Brže pretražujte lekove. Isprobajte Proveru interakcija između lekova.
Brže pretražujte lekove. Isprobajte Proveru interakcija između lekova.
Lekovi
Lista interakcija
21
49
14

Informacije o izdavanju lekova

Lista RFZO

Leka nije na listi

Režim izdavanja

SZR - Lek se može upotrebljavati u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, izuzetno lek se može izdavati i uz Rp, u cilju nastavka terapije kod kuće, što mora biti naznačeno i overeno na poledjini Rp

Ostale informacije

Naziv leka

Xeljanz® 10mg film tableta

Sastav

Nema podataka.

Farmaceutski oblik

film tableta

Proizvođač

PFIZER MANUFACTURING DEUTSCHLAND GMBH

Nosilac odobrenja

PFIZER SRB D.O.O.

Poslednje ažuriranje SmPC-a

1. 10. 2025.
Drugs app phone

Koristite aplikaciju Mediately

Dobijte informacije o lekovima brže.

Skenirajte kamerom telefona.
4.9

Više 36k ocene

Koristite aplikaciju Mediately

Dobijte informacije o lekovima brže.

4,9 zvezdica, preko 20 hiljada ocena

SmPC - Xeljanz 10mg

Terapijske indikacije

Reumatoidni artritis

Tofacitinib je u kombinaciji sa metotreksatom (MTX) indikovan za lečenje umerenog do teškog oblika aktivnog reumatoidnog artritisa (engl. rheumatoid arthritis – RA) kod odraslih pacijenata koji nisu pokazali adekvatan odgovor na jedan ili više antireumatskih lekova koji menjaju tok bolesti (engl. disease modifying antirheumatic drugs – DMARDs) (videti odeljak 5.1) ili nisu podnosili terapiju ovim lekovima. Tofacitinib

se može primenjivati kao monoterapija u slučaju nepodnošenja terapije metotreksatom ili kada terapija metotreksatom nije odgovarajuća (videti odeljke 4.4 i 4.5).

Psorijazni artritis

Tofacitinib je u kombinaciji sa metotreksatom indikovan za lečenje aktivnog psorijaznog artritisa (engl. psoriatic arthritis - PsA) kod odraslih pacijenata koji nisu pokazali adekvatan odgovor na antireumatske lekove koji menjaju tok bolesti (engl. disease modifying antirheumatic drug – DMARD) ili nisu podnosili prethodnu terapiju ovim lekovima (videti odeljak 5.1).

Ankilozirajući spondilitis

Tofacitinib je indikovan za lečenje odraslih pacijenata sa aktivnim ankilozirajućim spondilitisom (AS) kod kojih nije postignut adekvatan odgovor na konvencionalnu terapiju.

Ulcerozni kolitis

Tofacitinib je indikovan za lečenje umerenog do teškog oblika aktivnog ulceroznog kolitisa (engl. ulcerative colitis - UC) kod odraslih pacijenata koji nisu pokazali adekvatan odgovor na konvencionalnu ili biološku terapiju, odnosno pacijenata kod kojih je došlo do gubitka terapijskog odgovora ili nisu podnosili terapiju ovim lekovima (videti odeljak 5.1).

Juvenilni idiopatski artritis (engl. juvenile idiopathic arthritis – JIA)

Tofacitinib je indikovan za lečenje aktivnog poliartikularnog juvenilnog idiopatskog artritisa (poliartritis pozitivan [RF+] ili negativan [RF-] na reumatoidni faktor i prošireni oligoartritis) i juvenilnog psorijaznog artritisa (engl. juvenile psoriatic arthritis – PsA) kod pacijenata uzrasta od 2 godine i starijih, koji nisu imali odgovarajući odgovor na prethodnu terapiju DMARD-ovima.*

Tofacitinib se može primeniti u kombinaciji sa metotreksatom (MTX) ili kao monoterapija u slučaju nepodnošenja terapije MTX-om ili kada nije prikladan nastavak lečenja MTX-om.

*Lek Xeljanz u obliku film tablete u dozi od 5 mg i 10 mg nije namenjen za primenu kod dece <40 kg za terapiju aktivnog poliartikularnog juvenilnog idiopatskog artritisa i juvenilnog psorijaznog artritisa, jer se lek Xeljanz na tržištu Republike Srbije ne nalazi u obliku oralnog rastvora, 1 mg/mL, koji omogućava primenu i adekvatno doziranje u navedenoj pedijatrijskoj populaciji.

Doziranje i način primene

Terapija se mora započeti pod nadzorom lekara specijaliste sa iskustvom u dijagnostici i lečenju stanja za koja je tofacitinib indikovan.

Doziranje

Reumatoidni artritis i psorijazni artritis

Preporučena doza je 5 mg, u obliku film tablete, dva puta dnevno. Preporučeno doziranje se ne sme prekoračiti.

Nije potrebno prilagođavanje doze kada se koristi u kombinaciji sa metotreksatom.

Za informacije o prelasku sa terapije tofacitinibom u obliku film tablete na terapiju tofacitinibom u obliku tablete sa produženim oslobađanjem, i obrnuto, videti Tabelu 1.

Tabela 1: Prelazak sa terapije tofacitinibom u obliku film tablete na terapiju tofacitinibom u obliku tablete sa produženim oslobađanjem i obrnuto*

Prelazak sa lečenja film tabletama tofacitiniba u dozi od 5 mg primenjenim dva puta dnevno na lečenje tabletom tofacitiniba sa produženim oslobađanjem u dozi od 11 mg primenjenom jednom dnevno i obrnuto, moguće je dan nakon primene poslednje doze bilo koje od navedenih tableta.

Prelazak sa terapije tofacitinibom u obliku film tablete u dozi od 5 mg na terapiju tofacitinibom u obliku tablete sa produženim oslobađanjem u dozi od 11 mg i obrnutoa

a Videti odeljak 5.2 za poređenje farmakokinetike formulacije sa produženim oslobađanjem i formulacije film tableta.

Ankilozirajući spondilitis

Preporučena doza tofacitiniba je 5 mg, dva puta dnevno.

Ulcerozni kolitis

Terapija početnom dozom

Preporučena početna doza je 10 mg, dva puta dnevno tokom 8 nedelja.

Kod pacijenata kod kojih se do 8. nedelje ne postigne očekivana korist od terapije može se nastaviti sa primenom početne doze od 10 mg dva puta dnevno još dodatnih 8 nedelja (ukupno 16 nedelja), a zatim nastaviti sa dozom održavanja od 5 mg dva puta dnevno. Kod pacijenta kod koga se do 16. nedelje ne postigne očekivana korist od terapije, početnu terapiju tofacitinibom treba trajno prekinuti.

