitorom i/ili
S1PRMg

a Guselkumab u dozi od 400 mg kao supkutana indukcija 0., 4. i 8. nedelje, posle čega sledi guselkumab u dozi od

100 mg kao supkutana injekcija za održavanje na svakih 8 nedelja

b Guselkumab u dozi od 400 mg kao supkutana indukcija 0., 4. i 8. nedelje, posle čega sledi guselkumab u dozi od 200 mg kao supkutana injekcija za održavanje na svake 4 nedelje

c Prilagođena terapijska razlika i intervali pouzdanosti (Cis)bazirane su na uobičajenim razlikama rizika primenom Mantel-Haenszel stratifikovanih pondera i Sato proceni varijanse. Stratifikovani parametri uključivali su status prethodnih neuspeha biološke terapije, JAK inhibitora i/ili S1PRM (Da ili Ne), i Majo endoskopski podskor na početku ispitivanja (umeren [2] ili težak [3]).

d Podskor učestalosti stolica 0 ili 1 bez povećanja od početne vrednosti, podskor rektalnog krvarenja jednak 0, i endoskopski podskor jednak 0 ili 1 bez fragilnosti sluzokože.

e p < 0,001

f Dodatna 4 pacijenta u grupi koja je primala placebo i 3 pacijenta u grupi koja je primala guselkumab prethodno su bili izlagani biološkoj terapiji, JAK inhibitoru ili S1PRM, ali nije zabeležen neuspeh

g Uključuje neadekvatan odgovor, gubitak odgovora, ili nepodnošenje biološke terapije (TNF blokatori, vedolizumab),

JAK inhibitor i/ili S1PRM za ulcerozni kolitis

h Endoskopski podskor 0 ili 1 bez fragilnosti sluzokože.

Simptomatska remisija tokom vremena

U ispitivanju ASTRO, simptomatska remisija se definiše kao podskor učestalosti stolica 0 ili 1 bez povećanja u odnosu na početnu vrednost i podskor rektalnog krvarenja 0 posmatrano do 12. nedelje. Veći procenat pacijenata u grupama koje su primale guselkumab postigao je simptomatsku remisiju u poređenju sa grupom koja je primala placebo (Slika 2):

Procenat pacijenata (95% CI) u simptomatskoj remisiji (%)

Slika 2: Procenat pacijenata u simptomatskoj remisiji do 12. nedelje u studiji ASTRO

Podskorovi rektalnog krvarenja i učestalosti stolica

Smanjenje podskorova za rektalno krvarenje i učestalost stolica zabeleženo je već 2. nedelje kod pacijenata lečenih guselkumabom u poređenju sa placebom.

Histološka i endoskopska procena

Histološka remisija postignuta je u 12. nedelje kod 44% pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 400 mg kao supkutanu indukciju u poređenju sa 20% pacijenata koji su primali placebo.

Endoskopska normalizacija u 24. nedelji postignuta je kod 21% pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 400 mg kao supkutanu indukciju posle čega je sledio guselkumab u dozi od 100 mg primenjen kao supkutana injekcija 16. nedelje i zatim svakih 8 nedelja i 26% pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 400 mg kao supkutanu injekciju posle čega je sledio guselkumab u dozi od 200 mg primenjen kao supkutana injekcija 12. nedelje i zatim svake 4 nedelje u poređenju sa 4% kod pacijenata koji su primali placebo.

Abdominalni bol i neodložna potreba za pražnjenjem creva

Veći procenat pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 400 mg supkutana indukcija, u poređenju sa onima koji su primali placebo bili su bez abdominalnog bola (56% vs 31%), i nisu imali neodložne potrebe za pražnjenjem creva (49% vs 24%) 12. nedelje.

Kvalitet života povezan sa zdravljem

Kvalitet života povezan sa zdravljem, specifično vezano za ovu bolest procenjivan je primenom IBDQ. Veći procenat pacijenata u kombinovanoj grupi koji su primali guselkumab u dozi od 400 mg (61%) postigao je remisiju IBDQ u 12. nedelji u poređenju sa pacijentima koji su primali placebo (34%).

Kronova bolest

Efikasnost i bezbednost guselkumaba procenjivani su 3 klinička ispitivanja faze III kod odraslih pacijenata sa umerenim do teškim oblikom aktivne Kronove bolesti koji su imali neadekvatan odgovor, gubitak odgovora ili nepodnošenje oralnih kortikosteroida, konvencionalnih imunomodulatora (AZA, 6-MP, MTX) i/ili biološke terapije (TNF blokator ili vedolizumab): dva identična multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebom kontrolisana i aktivno kontrolisana (ustekinumab) ispitivanja, u paralelnim grupama koja su imala identičan dizajn (GALAXI 2 i GALAXI 3) u trajanju od 48 nedelja, i jedno multicentrično, randomizovano, dvostruko slepo, placebom kontrolisano ispitivanje u paralelnim grupama (GRAVITI) u trajanju od 24 nedelje. Sva tri ispitivanja imala su dizajn bez ponovne randomizacije (engl. treat-through): pacijenti randomizirani za primanje guselkumaba (ili ustekinumaba u ispitivanjima GALAXI 2 i GALAXI 3) nastavili su primati tu terapiju tokom čitavog trajanja ispitivanja.

GALAXI 2 i GALAXI 3

U ispitivanjima faze III GALAXI 2 i GALAXI 3, umereni do teški oblik aktivne Kronove bolesti definisan je kao skor Indeksa aktivnosti Kronove bolesti (engl Crohn’s Disease Activity Index) [CDAI]

≥ 220 i ≤ 450 i pojednostavljen endoskopski skor težine Kronove bolesti (engl. Simple Endoscopic Score for CD, SES-CD) ≥ 6 (ili ≥ 4 za pacijente sa izolovanom bolešću ileuma). Dodatni kriterijumi za ispitivanja GALAXI 2/3 uključivali su srednju vrednost dnevnog rezultata za učestalost stolice > 3 ili srednju vrednost dnevnog rezultata za bol u abdomenu > 1.