Terapija dozom održavanja

Preporučena doza održavanja terapije je 5 mg tofacitiniba, dva puta dnevno.

Ne preporučuje se primena doze tofacitiniba od 10 mg dva puta dnevno kao doze održavanja kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom kod kojih je poznato da imaju faktore rizika za vensku tromboemboliju (engl. venous thromboembolism – VTE), velike kardiovaskularne neželjene događaje (engl. major adverse cardiovascular events - MACE) i faktore rizika za razvoj maligniteta, osim u slučaju da odgovarajuća alternativna terapija nije dostupna (videti odeljke 4.4 i 4.8).

Kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom kod kojih nije povišen rizik za razvoj VTE, MACE i maligniteta (videti odeljak 4.4), može se razmotriti uzimanje doze od 10 mg tofacitiniba, dva puta dnevno, ukoliko se kod pacijenata ispolji smanjenje odgovora na primenu doze tofacitiniba od 5 mg, dva puta dnevno, i ako odgovarajuća druga terapijska opcija, kao što je terapija inhibitorima faktora nekroze tumora (engl. tumor necrosis factor – TNF), nije bila uspešna. Terapija dozom održavanja tofacitiniba od 10 mg dva puta dnevno, treba se uzimati što je moguće kraće. Potrebno je uzimati najmanju dozu koja je efektivna u održavanju odgovora.

Primena kortikosteroida kod pacijenata koji su reagovali na terapiju tofacitinibom može se smanjiti i/ili trajno prekinuti u skladu sa važećim terapijskim standardima.

Ponovna terapija ulceroznog kolitisa

U slučaju privremenog prekida terapije može se razmotriti ponovno uvođenje terapije tofacitinibom. Ako je došlo do gubitka odgovora na terapiju može se razmotriti ponovno uvođenje tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno. Period privremenog prekida terapije u kliničkim studijama trajao je i do godinu dana. Efikasnost se može ponovo postići tokom 8 nedelja primene tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno (videti odeljak 5.1).

Poliartikularni JIA i juvenilni PsA (deca uzrasta između 2 i 18 godina)

Tofacitinib se može primenjivati kao monoterapija ili u kombinaciji sa MTX-om.

Preporučena doza kod pacijenata uzrasta od 2 godine i starijih se zasniva na telesnoj masi prema sledećoj šemi:

Tabela 2: Doza leka tofacitinib kod pacijenata sa poliartikularnim juvenilnim idiopatskim artritisom i juvenilnim PsA uzrasta od dve godine i starijim

Telesna masa (kg) Režim doziranja
10 - <20 3,2 mg (3,2 mL oralnog rastvora) dva puta dnevno
20 - <40 4 mg (4 mL oralnog rastvora) dva puta dnevno
≥40 5 mg (5 mL oralnog rastvora ili 5 mg film tableta) dva puta dnevno

Pacijenti telesne mase ≥40 kg koji su lečeni oralnim rastvorom tofacitiniba od 5 mL dva puta dnevno mogu da pređu na terapiju tofacitinibom u obliku film tablete u dozi od 5 mg koje će uzimati dva puta dnevno. Pacijenti telesne mase <40 kg se ne smeju da pređu sa terapije tofacitinibom u obliku oralnog rastvora na film tablete.

* Lek Xeljanz, 5 mg i 10 mg, film tablete, nije namenjen za primenu kod dece <40 kg za terapiju aktivnog poliartikularnog juvenilnog idiopatskog artritisa i juvenilnog psorijaznog artritisa, jer se lek Xeljanz na tržištu Republike Srbije ne nalazi u obliku oralnog rastvora, 1 mg/mL, koji omogućava primenu i adekvatno doziranje u navedenoj pedijatrijskoj populaciji.

Privremeni ili trajni prekid terapije kod odraslih i pedijatrijskih pacijenata

Ukoliko se kod pacijenta razvije ozbiljna infekcija, terapiju tofacitinibom treba privremeno prekinuti sve dok se ne uspostavi kontrola infekcije.

Prekid terapije može biti potreban i u slučaju pojave odstupanja u laboratorijskim nalazima povezanim sa terapijom, uključujući limfopeniju, neutropeniju i anemiju. Kao što je opisano u Tabelama 3, 4 i 5 u nastavku, preporuke za privremeni ili trajni prekid terapije date su na osnovu stepena ozbiljnosti odstupanja u laboratorijskim nalazima (videti odeljak 4.4).

Ne preporučuje se započinjanje terapije kod pacijenata sa apsolutnim brojem limfocita (engl. Absolute Lymphocyte Count – ALC) manjim od 750 ćelija/mm3.

Tabela 3: Smanjeni apsolutni broj limfocita

Smanjeni apsolutni broj limfocita (ALC) (videti odeljak 4.4)
Laboratorijska vrednost(broj ćelija/mm3) Preporuka
ALC veći ili jednak 750 Dozu treba održavati.
ALC 500–750 Kod perzistentnog smanjenja ALC u ovom opsegu (2 uzastopne vrednosti u ovom opsegu pri rutinskom testiranju), dozu treba smanjiti ili privremeno prekinuti.Kod pacijenata koji primaju tofacitinib u dozi 10 mg dva puta dnevno, dozu tofacitiniba treba smanjiti na 5 mg dva puta dnevno.Kod pacijenata koji primaju tofacitinib u dozi 5 mg dva puta dnevno, primenu treba privremeno prekinuti.Kad ALC bude veći od 750, terapiju treba nastaviti kada je to klinički opravdano.
ALC manji od 500 Ako je laboratorijska vrednost potvrđena ponovljenim testiranjemu roku od 7 dana, terapiju treba trajno prekinuti.

Ne preporučuje se započinjanje terapije kod odraslih pacijenata sa apsolutnim brojem neutrofila (engl. Absolute Neutrophil Count - ANC) manjim od 1000 ćelija/mm3. Ne preporučuje se započinjanje terapije kod pedijatrijskih pacijenata sa apsolutnim brojem neutrofila (ANC) manjim od 1200 ćelija/mm3.

Tabela 4: Smanjeni apsolutni broj neutrofila

Smanjeni apsolutni broj neutrofila (ANC) (videti odeljak 4.4)
Laboratorijska vrednost(broj ćelija/mm3) Preporuka
ANC veći od 1000 Dozu treba održavati.
ANC 500–1000 Kod perzistentnog smanjenja ANC u ovom opsegu (2 uzastopne vrednosti u ovom opsegu pri rutinskom testiranju), dozu treba smanjiti ili privremeno prekinuti.Kod pacijenata koji primaju tofacitinib u dozi 10 mg dva puta dnevno, dozu tofacitiniba treba smanjiti na 5 mg dva puta dnevno.Kod pacijenata koji primaju tofacitinib u dozi 5 mg dva puta dnevno, primenu treba privremeno prekinuti.Kad ANC bude veći od 1000, terapiju treba nastaviti kada je to klinički opravdano.
ANC manji od 500 Ako je laboratorijska vrednost potvrđena ponovljenim testiranjemu roku od 7 dana, terapiju treba trajno prekinuti.

Ne preporučuje se započinjanje terapije kod odraslih pacijenata kod kojih je koncentracija hemoglobina manja od 9 g/dL. Ne preporučuje se započinjanje terapije kod pedijatrijskih pacijenata kod kojih je koncentracija hemoglobina manja od 10 g/dL.

Tabela 5: Smanjena koncentracija hemoglobina

Smanjena koncentracija hemoglobina (videti odeljak 4.4)
Laboratorijska vrednost (g/dL) Preporuka
Smanjenje koncentracije hemoglobina za 2 g/dL ili manje i kada je ukupnakoncentracija hemoglobina veća ili jednaka 9,0 g/dL Dozu treba održavati.
Smanjenje koncentracije hemoglobina za više od 2 g/dL ili kada je ukupna koncentracija hemoglobina manja od 8,0 g/dL(potvrđeno ponovljenim ispitivanjem) Terapiju treba privremeno prekinuti dok se ne dostignu normalne vrednosti hemoglobina.

Interakcije

Ukupnu dnevnu dozu tofacitiniba treba prepoloviti kod pacijenata koji primaju snažne inhibitore citohroma P450 (CYP) 3A4 (npr. ketokonazol), kao i kod pacijenata koji istovremeno primaju jedan ili više lekova čija primena dovodi do umerene inhibicije CYP3A4, kao i do snažne inhibicije CYP2C19 (npr. flukonazol) (videti odeljak 4.5), odnosno:

  • dozu tofacitiniba treba smanjiti na 5 mg jednom dnevno kod pacijenata koji inače primaju 5 mg dva puta dnevno (odrasli i pedijatrijski pacijenti),

  • dozu tofacitiniba treba smanjiti na 5 mg dva puta dnevno kod pacijenata koji inače primaju 10 mg dva puta dnevno (odrasli pacijenti).

Samo kod pedijatrijskih pacijenata: dostupni podaci ukazuju na to da je kliničko poboljšanje zapaženo u roku od 18 nedelja od početka terapije tofacitinibom. Nastavak terapije treba pažljivo razmotriti kod pacijenata kod kojih nije uočeno kliničko poboljšanje u ovom vremenskom periodu.

Prekid doziranja za AS

Dostupni podaci pokazuju da se kliničko poboljšanje kod pacijenata sa AS uočava tokom 16 nedelja od početka terapije tofacitinibom. Nastavak terapije treba pažljivo ponovo razmotriti kod pacijenata kod kojih nije uočeno kliničko poboljšanje u ovom vremenskom periodu.

Posebne populacije

Stariji pacijenti

Nije potrebno prilagođavanje doze kod pacijenata od 65 godina i starijih. Podaci o primeni kod pacijenata od 75 godina i starijih su ograničeni. Videti odeljak 4.4 za upotrebu kod pacijenata od 65 godina i starijih.

Oštećenje funkcije jetre

Tabela 6: Prilagođavanje doze kod oštećenja funkcije jetre

Kategorijaoštećenja funkcije jetre Klasifikacija Prilagođavanje doze kod oštećenja funkcije jetre za različite jačine tableta
Blago Child Pugh A Nije potrebno prilagođavanje doze.
Umereno Child Pugh B Dozu treba smanjiti na 5 mg jednom dnevno, kada bi u slučaju očuvane funkcije jetre, propisana doza bila 5 mg dva puta dnevno.Dozu treba smanjiti na 5 mg dva puta dnevno, kada bi u slučaju očuvane funkcije jetre, propisana doza bila 10 mg dva puta dnevno (videti odeljak 5.2).
Teško Child Pugh C Tofacitinib se ne sme primenjivati kod pacijenata sa teškimoštećenjem funkcije jetre (videti odeljak 4.3).

Oštećenje funkcije bubrega

Tabela 7: Prilagođavanje doze kod oštećenja funkcije bubrega

Kategorija oštećenja funkcijebubrega Klirens kreatinina Prilagođavanje doze kod oštećenja funkcije bubrega za različite jačine tableta
Blago 50-80 mL/min Nije potrebno prilagođavanje doze.
Umereno 30-49 mL/min Nije potrebno prilagođavanje doze.
Dozu treba smanjiti na 5 mg jednom dnevno, kada bi u slučaju očuvane funkcije bubrega propisana doza bila 5 mg dva puta dnevno.
Teško (uključujući pacijente na hemodijalizi) <30 mL/min Dozu treba smanjiti na 5 mg dva puta dnevno, kada bi u slučaju očuvane funkcije bubrega propisana doza bila 10 mg dva puta dnevno.
Kod pacijenata sa teškim oštećenjem funkcije bubrega treba nastaviti sa primenom smanjene doze čak i nakon hemodijalize(videti odeljak 5.2).

Pedijatrijska populacija

Bezbednost i efikasnost primene tofacitiniba kod dece mlađe od 2 godine sa poliartikularnim JIA i juvenilnim PsA nisu još ustanovljene. Nema dostupnih podataka.

Bezbednost i efikasnost primene tofacitiniba kod dece mlađe od 18 godina sa drugim indikacijama (npr. ulcerozni kolitis) nisu još ustanovljene. Nema dostupnih podataka.

Način primene

Oralna upotreba.

Tofacitinib se uzima oralno, nezavisno od obroka.

Kod pacijenata koji imaju poteškoća sa gutanjem, tofacitinib tablete se mogu zdrobiti i uzeti sa vodom.

Kontraindikacije

  • Preosetljivost na aktivnu supstancu ili na bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u odeljku 6.1.

  • Aktivna tuberkuloza (TB), ozbiljne infekcije kao što su sepsa ili oportunističke infekcije (videti odeljak 4.4).