U ispitivanjima GALAXI 2 i GALAXI 3, pacijenti su randomizovani u odnosu 2:2:2:1 da primaju guselkumab u dozi od 200 mg intravensku indukciju nulte (0.), 4. i 8. nedelje posle čega je sledila primena guselkumaba u dozi od 200 mg supkutano na 4 nedelje za održavanje; ili guselkumab u dozi od 200 mg intravenska indukcija nulte (0.), 4. i 8. nedelje, posle čega je sledila primena guselkumaba u dozi od 100 mg supkutano na 8 nedelja za održavanje; ili intravenska indukcija ustekinumaba približno 6 mg/kg nulte (0.) nedelje a zatim u supkutanoj dozi održavanja od 90 mg svakih 8 nedelja za održavanje; ili placebo. Pacijenti koji nisu odgovorili na placebo primali su ustekinumab počevši od 12. nedelje.

Ukupno 1021 pacijent procenjivan je u ispitivanjima GALAXI 2 (n=508) i GALAXI 3 (n=513). Medijana starosti bila je 34 godine (u rasponu od 18 do 83 godina), 57,6% su bili muškarci; i 74,3% prepoznati kao pripadnici bele, 21,3% azijske i 1,5% crne rase.

U ispitivanju GALAXI 2, kod 52,8% pacijenata zabeležen je prethodni neuspeh bar jedne biološke terapije (50,6% nisu podnosili ili su doživeli neuspeh bar jedne prethodne anti-TNFα terapije, 7,5% nisu podnosili ili su doživeli neuspeh prethodne terapije vedolizumabom), 41,9% pacijenata prethodno nisu primali biološku terapiju i 5,3% njih je prethodno primalo neki biološki lek gde neuspeh nije zabeležen. Na početku ispitivanja, 37,4% ovih pacijenata je primalo oralne kortikosteroide a 29,9% ovih pacijenata su primali konvencionalne imunomodulatore.

U ispitivanju GALAXI 3, kod 51,9% pacijenata zabeležen je neuspeh bar jedne biološke terapije (50,3% nisu podnosili ili su doživeli neuspeh bar jedne prethodne anti-TNFα terapije, 9,6% nisu podnosili ili su doživeli neuspeh prethodne terapije vedolizumabom), 41,5% ranije nisu primali biološku terapiju, i 6,6% su ranije primili neki biološki lek gde neuspeh nije zabeležen. Na početku ispitivanja, 36,1% ovih pacijenata su primali oralne kortikosteroide a 30,2% ovih pacijenata su primali konvencionalne imunomodulatore.

Rezultati za ko-primarne i glavne sekundarne parametre praćenja u poređenju sa placebom u ispitivanjima GALAXI 2 i GALAXI 3 prikazani su u Tabeli 5 (12. nedelja) i 6 (48. nedelja). Rezultati za glavne sekundarne parametre praćenja 48. nedelje u poređenju sa ustekinumabom prikazani su u Tabelama 9 i 10.

Tabela 7: Procenat pacijenata koji su postigli koprimarne i glavne sekundarne parametre praćenja efikasnosti uz primenu guselkumaba a u odnosu na placebo u 12. nedelji u ispitivanjima GALAXI 2 i GALAXI 3
GALAXI 2 GALAXI 3
Placebo% Guselkumab intravenska indukcijaa% Placebo% Guselkumab intravenska indukcijaa%
Koprimarni parametri praćenja efikasnosti
Klinička remisijab u 12. nedelji
Ukupna populacija 22% (N=76) 47%i (N=289) 15% (N=72) 47%i (N=293)
Prethodno nelečeni biološkim lekomc 18% (N=34) 50% (N=121) 15% (N=27) 50% (N=123)
Prethodno neuspešnolečeni biološkim lekomd 23% (N=39) 45% (N=150) 15% (N=39) 47% (N=150)
Endoskopski odgovore u 12. nedelji
Ukupna populacija 11% (N=76) 38%i (N=289) 14% (N=72) 36%i (N=293)
Prethodno nelečeni biološkim lekomc 15% (N=34) 51% (N=121) 22% (N=27) 41% (N=123)
Prethodno neuspešnolečeni biološkim lekomd 5% (N=39) 27% (N=150) 8% (N=39) 31% (N=150)
Glavni sekundarni parametri praćenja efikasnosti
Remisija prema PRO-2 rezultatuf u 12. nedelji
Ukupna populacija 21% (N=76) 43%i (N=289) 14% (N=72) 42%i (N=293)
Prethodno nelečeni biološkim lekomc 24% (N=34) 43% (N=121) 15% (N=27) 47% (N=123)
Prethodno neuspešnolečeni biološkim lekomd 13% (N=39) 41% (N=150) 13% (N=39) 39% (N=150)
Odgovor po kriterijumu zamorag u 12. nedelji
Ukupna populacija 29% (N=76) 45%j (N=289) 18% (N=72) 43%i(N=293)
Prethodno nelečeni biološkim lekomc 32% (N=34) 48% (N=121) 19% (N=27) 46% (N=123)
Prethodno neuspešnolečeni biološkim lekomd 26% (N=39) 41% (N=150) 18% (N=39) 43% (N=150)
Endoskopska remisijah u 12. nedelji
Ukupna populacija 1% (N=76) 15% (N=289) 8% (N=72) 16% (N=293)
Prethodno nelečeni biološkim lekomc 3% (N=34) 22% (N=121) 19% (N=27) 25% (N=123)
Prethodno neuspešnolečeni biološkim lekomd 0% (N=39) 9% (N=150) 0% (N=39) 9% (N=150)

a Guselkumab u dozi od 200 mg intravenska indukcija nulte (0.), 4. i 8. nedelje – Dve terapijske grupe guselkumaba objedinjene su za ovu kolonu jer su pacijenti primali isti režim intravenske indukcije pre 12. nedelje.