  • Teško oštećenje funkcije jetre (videti odeljak 4.2).

  • Trudnoća i dojenje (videti odeljak 4.6).

Posebna upozorenja

Tofacitinib treba primenjivati samo ako nisu dostupne odgovarajuće druge terapijske opcije lečenja kod pacijenata:

  • Starosti 65 godina i više;

  • Sa aterosklerotskim kardiovaskularnim bolestima u anamnezi ili drugim faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti (kao što su aktivni ili bivši dugogodišnji pušači);

  • Sa faktorima rizika za maligne bolesti (npr. trenutni malignitet ili malignitet u anamnezi)

Upotreba kod pacijenata od 65 godina i starijih

Imajući u vidu povećan rizik od ozbiljnih infekcija, infarkta miokarda, maligniteta i ,smrtnosti usled svih uzroka prilikom primene tofacitiniba kod pacijenata starosti 65 godina i više, tofacitinib treba primenjivati kod tih pacijenata samo ako nema dostupnih odgovarajućih drugih terapijskih opcija (videti dodatne informacije u nastavku u odeljcima 4.4 i 5.1).

Kombinacija sa drugim terapijama

Primena tofacitiniba nije ispitivana u kombinaciji sa biološkim lekovima kao što su TNF antagonisti, antagonisti interleukina (IL)-1R, antagonisti IL-6R, anti-CD20 monoklonska antitela, antagonisti IL-17, antagonisti IL-12/IL-23, anti integrini, selektivni modulatori kostimulacije i jaki imunosupresivi kao što su azatioprin, 6-merkaptopurin, ciklosporin i takrolimus, pa njegovu primenu sa ovim lekovima treba izbegavati zbog mogućnosti pojačane imunosupresije i povećanog rizika od razvoja infekcije.

U kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom, incidencija neželjenih događaja bila je povećana kada se tofacitinib primenjivao u kombinaciji sa metotreksatom u odnosu na primenu tofacitiniba kao monoterapije.

Primena tofacitiniba u kombinaciji sa inhibitorima fosfodiesteraze 4 nije ispitivana u kliničkim studijama tofacitiniba.

Venska tromboembolija (VTE)

Kod pacijenata koji su uzimali tofacitinib zabeleženi su ozbiljni VTE događaji, uključujući plućnu emboliju (engl. pulmonary embolism – PE), od kojih su neki imali smrtni ishod, kao i trombozu dubokih vena (engl.

deep vein thrombosis – DVT). U randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više sa najmanje još jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, zabeležen je povećan rizik od pojave dozno-zavisne VTE kod tofacitiniba u poređenju sa TNF inhibitorima (videti odeljke 4.8 i 5.1).

U post hoc eksplorativnoj analizi u okviru ove studije, kod pacijenata sa poznatim faktorima rizika za VTE, pojava naknadnih VTE je češće primećena kod pacijenata na terapiji tofacitinibom koji su tokom 12 meseci lečenja imali vrednost D-dimera ≥2× ULN (engl. upper limit of normal – ULN), u odnosu na one sa vrednošću D-dimera <2× ULN; ovo nije bilo uočeno kod pacijenata lečenih TNF inhibitorom. Tumačenje je ograničeno malim brojem događaja VTE i ograničenom dostupnošću testa D-dimera (procenjeno samo na početku terapije, 12. meseca i na kraju studije). Kod pacijenata koji nisu imali VTE tokom studije, srednje vrednosti D-dimera su značajno smanjene u 12. mesecu u odnosu na početnu vrednost u svim grupama lečenja. Međutim, vrednosti D-dimera ≥2× ULN u 12. mesecu primećeni su kod približno 30% pacijenata bez naknadnih događaja venske tromboembolije, što ukazuje na ograničenu specifičnost testiranja D-dimera u ovoj studiji.

Ne preporučuje se primena u dozi od 10 mg dva puta dnevno kao doze održavanja kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom kod kojih je utvrđeno prisustvo faktora rizika za VTE, MACE i malignitet osim ukoliko nema dostupne odgovarajuće druge terapijske opcije (videti odeljak 4.2).

Kod pacijenata sa faktorima rizika za kardiovaskularne ili maligne bolesti (videti takođe odeljak 4.4 „Veliki neželjeni kardiovaskularni događaji (uključujući infarkt miokarda)” i „Maligne i limfoproliferativne bolesti”) tofacitinib treba koristiti samo ako ne postoje druge odgovarajuće terapijske opcije.

Kod pacijenata sa faktorima rizika za VTE koji nisu faktori rizika za MACE ili maligne bolesti, tofacitinib treba koristiti sa oprezom. U faktore rizika za razvoj VTE osim faktora rizika za MACE ili maligne bolesti, ubrajaju se prethodna VTE, pacijenti koji treba da se podvrgnu većoj hirurškoj intervenciji, imobilizacija, primena kombinovanih hormonskih kontraceptiva ili hormonske supstitucione terapije, nasledni poremećaj koagulacije krvi. Tokom terapije tofacitinibom, potrebno je periodično izvršiti ponovnu procenu pacijenata, kako bi se procenile promene u riziku za nastanak VTE.

Za pacijente sa reumatoidnim artritisom sa poznatim faktorima rizika za VTE, razmotriti određivanje vrednosti D-dimera nakon približno 12 meseci lečenja. Ako je vrednost D-dimera ≥ 2× ULN, potvrditi da klinička korist nadmašuje rizike pre odluke o nastavku lečenja tofacitinibom.

Potrebno je odmah pregledati pacijente kod kojih se jave znakovi i simptomi VTE i prekinuti primenu tofacitiniba kod pacijenata sa sumnjom na VTE, bez obzira na dozu ili indikaciju.

Retinalna venska tromboza

Prijavljena je retinalna venska tromboza (engl. retinal venous thrombosis – RVT) kod pacijenata koji su lečeni tofacitinibom (videti odeljak 4.8). Pacijente treba savetovati da odmah potraže medicinsku pomoć u slučaju da osete simptome koji ukazuju na RVT.

Ozbiljne infekcije

Ozbiljne i ponekad infekcije sa smrtnim ishodom uzrokovane bakterijskim, mikobakterijskim, invazivnim gljivičnim, virusnim ili drugim oportunističkim patogenima, prijavljene su kod pacijenata koji su bili na terapiji tofacitinibom (videti odeljak 4.8). Rizik od oportunističkih infekcija veći je u azijskim geografskim područjima (videti odeljak 4.8). Pacijenti sa reumatoidnim artritisom koji primaju kortikosteroide mogu biti podložniji infekcijama.

Terapiju tofacitinibom ne treba započinjati kod pacijenata sa aktivnim infekcijama, uključujući i lokalizovane infekcije.

Pre primene tofacitiniba, treba razmotriti rizik i korist terapije kod pacijenata:

  • sa rekurentnim infekcijama,

  • sa ozbiljnim ili oportunističkim infekcijama u anamnezi,

  • koji su boravili u oblastima sa endemskim mikozama ili su putovali tamo,

  • koji imaju primarne bolesti koje mogu da predstavljaju predispoziciju za razvoj infekcije.

    Stanje pacijenata treba pažljivo pratiti da bi se uočila pojava znakova i simptoma infekcije tokom terapije tofacitinibom, kao i nakon završetka terapije. Lečenje treba prekinuti ako kod pacijenta dođe do razvoja ozbiljne infekcije, oportunističke infekcije ili sepse. Kod pacijenata kod kojih se tokom terapije tofacitinibom razvije nova infekcija treba hitno sprovesti kompletno dijagnostičko testiranje koje je odgovarajuće za imunokompromitovanog pacijenta, uvesti odgovarajuću antimikrobnu terapiju i započeti pažljivo praćenje.

    Usled generalno povećane učestalosti infekcija kod starijih osoba i dijabetičara, potreban je oprez prilikom primene tofacitiniba kod ovih pacijenata (videti odeljak 4.8). Kod pacijenata starosti 65 godina i više, terapiju tofacitinibom treba primeniti samo ukoliko nema dostupnih odgovarajućih drugih terapijskih opcija (videti odeljak 5.1).

    Prilikom procene rizika od infekcije kod svakog pojedinačnog pacijenta treba uzeti u obzir broj limfocita, jer se rizik od infekcije povećava sa povećanjem stepena limfopenije. Kriterijumi za prekid terapije i praćenje pacijenata sa limfopenijom prikazani su u odeljku 4.2.

    Tuberkuloza

    Pre početka primene tofacitiniba, treba razmotriti rizik i korist terapije kod pacijenata:

  • koji su bili izloženi tuberkulozi,

  • koji su boravili u oblastima sa endemskom tuberkulozom ili su putovali tamo.

    Pacijente treba pregledati i ispitati na latentne ili aktivne infekcije pre započinjanja terapije tofacitinibom, kao i tokom terapije u skladu sa važećim smernicama.

    Kod pacijenata sa latentnom tuberkulozom, kod kojih je test na tuberkulozu pozitivan, treba primeniti standardnu antimikobakterijsku terapiju pre primene tofacitiniba.

    Uključivanje antituberkulozne terapije pre primene tofacitiniba treba razmotriti i kod pacijenata sa negativnim testom na tuberkulozu, koji u anamnezi imaju latentnu ili aktivnu tuberkulozu i kod kojih nije moguće potvrditi da je sproveden odgovarajući tok lečenja, ili kod pacijenata sa negativnim testom na tuberkulozu koji imaju faktore rizika za infekciju tuberkulozom. Preporučuje se konsultacija sa lekarom specijalizovanim za lečenje tuberkuloze prilikom donošenja odluke o tome da li je uvođenje antituberkulozne terapije odgovarajuće za određenog pacijenta. Stanje pacijenata treba pažljivo pratiti da bi se uočili znakovi i simptomi tuberkuloze, uključujući i pacijente koji su bili negativni na testu za latentnu infekciju tuberkulozom pre započinjanja terapije.

    Reaktivacija virusa

    Reaktivacija virusa i slučajevi reaktivacije herpes virusa (npr. herpes zoster) zabeleženi su kod pacijenata koji su primali tofacitinib (videti odeljak 4.8).

    Kod pacijenata koji su primali tofacitinib uočena je povećana incidencija herpes zoster virusa kod:

  • pacijenata poreklom iz Japana ili Koreje,

  • pacijenata kod kojih je apsolutni broj limfocita (ALC) manji od 1000 ćelija/mm3 (videti odeljak 4.2),

  • pacijenata sa dugotrajnim reumatoidnim artritisom koji su prethodno primali dva ili više bioloških antireumatskih lekova koji menjaju tok bolesti (DMARDs),

  • pacijenata koji primaju tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

Uticaj tofacitiniba na reaktivaciju hroničnog virusnog hepatitisa nije poznat. Pacijenti sa pozitivnim rezultatom testa na hepatitis B ili C su bili isključeni iz kliničkih studija. Testiranje na virusni hepatitis pre započinjanja terapije tofacitinibom treba sprovesti u skladu sa kliničkim smernicama.

Prijavljen je najmanje jedan potvrđen slučaj progresivne multifokalne leukoencefalopatije (engl. progressive multifocal leukoencephalopathy - PML) kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom koji su primali tofacitinib nakon puštanja leka u promet. PML može dovesti do smrtnog ishoda i treba ga uzeti u obzir pri diferencijalnoj dijagnostici kod imunosuprimiranih pacijenata sa pojavom novih ili pogoršanjem neuroloških simptoma.

Veliki neželjeni kardiovaskularni događaji (uključujući infarkt miokarda)

Veliki neželjeni kardiovaskularni događaji (engl. major adverse cardiovascular events – MACE) su zabeleženi kod pacijenata koji primaju tofacitinib.

U randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti leka kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više, sa barem još jednim dodatnim faktorom kardiovaskularnog rizika, zabeležena je povećana incidencija infarkta miokarda prilikom primene tofacitiniba u poređenju sa TNF inhibitorima (videti odeljke 4.8 i 5.1). Kod pacijenata starosti 65 godina i više, pacijenata koji su aktivni ili bivši dugogodišnji pušači i kod pacijenata sa aterosklerotskim kardiovaskularnim bolestima u anamnezi ili ostalim faktorima kardiovaskularnog rizika, tofacitinib treba primenjivati samo ukoliko nema dostupnih odgovarajućih drugih terapijskih opcija (videti odeljak 5.1).

Maligne bolesti i limfoproliferativna oboljenja

Tofacitinib može da utiče na odbrambene meganizme organizma kod maligniteta.

U randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti leka kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više, sa barem još jednim dodatnim faktorom kardiovaskularnog rizika, zabeležena je povećana incidenca maligniteta, naročito nemelanomskog kancera kože (engl. non-melanoma skin cancer – NMSC), kancera pluća i limfoma, prilikom primene tofacitiniba u poređenju sa TNF inhibitorima (videti odeljke 4.8 i 5.1).