b Klinička remisija je definisana kao skor CDAI < 150.

c Dodatnih 9 pacijenata u grupi koja je primala placebo i 38 u grupi koja je primala guselkumab u dozi od 200 mg intravenski prethodno su bili izloženi biološkoj terapiji ali nisu doživeli njen neuspeh.

d Uključuje neadekvatan odgovor, gubitak odgovora, ili nepodnošenje biološke terapije (TNF blokatori ili vedolizumab) za Kronovu bolest

e Endoskopski odgovor je definisan kao ≥ 50% poboljšanja u odnosu na početni skor SES-CD ili skor SES-CD ≤ 2.

f Remisija prema PRO-2 rezultatu je definisana kao srednja vrednost dnevnog rezultata za bol u abdomenu jednak ili manji od 1 i srednja vrednost dnevnog rezultata za učestalost stolice jednak ili manji od 3 i bez pogoršanja rezultata za bol u abdomenuili učestalost stolice od početne vrednosti.

g Odgovor po kriterijumu zamora definisana je kao poboljšanje od ≥ 7 bodova po upitniku PROMIS Fatigue Short Form 7a.

h Endoskopska remisija je definisana kao SES-CD skor ≤ 2.

i p < 0,001

j p < 0,05

Tabela 8: Procenat pacijenata sa dostignutim glavnim sekundarnim parametrima praćenja efikasnosti gde se porede guselkumab i placebo u 48. nedelji u ispitivanju GALAXI 2 i GALAXI 3
GALAXI 2 GALAXI 3
Placebo Guselkuma b intravenska indukcija→ 100 mgsvakih 8 nedelja supkutana injekcijaa Guselkuma b intravenska indukcija→ 200 mgsvake 4 nedelje supkutana injekcijab Placebo (N=72) Guselkum ab intravenska indukcija→ 100 mgsvakih 8 nedelja supkutana injekcijaa Guselkum ab intravenska indukcija→ 200 mgsvake 4 nedelje supkutana injekcijab
Klinička remisija bez primene kortikosteroidac u 48. nedeljif
Ukupna 12% 45%e 51%e 14% 44%e 48%e
populacija (N=76) (N=143) (N=146) (N=72) (N=143) (N=150)
Endoskopski odgovord u 48. nedeljif
Ukupna 7% 38 %e 38%e 6% 33%e 36%e
populacija (N=76) (N=143) (N=146) (N=72) (N=143) (N=150)

a Guselkumab u dozi od 200 mg intravenska indukcija nulte (0.), 4. i 8. nedelje posle čega je sledio guselkumab u dozi od 100 mg supkutano na 8 nedelja u trajanju do 48 nedelja.

b Guselkumab u dozi od 200 mg intravenska indukcija nulte (0.), 4. i 8. nedelje posle čega je sledio guselkumab u dozi od 200 mg supkutano na 4 nedelje u trajanju do 48 nedelja.

c Klinička remisija bez primene kortikosteroida definisana je kao skor CDAI < 150 do 48. nedelje i bez primene kortikosteroida 48. nedelje.

d Endoskopski odgovor je definisan kao ≥ 50% poboljšanje od početne vrednosti skora SES-CD rezultat ili skor SES-CD ≤ 2.

e p < 0,001

f Smatralo se da učesnici koji su ispunili kriterijume za neadekvatan odgovor u 12. nedelji nisu imali odgovor u 48. nedelji, bez obzira na terapijsku grupu.

Tabela 9: Procenat pacijenata sa dostignutim glavnim sekundarnim parametrima praćenja efikasnosti gde se porede guselkumab i ustekinumab u 48. nedelji u ispitivanju GALAXI 2 i GALAXI 3
GALAXI 2 GALAXI 3
Ustekinum Guselkumab Guselkumab Ustekinum Guselkumab Guselkumab
ab 6 mg/kg intravenska intravenska ab 6 mg/kg intravenska intravenska
intravenska indukcija→ indukcija → intravenska indukcija→ indukcija →
indukcija → 100 mg 200 mg indukcija → 100 mg 200 mg
90 mg svakih svakih 8 svake 4 90 mg svakih svakih 8 svake 4
8 nedelja nedelja nedelje 8 nedelja nedelja nedelje
supkutana supkutana supkutana supkutana supkutana supkutana
injekcijaa injekcijab injekcijac injekcijaa injekcijab injekcijac
Klinička remisija u 48. nedelji i endoskopski odgovord u 48. nedelji
Ukupna 39% 42% 49% 28% 41%k 45%k
populacija (N=143) (N=143) (N=146) (N=148) (N=143) (N=150)
Endoskopski odgovore u 48. nedeljil
Ukupna 42% 49% 56% 32% 47% 49%
populacija (N=143) (N=143) (N=146) (N=148) (N=143) (N=150)
Endoskopski odgovorf u 48. nedelji
Ukupna 20% 27% 24% 13% 24%k 19%
populacija (N=143) (N=143) (N=146) (N=148) (N=143) N=150)
Klinička remisijag u 48. nedelji
Ukupna 65% 64% 75% 61% 66% 66%
populacija (N=143) (N=143) (N=146) (N=148) (N=143) (N=150)
Klinička remisija bez primene kortikosteroidah u 48. nedeljil
Ukupna 61% 63% 71% 59% 64% 64%
populacija (N=143) (N=143) (N=146) (N=148) (N=143) (N=150)
Dugotrajna klinička remisijai u 48. nedelji
Ukupna 45% 46% 52% 39% 50% 49%
populacija (N=143) (N=143) (N=146) (N=148) (N=143) (N=150)
Remisija prema PRO-2 rezultatuj u 48. nedelji
Ukupna 59% 60% 69% 53% 58% 56%
populacija (N=143) (N=143) (N=146) (N=148) (N=143) (N=150)

a Ustekinumab u dozi od 6 mg/kg intravenska indukcija nulte nedelje praćena ustekinumabom 90 mg supkutano svakih 8 nedelja posle toga sve do 48. nedelje.

b Guselkumab u dozi od 200 mg intravenska indukcija nulte (0.), 4. i 8. nedelje posle čega je sledio guselkumab u dozi od 100 mg supkutano svakih 8 nedelja sve do 48. nedelje.

c Guselkumab u dozi od 200 mg intravenska indukcija nulte (0.), 4. i 8. nedelje posle čega je sledio guselkumab u dozi od 200 mg supkutano svake 4 nedelje sve do 48. nedelje.

d Kombinacija kliničke remisije i endoskopskog odgovora kako je definisano u nastavku.

e Endoskopski odgovor je definisan kao ≥ 50% poboljšanje od početne vrednosti skora SES-CD ili skor SES-CD ≤ 2.

f Endoskopska remisija je definisana kao skor SES-CD ≤ 2.

g Klinička remisija je definisana kao skor CDAI < 150.

h Klinička remisija bez primene kortikosteroida je definisana kao skor CDAI < 150 u 48. nedelji i bez primene kortikosteroida u 48. nedelji.

i Dugotrajna klinička remisija je definisana kao CDAI < 150 za ≥ 80% svih poseta između 12. nedelje i

48. nedelje (najmanje 8 od 10 poseta), koji moraju uključivati posetu u 48. nedelji.

j Remisija prema PRO-2 je definisana kao srednja vrednost dnevnog rezultata za bol u stomaku jednak ili manji od 1 i srednja vrednost dnevnog rezultata za učestalost stolice jednak ili manji od 3, uz izostanak pogoršanja rezultata za bol u stomaku ili učestalost stolice od početne vrednosti.

k p < 0,05

l Odgovori u 48. nedelji procenjivani su nezavisno od kliničkog odgovora u 12. nedelji

Tabela 10: Procenat pacijenata sa dostignutim parametrima praćenja efikasnosti gde se porede guselkumab i ustekinumab u 48. nedelji u ispitivanju GALAXI 2 i GALAXI 3
Ustekinumab 6 mg/kg intravenska indukcija→ 90 mg svakih 8 nedelja supkutana injekcijaa Guselkumab intravenska indukcija→ 100 mgsvakih 8 nedelja supkutana injekcijab Guselkumab intravenska indukcija→200 mg svake 4 nedelje supkutana injekcijac
Klinička remisija u 48. nedelji i endoskopski odgovord u 48. nedelji
Ukupna populacija 34% (N=291) 42% (N=286) 47% (N=296)
Prethodno nelečeni biološkim lekome 43% (N=121) 51% (N=116) 55% (N=128)
Prethodno neuspešno lečeni biološkimlekomf 26% (N=156) 37% (N=153) 41% (N=147)
Endoskopski odgovorg u 48. nedelji
Ukupna populacija 37% (N=291) 48% (N=286) 53% (N=296)
Prethodno nelečeni biološkim lekome 43% (N=121) 59% (N=116) 59% (N=128)
Prethodno neuspešno lečeni biološkimlekomf 31% (N=156) 43% (N=153) 47% (N=147)
Endoskopska remisijah u 48. nedelji
Ukupna populacija 16% (N=291) 25% (N=286) 21% (N=296)
Prethodno nelečeni biološkim lekome 19% (N=121) 34% (N=116) 27% (N=128)
Prethodno neuspešno lečeni biološkimlekomf 13% (N=156) 21% (N=153) 14% (N=147)
Klinička remisijai u 48. nedelji
Ukupna populacija 63% (N=291) 65% (N=286) 70% (N=296)
Prethodno nelečenibiološkim lekome 75% (N=121) 73% (N=116) 77% (N=128)
Prethodno neuspešno lečeni biološkimlekomf 53% (N=156) 61% (N=153) 64% (N=147)

a Ustekinumab u dozi od 6 mg/kg intravenska indukcija nulte nedelje posle čega je sledio ustekinumabu dozi od 90 mg supkutano svakih 8 nedelja sve do 48. nedelje.

b Guselkumab u dozi od 200 mg intravenska indukcija nulte (0.), 4. i 8. nedelje posle čega je sledio guselkumab u dozi od 100 mg supkutano svakih 8 nedelja sve do 48. nedelje.

c Guselkumab u dozi od 200 mg intravenska indukcija nulte (0.), 4. i 8. nedelje posle čega je sledio guselkumab u dozi od 200 mg supkutano svake 4 nedelje sve do 48 nedelje.

d Kombinacija kliničke remisije i endoskopskog odgovora kako je definisano u nastavku.

e Dodatnih 14 pacijenata u grupi koja je primala ustekinumab, 21 pacijent u grupi koja je primala guselkumab u dozi od 200 mg supkutano svake 4 nedelje, i 17 pacijenata u grupi koja je primala guselkumab u dozi od 100 mg supkutano svakih 8 nedelja prethodno su bili izlagani biološkoj terapiji ali nisu pokazali neuspeh lečenja.

f Uključuje neadekvatan odgovor, gubitak odgovora, ili nepodnošenje biološke terapije (TNF blokatori, vedolizumab) za Kronovu bolest.

g Endoskopski odgovor je definisan kao ≥ 50% poboljšanje od početne vrednosti skora SES-CD ili skor SES-CD ≤ 2.

h Endoskopska remisija je definisana kao skor SES-CD ≤ 2.

i Klinička remisija je definisana kao skor CDAI < 150.