U drugim kliničkim studijama i tokom postmarketinškog praćenja leka, kod pacijenata lečenih tofacitinibom takođe su zabeleženi NMSC, kanceri pluća i limfomi.

U kliničkim studijama i tokom postmarketinškog praćenja leka, kod pacijenata lečenih tofacitinibom zabeleženi su i drugi maligniteti, uključujući (između ostalog) kancer dojke, melanom, kancer prostate i kancer pankreasa.

Kod pacijenata starosti 65 godina i više, pacijenata koji su aktivni ili bivši dugogodišnji pušači i kod pacijenata sa drugim faktorima rizika razvoja maligniteta (npr. postojeći malignitet ili maligniteti u anamnezi, sa izuzetkom uspešno lečenog nemelanomskog kancera kože), tofacitinib treba primenjivati samo ukoliko nema dostupnih odgovarajućih drugih terapijskih opcija. (videti odeljak 5.1). Kod svih pacijenata, a posebno onih sa povećanim rizikom od kancera kože preporučuju se povremeni pregledi kože (videti Tabelu 8 u odeljku 4.8).

Intersticijalna bolest pluća

Oprez se preporučuje i kod pacijenata sa hroničnim plućnim bolestima u anamnezi, jer mogu biti podložniji infekcijama. Slučajevi intersticijalne bolesti pluća (neki i sa smrtnim ishodom) prijavljeni su kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom koji su lečeni tofacitinibom u kliničkim studijama i nakon puštanja leka u promet, mada uloga inhibicije Janus kinaze (JAK) u tim slučajevima nije poznata. Poznato je da su oboleli od reumatoidnog artritisa azijskog porekla izloženi većem riziku od razvoja intersticijalne bolesti pluća i treba obratiti posebnu pažnju pri lečenju tih pacijenata.

Gastrointestinalne perforacije

Slučajevi gastrointestinalne perforacije prijavljeni su u kliničkim studijama, mada uloga inhibicije Janus kinaze (JAK) u tim slučajevima nije poznata. Tofacitinib treba koristiti sa oprezom kod pacijenata kod kojih je rizik od gastrointestinalne perforacije povećan (npr. pacijenti sa istorijom divertikulitisa, pacijenti koji istovremeno koriste kortikosteroide i/ili nesteroidne antiinflamatorne lekove). Pacijente sa novonastalim znacima i simptomima abdominalnih oboljenja treba hitno pregledati u cilju ranog utvrđivanja gastrointestinalne perforacije.

Frakture

Frakture su zabeležene kod pacijenata lečenih tofacitinibom.

Tofacitinib treba koristiti uz oprez kod pacijenata sa poznatim faktorima rizika za frakture, kao što su stariji pacijenti, žene i pacijenti koji koriste kortikosteroide, bez obzira na indikaciju i dozu.

Enzimi jetre

Terapija tofacitinibom je povezana sa povećanom učestalošću povećanja vrednosti enzima jetre kod nekih pacijenata (videti odeljak 4.8, podnaslov „Ispitivanje vrednosti enzima jetre“). Započinjanje terapije tofacitinibom kod pacijenata sa povećanim vrednostima alanin-aminotransferaze (ALT) ili aspartat- aminotransferaze (AST) treba razmotriti sa oprezom, posebno u kombinaciji sa nekim potencijalno hepatotoksičnim lekom kao što je metotreksat. Nakon uvođenja terapije preporučuje se redovno praćenje vrednosti kojim se testira funkcija jetre i hitno ispitivanje uzroka, u slučaju povećanja vrednosti enzima jetre, kako bi se identifikovali mogući slučajevi oštećenja funkcije jetre izazvanog lekom. Ako se sumnja na oštećenje jetre izazvano lekom, primenu tofacitiniba treba prekinuti dok se ta dijagnoza ne isključi.

Preosetljivost

U postmarketinškom periodu su prijavljeni slučajevi preosetljivosti povezani sa primenom tofacitiniba. Alergijske reakcije su uključivale angioedem i urtikariju; javile su se ozbiljne reakcije. Ukoliko se jave bilo koje ozbiljne alergijske ili anafilaktička reakcija, primenu tofacitiniba treba odmah prekinuti.

Laboratorijski parametri

Limfociti

Terapija tofacitinibom povezana je sa povećanom učestalošću pojave limfopenije u poređenju sa placebom. Broj limfocita manji od 750 ćelija/mm3 povezan je sa povećanom učestalošću ozbiljnih infekcija. Ne preporučuje se započinjanje niti nastavak terapije tofacitinibom kod pacijenata sa apsolutnim brojem limfocita manjim od 750 ćelija/mm3. Limfocite treba odrediti na početku terapije i onda na svaka 3 meseca. Preporučeno prilagođavanje doze na osnovu apsolutnog broja limfocita, videti u odeljku 4.2.

Neutrofili

Terapija tofacitinibom povezana je sa povećanom incidencom neutropenije (manje od 2000 ćelija/mm3) u poređenju sa placebom. Ne preporučuje se započinjanje terapije tofacitinibom kod odraslih pacijenata sa apsolutnim brojem neutrofila manjim od 1000 ćelija/mm3 i kod pedijatrijskih pacijenata sa apsolutnim brojem neutrofila manjim od 1200 ćelija/mm3. Apsolutni broj neutrofila treba odrediti na početku terapije, zatim 4 do 8 nedelja nakon početka lečenja, i onda na svaka 3 meseca. Preporučeno prilagođavanje doze na osnovu apsolutnog broja neutrofila videti u odeljku 4.2.

Hemoglobin

Terapija tofacitinibom povezana je sa smanjenjem koncentracije hemoglobina. Ne preporučuje se započinjanje terapije tofacitinibom kod odraslih pacijenata sa vrednostima hemoglobina manjim od 9 g/dL i kod pedijatrijskih pacijenata sa vrednostima hemoglobina manjim od 10 g/dL. Hemoglobin treba odrediti na

početku terapije, zatim 4 do 8 nedelja nakon početka lečenja, i onda na svaka 3 meseca. Preporučeno prilagođavanje doze na osnovu vrednosti hemoglobina videti u odeljku 4.2.