U ispitivanjima GALAXI 2 i GALAXI 3, efikasnost i bezbednost guselkumaba dosledno su potvrđeni nezavisno od godina starosti, pola, rase i telesne težine.

U analizi podpopulacija objedinjenih ispitivanja GALAXI faze III, pacijenti sa visokim inflamatornim opterećenjem po završetku indukcije imali su dodatnu korist od terapije održavanja primenom guselkumaba u dozi od 200 mg supkutano svake 4 nedelje u poređenju sa dozom od 100 mg supkutano svakih 8 nedelja. Među pacijentima kojima je po završetku inicijalne terapije CRP iznosio > 5 mg/l zapažene su klinički značajne razlike između dve grupe koje su primale različite doze guselkumaba za sljedeće mere ishoda: kliničku remisiju u 48. nedelji (54,1% uz supkutanu dozu od 100 mg svakih 8 nedelja prema 71,0% uz primenu supkutane doze od 200 mg svake 4 nedelje), endoskopski odgovor u 48. nedelji (36,5% uz primenu supkutane doze od 100 mg svakih 8 nedelja prema 50,5% uz primenu supkutane doze od 200 mg svake 4 nedelje) i remisiju prema PRO-2 rezultatu u 48. nedelji (51,8% uz

primenu supkutane doze od 100 mg svakih 8 nedelja prema 61,7% uz primenu supkutane doze od 200 mg svake 4 nedelje).

Klinička remisija tokom vremena

Skorovi CDAI su beleženi na svakoj poseti pacijenata Procenat pacijenata u kliničkoj remisiji tokom 48. nedelje prikazan je na Slici 3.

ispitivanja GALAXI 2 i GALAXI 3

Nedelje

Objedinjeni podaci za ispitivanja GALAXI 2 i GALAXI 3: Procenat pacijenata (95% CI) u kliničkoj remisiji (%)

Slika 3: Procenat pacijenata u kliničkoj remisiji tokom 48. nedelje; objedinjeni podaci za

Kvalitet života povezan sa zdravljem

Veća poboljšanja u odnosu na početne vrednosti zabeležena su u 12. nedelji u grupama koje su primale guselkumab kada su poređene sa placebom za kvalitet života povezan sa zdravljem specifično za zapaljenjsku bolest creva u odnosu na početak ispitivanja, što se ocenjivalo na osnovu ukupnog IBDQ rezultata. U obe studije, ova poboljšanja su održavana tokom 48. nedelje.

GRAVITI

U ispitivanju GRAVITI faze III, kod umerenog do teškog oblika aktivne Kronove bolesti definisan je kao CDAI rezultat između ≥ 220 i ≤ 450 i CD (SES-CD) ≥ 6 (ili ≥ 4 za pacijente sa izolovanom bolešću ileuma), pa je srednja vrednost rezultata za učestalost stolice ≥ 4 ili srednja vrednost dnevnog rezultata za bol u stomaku ≥ 2.

U ispitivanju GRAVITI, pacijenti su randomizovani u odnosu 1:1:1 da primaju guselkumab u dozi od 400 mg primenjeno supkutano za indukciju nulte, 4. i 8. nedelje posle čega je sledila primena guselkumaba u dozi od 100 mg svakih 8 nedelja supkutano za održavanje; ili guselkumab u dozi od

400 mg supkutano za indukciju nulte, 4. i 8. nedelje posle čega je sledila primena guselkumaba u dozi od 200 mg svake 4 nedelje supkutano za održavanje; ili placebo. Svi pacijenti u grupi koja je primala placebo koji su ispunjavali kriterijume za brzo ublažavanje simptoma primili su indukcionu dozu guselkumaba u dozi od 400 mg supkutano u 16., 20., i 24. nedelji posle čega je sledila primena guselkumaba u dozi od 100 mg supkutano svakih 8 nedelja.

Ukupno je procenjivano 347 pacijenata. Medijana starosti pacijenata bila je 36 godina (u rasponu od 18 do 83 godina), 58,5% su bili muškarci, i 66% prepoznato kao bele, 21,9% azijske i 2,6% crne rase.

U ispitivanju GRAVITI, kod 46,4% pacijenata zabeležen je neuspeh bar jedne biološke terapije, 46,4 % ranije nisu primali biološku terapiju, a 7,2% su prethodno primali neki biološki lek koji se nije smatrao neuspešnim. Na početku ispitivanja, 29,7% ovih pacijenata su primali oralne kortikosteroide i 28,5% ovih pacijenata su primali konvencionalne imunomodulatore.

Rezultati procene koprimarnih i glavnih sekundarnih parametara praćenja efikasnosti u poređenju sa placebom u 12. nedelji prikazani su u Tabeli 9.

Tabela 11: Procenat pacijenata koji su dostigli koprimarne i glavne sekundarne parametre praćenja efikasnosti sa guselkumabom u poređenju sa placebom u 12. nedelji u ispitivanju GRAVITI
Placebo Guselkumab u dozi od 400 mgsupkutanom injekcijoma
Koprimarni parametri praćenja efikasnosti
Klinička remisijab u 12. nedelji
Ukupna populacija 21% (N=117) 56%c (N=230)
Prethodno nelečeni biološkim lekomd 25% (N=56) 50% (N=105)
Prethodno neuspešnolečeni biološkim lekome 17% (N=53) 60% (N=108)
Endoskopski odgovorf u 12. nedelji
Ukupna populacija 21% (N=117) 41%c (N=230)
Prethodno nelečeni biološkim lekomd 27% (N=56) 49% (N=105)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekome 17% (N=53) 33% (N=108)
Glavni sekundarni parametri praćenja efikasnosti
Klinički odgovorg u 12. nedelji
Ukupna populacija 33% (N=117) 73%c (N=230)
Prethodno nelečeni biološkim lekomd 38% (N=56) 68% (N=105)
Prethodno neuspešno lečeni biološkim lekome 28% (N=53) 78% (N=108)
Remisija prema PRO-2 rezultatuh u 12. nedelji
Ukupna populacija 17% (N=117) 49%c (N=230)
Prethodno nelečeni biološkim lekomd 18% (N=56) 44% (N=105)
Prethodno neuspešnolečeni biološkim lekome 17% (N=53) 52% (N=108)

a Guselkumab u dozi od 400 mg supkutano nulte (0.), 4. i 8. nedelje

b Klinička remisija: CDAI rezultat < 150

c p< 0,001

d Dodatnih 8 pacijenata u grupi koja je primala placebo i 17 pacijenata u grupi koja je primala guselkumab u dozi od 400 mg supkutano prethodno su bili izlagani nekoj biološkoj terapiji koja nije bila smatrana neuspešnom terapijom.

e Uključuje neadekvatan odgovor, gubitak odgovora, ili nepodnošenje biološke terapije (TNF blokatori, vedolizumab) za Kronovu bolest

f Endoskopski odgovor: ≥ 50% poboljšanje početnog skora SES-CD.

g Klinički odgovor: ≥ 100 bodova smanjenja u odnosu na početni rezultat CDAI ili CDAI < 150.

h Remisija prema PRO-2 rezultatu definiše se kao srednja vrednost dnevnog rezultata za bol u stomaku jednak ili manji od 1 i srednja vrednost dnevnog rezultata za učestalost stolice jednak ili manji od 3 uz izostanak pogoršanja rezultata za bol u stomaku ili učestalost stolice od početne vrednosti.

Klinička remisija u 24. nedelji postignuta je kod značajno većeg procenta pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 400 mg supkutano za indukciju posle čega je sledila primena guselkumaba u dozi od 100 mg supkutano svakih 8 nedelja ili u dozi od 200 mg supkutano svake 4 nedelje u poređenju sa placebom (60,9% i 58,3% prema 21,4%, za oba su p-vrednosti bile < 0,001). Kliničku remisiju u 48. nedelji postiglo je 60% pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 400 mg supkutano za indukciju posle čega je sledila primena guselkumaba u dozi od 100 mg supkutano svakih 8 nedelja i 66,1% koji su primali guselkumab u dozi od 200 mg supkutano svake 4 nedelje (p-vrednosti < 0,001 u poređenju sa placebom).

Endoskopski odgovor u 48. nedelji postiglo je 44,3% pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 400 mg supkutano za indukciju posle čega je sledila primena guselkumaba u dozi od 100 mg supkutano svalih 8 nedelja, i 51,3% pacijenata koji su primali guselkumab u dozi od 200 mg supkutano svake 4 nedelje (obe p-vrednosti < 0,001 u poređenju sa placebom).

Kvalitet života povezan sa zdravljem

U ispitivanju GRAVITI, klinički relevantno poboljšanje zabeleženo je u parametru kvaliteta života vezanom za zdravlje specifično za zapaljenjske bolesti creva što je što je procenjivano na osnovu ukupnog IBDQ rezultata u 12. i 24. nedelji u poređenju sa placebom.

Pedijatrijska populacija

Evropska agencija za lekove ukinula je obavezu podnošenja rezultata ispitivanja guselkumaba u jednoj ili više podgrupa pedijatrijske populacije za terapiju ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti (videti odeljak 4.2 za informacije o pedijatrijskoj primeni).

Farmakokinetika

Resorpcija

Nakon primene jednokratne supkutane injekcije guselkumaba u dozi od 100 mg kod zdravih ispitanika, srednja vrednost (±SD) maksimalnih koncentracija u serumu (Cmax) guselkumaba od 8,09 ± 3,68 μg/ml postignuta je približno 5,5 dana nakon primene doze. Procenjeno je da apsolutna biološka raspoloživost guselkumaba nakon primene jednokratne supkutane injekcije u dozi od 100 mg iznosi 49% kod zdravih ispitanika.

Kod pacijenata sa psorijazom tipa plaka, nakon supkutane primene guselkumaba u dozi od 100 mg nulte i

4. nedelje a zatim na svakih 8 nedelja, stabilne koncentracije guselkumaba u serumu (u stanju dinamičke ravnoteže) postižu se posle 20 nedelja. Srednje vrednosti (± SD) najmanjih koncentracija guselkumaba serumu u stanju dinamičke ravnoteže u dva ispitivanja faze III kod pacijenata sa psorijazom tipa plaka bile su 1,15 ± 0,73 μg/ml i 1,23 ± 0,84 μg/ml. Farmakokinetika guselkumaba kod pacijenata sa psorijatičnim artritisom bila je slična kao kod pacijenata sa psorijazom. Nakon supkutane primene guselkumaba u dozi od 100 mg nulte i 4. nedelje i potom svakih 8 nedelja, srednja minimalna (pred narednu dozu) koncentracija guselkumaba u serumu u stanju dinamičke ravnoteže bila je takođe približno 1,2 μg/ml. Nakon supkutane primene guselkumaba u dozi od 100 mg svake 4 nedelje, srednja vrednost najnižih koncentracija guselkumaba u serumu u stanju dinamičke ravnoteže iznosila je približno 3,8 μg/ml.