Praćenje lipidnog statusa

Terapija tofacitinibom povezana je sa povećanjem vrednosti lipidnih parametara kao što su koncentracija ukupnog holesterola, LDL (engl. low-density lipoprotein) holesterola i HDL (engl. high-density lipoprotein) holesterola. Maksimalni efekti obično se primećuju u roku od 6 nedelja. Procenu lipidnih parametara treba izvršiti 8 nedelja nakon početka terapije tofacitinibom. Pacijente treba lečiti u skladu sa kliničkim smernicama za terapiju hiperlipidemije. Povećanje koncentracije ukupnog i LDL holesterola povezano sa primenom tofacitiniba može se primenom statina smanjiti na koncentracije pre lečenja.

Hipoglikemija kod pacijenata koji se leče od dijabetesa

Zabeleženi su slučajevi hipoglikemije nakon započinjanja terapije tofacitinibom kod pacijenata koji su uzimali lekove za terapiju dijabetesa. Prilagođavanje doze lekova za terapiju dijabetesa može biti neophodno u slučaju da dođe do hipoglikemije.

Vakcinacija

Pre započinjanja terapije tofacitinibom preporučuje se imunizacija svih pacijenata, naročito onih obolelih od pJIA i jPsA, u skladu sa važećim programom imunizacije. Ne preporučuje se istovremena primena tofacitiniba i vakcina koje sadrže žive viruse. Prilikom donošenja odluke o vakcinaciji sa živim virusima pre započinjanja terapije tofacitinibom kod svakog pojedinačnog pacijenta treba razmotriti da li postoji imunosupresija.

Profilaktičku primenu vakcine protiv herpes zoster virusa treba razmotriti u skladu sa važećim smernicama za imunizaciju. Posebnu pažnju treba obratiti na pacijente sa dugotrajnim reumatoidnim artritisom koji su prethodno primali dva ili više bioloških DMARD lekova. Primenu vakcine sa živim zoster virusom treba ograničiti isključivo na pacijente za koje se zna da su imali varičelu ili na one koji su seropozitivni na varičela zoster virus (VZV). Ako je postojanje varičele u anamnezi sumnjivo ili nepouzdano, preporučuje se određivanje antitela na varičela zoster virus.

Vakcinaciju živim virusima treba primeniti najmanje 2 nedelje, ali poželjno i 4 nedelje pre početka primene tofacitiniba, ili u skladu sa važećim smernicama za imunizaciju prilikom istovremene primene sa imunomodulatorima. Podaci o sekundarnom prenosu infekcije putem vakcina sa živim virusima na pacijente koji primaju tofacitinib nisu dostupni.

Sadržaj pomoćnih supstanci

Ovaj lek sadrži laktozu. Pacijenti sa retkim naslednim oboljenjem intolerancije na galaktozu, potpunim nedostatkom laktaze ili glukozno-galaktoznom malapsorpcijom, ne smeju koristiti ovaj lek.

Ovaj lek sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrijuma po film tableti, odnosno suštinski je „bez natrijuma“.

Interakcije

Lista interakcija
21
49
14
0
Dodaj u interakcije

Mogući uticaj drugih lekova na farmakokinetiku tofacitiniba

Pošto se tofacitinib metaboliše putem CYP3A4, moguće su interakcije sa lekovima koji inhibiraju ili indukuju CYP3A4. Izloženost tofacitinibu povećana je prilikom istovremene primene sa snažnim inhibitorima CYP3A4 (npr. ketokonazol) ili kada primena jednog ili više lekova istovremeno dovodi do umerene inhibicije CYP3A4 i snažne inhibicije CYP2C19 (npr. flukonazol) (videti odeljak 4.2).

Izloženost tofacitinibu je smanjena prilikom istovremene primene sa snažnim CYP induktorima (npr. rifampicin). Inhibitori samo CYP2C19 ili P-glikoproteina najverovatnije nemaju značajan uticaj na farmakokinetiku tofacitiniba.

Istovremena primena sa ketokonazolom (snažan inhibitor CYP3A4), flukonazolom (umeren inhibitor CYP3A4 i snažan inhibitor CYP2C19), takrolimusom (slab inhibitor CYP3A4) i ciklosporinom (umeren inhibitor CYP3A4) dovodi do povećanja vrednosti PIK za tofacitinib, dok primena rifampicina (snažnog CYP induktora) dovodi do smanjenja vrednosti PIK za tofacitinib. Istovremena primena tofacitiniba sa snažnim CYP induktorima (npr. rifampicin) može da dovede do izostanka ili smanjenja kliničkog odgovora na terapiju (videti Sliku 1). Ne preporučuje se istovremena primena snažnih induktora CYP3A4 sa tofacitinibom. Istovremena primena sa ketokonazolom i flukonazolom dovodi do povećanja vrednosti Cmax za tofacitinib, dok primena takrolimusa, ciklosporina i rifampicina dovodi do smanjenja Cmax vrednosti za tofacitinib. Istovremena primena sa metotrekstatom u dozi od 15 do 25 mg jednom nedeljno nije imala uticaja na farmakokinetiku tofacitiniba kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom (videti Sliku 1).

Slika 1. Uticaj drugih lekova na farmakokinetiku tofacitiniba

Istovremeno primenjeni lek FK Odnos i 90% CI* Preporuka

Inhibitor CYP3A

ketokonazol

Inhibitor CYP3A i CYP2C19

flukonazol

Induktor CYP

rifampicin

metotreksat

takrolimus

ciklosporin

PIK Cmax PIK Cmax PIK Cmax PIK Cmax PIK Cmax PIK Cmax

Smanjiti dozua tofacitiniba

Smanjiti dozua tofacitiniba

Može da smanji efikasnost

Nije potrebno prilagođavanje doze

Istovremenu primenu tofacitiniba i takrolimusa treba izbegavati

Istovremenu primenu tofacitiniba i ciklosporina treba izbegavati

0 0,5 1 1,5 2 2,5 Odnos u poređenju sa referencom

*CI=interval pouzdanosti

Napomena: Referentna grupa je primala samo tofacitinib.

a Dozu tofacitiniba treba smanjiti na 5 mg dva puta dnevno kod pacijenata kod kojih je inače propisana doza od 10 mg dva puta dnevno. Dozu tofacitiniba treba smanjiti na 5 mg jednom dnevno kod pacijenata kod kojih je inače propisana doza od 5 mg dva puta dnevno (videti odeljak 4.2).

Mogući uticaj tofacitiniba na farmakokinetiku drugih lekova

Istovremena primena tofacitiniba nije imala uticaja na farmakokinetiku oralnih kontraceptiva, levonorgestrela i etinil-estradiola kod zdravih dobrovoljaca ženskog pola.