Farmakokinetika guselkumaba bila je slična kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom i Kronovom bolešću. Nakon preporučenog režima doziranja sa intravenskom indukcijom dozom guselkumaba u dozi od 200 mg nulte, 4. i 8. nedelje, srednja vrednost maksimalnih koncentracija guselkumaba u serumu u 8. nedelji bile su 68,27 μg/ml kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom i 70,5 μg/ml kod pacijenata sa Kronovom bolešću.

Nakon preporučene indukcije supkutanom primenom guselkumaba u dozi od 400 mg nulte, 4. i 8. nedelje, procenjena srednja maksimalna koncentracija guselkumaba u serumu 8 nedelje bila je

28,8 mikrograma/ml kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom, a 27,7 mikrograma/mL kod pacijenata sa Kronovom bolešću. Ukupna sistemska izloženost (AUC) nakon preporučene indukcione doze bila je slična i za supkutanu i za intravensku indukciju.

Nakon supkutane primene doza održavanja guselkumaba u dozi od 100 mg svakih 8 nedelja ili guselkumaba u dozi od 200 mg svake 4 nedelje kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom, srednja vrednost minimalnih koncentracija u serumu u stanju dinamičke ravnoteže iznosila je približno 1,4 μg/ml odnosno 10,7 μg/ml.

Nakon supkutane primene doza za održavanje guselkumabom u dozi od 100 mg svakih 8 nedelja ili guselkumab u dozi od 200 mg svake 4 nedelje kod pacijenata sa Kronovom bolešću, srednja vrednost najmanjih koncentracija guselkumaba u stanju dinamičke ravnoteže iznosila je približno 1,2 μg/ml odnosno 10,1 μg/ml.

Distribucija

Srednja vrednost volumena distribucije tokom terminalne faze (Vz) nakon jednokratne intravenske primene kod zdravih ispitanika kretala se u rasponu od približno 7 do 10 litara u svim ispitivanjima.

Biotransformacija

Tačan put kojim se guselkumab metaboliše nije utvrđen. Budući da je guselkumab humano IgG monoklonsko antitelo, očekuje se da će se guselkumab kataboličkim putevima razgraditi na male peptide i aminokiseline na isti način kao i endogeni IgG.

Eliminacija

Srednja vrednost sistemskog klirensa (CL) nakon jednokratne intravenske primene zdravim ispitanicima kretala se u rasponu od 0,288 do 0,479 l/dan u svim ispitivanjima. Srednja vrednost poluvremena eliminacije (T1/2) guselkumaba u svim ispitivanjima iznosila je približno 17 dana kod zdravih ispitanika a

približno 15 do 18 dana kod pacijenata sa psorijazom tipa plaka i približno 17 dana kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom i Kronovom bolešću.

Analize populacione farmakokinetke ukazale su na to da istovremena primena NSAIL, AZA, 6-MP, oralnih kortikosteroida i csDMARD kao što je metotreksat ne utiče na klirens guselkumaba.

Linearnost/nelinearnost

Sistemska izloženost guselkumabu (vrednost Cmax i AUC) nakon jednokratne supkutane injekcije u rasponu doza od 10 mg do 300 mg kod zdravih ispitanika ili pacijenata sa psorijazom tipa plaka povećavala se približno proporcionalno dozi. Koncentracije guselkumaba u serumu bile su približno proporcionalne dozi po intravenskoj primeni kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom i Kronovom bolešću.

Pedijatrijski pacijenti

Farmakokinetika guselkumaba kod pedijatrijskih pacijenata nije utvrđena. Pacijenti starijeg životnog doba

Nisu sprovedena specifična klinička ispitivanja kod starijih pacijenata. Od 1384 pacijenata sa psorijazom tipa plaka koji su bili izloženi guselkumabu u kliničkim studijama faze III i uključenih u populacionu farmakokinetičku analizu, 70 pacijenata imalo je 65 ili više godina, uključujući 4 pacijenta starosti od 75 ili više godina. Od 746 pacijenata sa psorijatičnim artritisom izloženih guselkumabu u kliničkim ispitivanjima faze III ukupno 38 pacijenata je imalo 65 i više godina, ali nijedan nije imao 75 godina ili više. Od 859 pacijenata sa ulceroznim kolitisom, izloženih guselkumabu u kliničkim ispitivanjima faze II i III koji su uključeni u analizu populacione farmakokinetike, ukupno 52 pacijenta bili su stari 65 ili više godina, a 9 pacijenta bili su starosti od 75 ili više godina. Od 1009 pacijenata sa Kronovom bolešću izloženih guselkumabu u kliničkim ispitivanjima faze III uključenih u analizu populacione farmakokinetike, ukupno je 39 pacijenata imalo 65 ili više godina, a 5 pacijenata je bilo starosti od 75 ili više godina

Populacione farmakokinetičke analize sprovedene kod pacijenata sa psorijazom tipa plaka, psorijatičnim artritisom, ulceroznim kolitisom i Kronovom bolešću, nisu ukazale na uočljive promene procenjene vrednosti CL/F kod pacijenata starosti ≥ 65 godina u odnosu na one mlađe od 65 godina, što ukazuje na to da nije potrebno prilagođavati dozu kod starijih pacijenata.

Pacijenti sa oštećenjem funkcije bubrega ili jetre

Nije sprovedeno specifično kliničko ispitivanje kojim bi se ocenilo dejstvo oštećenja funkcije bubrega ili jetre na farmakokinetiku guselkumaba. Očekuje se da će eliminacija nepromenjenog guselkumaba, koji je IgG monoklonsko antitelo, preko bubrega biti manja i od neznatne važnosti. Slično tome, IgG monoklonska protivzapaljenjska antitela uglavnom se eliminišu intraćelijskim katabolizmom pa se ne očekuje da će oštećenje funkcije jetre uticati na klirens guselkumaba. Na osnovu analize populacione farmakokinetike, klirens kreatinina ili oštećenje funkcije jetre nisu imali značajan uticaj na klirens guselkumaba.

Telesna masa

Klirens i volumen distribucije guselkumaba povećavaju se sa porastom telesne mase. Međutim, zabeleženi podaci iz kliničkih ispitivanja ukazuju na to da nije potrebno prilagođavanje doze na osnovu telesne mase.

Farmaceutski podaci - Tremfya 200 mg

Lista pomoćnih supstanci

Etilendiamintetrasirćetna kiselina (EDTA) dinatrijumova so, dihidrat Histidin

Histidin monohidrohlorid, monohidrat Metionin

Polisorbat 80 (E433) Saharoza

Voda za injekcije

Inkompatibilnost

U odsustvu ispitivanja kompatibilnosti, ovaj lek se ne sme mešati s drugim lekovima izuzev onih pomenutih u odeljku 6.6. Lek Tremfya se sme razblaživati samo sa 0,9% rastvorom natrijum hlorida 9 mg/ml (0,9%). Lek Tremfya se ne sme primenjivati istovremeno u istoj venskoj liniji sa drugim lekovima.

Rok upotrebe

2 godine

Razblaženi rastvor za infuziju.

Razblaženi rastvor za infuziju se može čuvati na sobnoj temperature do 25° C tokom najviše 10 sati. Vreme čuvanja na sobnoj temperature počinje nakon pripreme razblaženog rastvora. Infuziju treba završiti unutar 10 sati nakon razblaženja u kesi za infuziju.

Ne zamrzavati.

Odložiti svu neiskorišćenu količinu razblaženog rastvora.

Posebne mere opreza pri čuvanju

Neotvorena bočica

Čuvati u frižideru (2° C - 8° C). Ne zamrzavati.

Čuvati bočicu u spoljašnjem pakovanju radi zaštite od svetlosti. Za uslove čuvanja nakon razblaživanja leka, videti odeljak 6.3.

Priroda i sadržaj pakovanja

200 mg koncentrata za rastvor za infuziju u staklenoj bočici, stakla tipa I zatvorenoj čepom od butilne gume, aluminijumskim zaštitnim prstenom i polipropilenskim flip-off zatvaračem koji se skida.

Lek Tremfya je dostupna u pojedinačnim pakovanjima od 1 bočice.

Posebne mere opreza pri odlaganju

(i druga uputstva za rukovanje lekom)

Lek Tremfya rastvor za intravensku infuziju mora da razblaži, pripremi i primeni zdravstveni radnik korišćenjem aseptične tehnike. Lek Tremfya ne sadrži konzervanse. Jedna bočica namenjena je samo za jednokratnu upotrebu.

Pre pripreme potrebno je vizuelno pregledati lek Tremfya, kako bi se proverilo moguće eventualno prisustvo čestica i promena boje. Lek Tremfya je bistar, bezbojan do bledožut rastvor koji može da sadrži male providne čestice. Rastvor se ne sme primeniti ukoliko sadrži velike čestice, promenu boje i ukoliko je zamućen.

Uputstva za razblaživanje i primenu

Lek Tremfya treba dodati u kesu za intravensku infuziju od 250 ml 0,9% natrijum hlorida za injekcije na sledeći način:

  1. Izvucite i bacite 20 ml 0,9% natrijum hlorida za injekcije iz kese za infuziju od 250 ml što odgovara volumenu leka Tremfya koji treba dodati.

  2. Izvucite 20 ml leka Tremfya iz bočice i dodajte u kesu za intravensku infuziju od 250 ml 0,9% natrijum hlorida za injekcije da biste dobili konačnu koncentraciju od 0,8 mg/ml. Nežno promešajte dobijeni rastvor. Bacite bočicu sa preostalom količinom rastvora, ako ga ima.

  3. Pažljivo pregledajte razblaženi rastvor da uočite eventualno prisustvo čestica i prebojenost rastvora pre primene infuzije. Razblaženi rastvor primenite u infuziji tokom perioda od najmanje jedan sat.

  4. Koristite isključivo komplete za infuziju sa ugrađenim (in line) sterilnim, nepirogenim filtrom male sposobnosti vezivanja za proteine (veličina pore 0,2 mikrometra).

  5. Lek Tremfya se ne sme primenjivati istovremeno sa drugim lekovima kroz istu intravensku liniju.

  6. Odložite svu neiskorišćenu količinu leka u skladu sa lokalnim nacionalnim zahtevima.

PDF dokumenti

Pakovanje i cena

Koncentrat za rastvor za infuziju; 200 mg; 1 bočica (staklo) (20 ml) (10 mg/ml)
Cena
-
Doplata
-

Lista RFZO

Pakovanje nije na listi

DDD

-

JKL

0014427

Izvori

Paralele

Drugs app phone

Koristite aplikaciju Mediately

Dobijte informacije o lekovima brže.

Skenirajte kamerom telefona.
4.9

Više 36k ocene

Koristite aplikaciju Mediately

Dobijte informacije o lekovima brže.

4.9

Više 36k ocene

Instaliraj

Idite dalje od informacija o lekovima uz PRO

Rešite interakcije, pregledajte ograničenja upotrebe i pronađite sve ostale odgovore uz pomoć svog AI asistenta Elly.

Preveri, kaj ponuja PRO
Koristimo kolačiće Kolačići nam pomažu da pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Korišćenjem naše veb stranice saglasni ste sa upotrebom kolačića. Više o tome kako koristimo kolačiće saznajte u našoj Politici kolačića.