Istovremena primena tofacitiniba sa metotreksatom u dozi od 15 do 25 mg jednom nedeljno kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom dovela je do smanjenja PIK vrednosti metotreksata za 10%, odnosno smanjenja Cmax vrednosti za 13%. Izloženost metotreksatu je smanjena u tolikom obimu da ne zahteva prilagođavanje doze metotreksata kod svakog pojedinačnog pacijenta.

Pedijatrijska populacija

Studije interakcije su sprovedene samo na odraslima.

Trudnoća i dojenje

Trudnoća

Ne postoje adekvatne i dobro kontrolisane studije primene tofacitiniba kod trudnica. Pokazano je teratogeno dejstvo tofacitiniba na pacovima i kunićima, kao i njegov uticaj na porođaj i perinatalni i postnatalni razvoj (videti odeljak 5.3).

Kao mera opreza, primena tofacitiniba tokom trudnoće je kontraindikovana (videti odeljak 4.3). Žene u reproduktivnom periodu/kontracepcija kod žena

Žene u reproduktivnom periodu treba savetovati da koriste efektivnu kontracepciju tokom terapije tofacitinibom i najmanje do 4 nedelje nakon poslednje doze.

Dojenje

Nije poznato da li se tofacitinib izlučuje u majčino mleko. Rizik po odojče se ne može isključiti. Tofacitinib se izlučuje u mleko pacova u periodu laktacije (videti odeljak 5.3). Kao mera opreza, primena tofacitiniba tokom dojenja je kontraindikovana (videti odeljak 4.3).

Plodnost

Nisu sprovedena formalna ispitivanja potencijalnog uticaja na plodnost kod ljudi. Tofacitinib je negativno uticao na plodnost ženki, ali ne i na plodnost mužjaka kod pacova (videti odeljak 5.3).

Upravljanje vozilom

Tofacitinib nema ili ima zanemarljiv uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.

Neželjena dejstva

Sažetak bezbednosnog profila

Reumatoidni artritis

Najučestalije ozbiljne neželjene reakcije bile su ozbiljne infekcije (videti odeljak 4.4). U ispitivanju dugoročne bezbednosti po celokupnu izloženu populaciju, najučestalije ozbiljne infekcije prijavljene tokom primene tofacitiniba bile su pneumonija (1,7%), herpes zoster (0,6%), infekcija urinarnog trakta (0,4%), celulitis (0,4%), divertikulitis (0,3%) i apendicitis (0,2%). Oportunističke infekcije prijavljene tokom primene tofacitiniba bile su tuberkuloza i druge mikobakterijske infekcije, kriptokoke, histoplazmoza, ezofagealna kandidijaza, multidermatomalni herpes zoster, citomegalovirus infekcija, infekcije BK virusom i listerioza. Neki pacijenti su imali diseminovano, a ne lokalizovano oboljenje. Moguća je pojava i drugih ozbiljnih infekcija koje nisu prijavljene u kliničkim studijama (npr. kokcidioidomikoza).

Najčešće prijavljivane neželjene reakcije tokom prva 3 meseca u dvostruko slepim kliničkim studijama kontrolisanim placebom ili metotreksatom bile su glavobolja (3,9%), infekcije gornjeg respiratornog trakta (3,8%), virusna infekcija gornjeg respiratornog trakta (3,3%), dijareja (2,9%), mučnina (2,7%) i hipertenzija

(2,2%).

Udeo pacijenata koji su prekinuli terapiju zbog pojave neželjenih reakcija tokom prva 3 meseca u dvostruko slepim studijama kontrolisanim placebom ili metotreksatom, iznosio je 3,8% kod pacijenata koji su uzimali tofacitinib. Najčešće infekcije koje su dovele do prekida terapije tokom prva 3 meseca u kontrolisanim kliničkim studijama bile su herpes zoster (0,19%) i pneumonija (0,15%).

Psorijazni artritis

Bezbednosni profil zabeležen kod pacijenata sa aktivnim psorijaznim artritisom na terapiji tofacitinibom bio je generalno u skladu sa bezbednosnim profilom zabeleženim kod pacijenata sa reumatoidinim artritisom na terapiji tofacitinibom.

Ankilozirajući spondilitis

Bezbednosni profil zabeležen kod pacijenata sa aktivnim ankilozirajućim spondilitisom na terapiji tofacitinibom bio je generalno u skladu sa bezbednosnim profilom zabeleženim kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom na terapiji tofacitinibom.

Ulcerozni kolitis

Najčešće prijavljivane neželjene reakcije kod pacijenata u studijama sa primenom početne doze tofacitiniba od 10 mg dva puta dnevno bile su glavobolja, nazofaringitis, mučnina i artralgija.

Najčešće kategorije ozbiljnih neželjenih reakcija u studijama sa primenom početne doze, kao i doze održavanja, u svim grupama koje su primale tofacitinib ili placebo, bile su gastrointestinalni poremećaji i infekcije, a najčešća ozbiljna neželjena reakcija bila je pogoršanje ulceroznog kolitisa.

Bezbednosni profil zabeležen kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom na terapiji tofacitinibom bio je generalno u skladu sa bezbednosnim profilom tofacitiniba zabeleženim kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom.

Tabelarni prikaz neželjenih reakcija

Neželjene reakcije navedene u Tabeli u nastavku zabeležene su u kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom, psorijaznim artritisom, ankilozirajućim spondilitisom i ulceroznim kolitisom i prikazane su prema klasi sistema organa (engl. System Organ Class, SOC) i kategorijama učestalosti, definisanih prema sledećoj konvenciji: veoma često (≥1/10), često (≥ 1/100 do <1/10), povremeno (≥1/1000 do <1/100), retko (≥1/10000 do <1/1000), veoma retko (<1/10000), nepoznata učestalost (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka). U okviru svake grupe učestalosti, neželjene reakcije su prikazane prema opadajućem stepenu ozbiljnosti.

Tabela 8: Neželjene reakcije

Klasa sistema organa Često≥1/100 do<1/10 Povremeno≥1/1000 do<1/100 Retko≥1/10000 do<1/1000 Veoma retko<1/10000 Nepoznata učestalost (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka)
Infekcije i infestacije Pneumonija GripHerpes zoster Infekcija urinarnog trakta Sinuzitis Bronhitis Nazofaringitis Faringitis Tuberkuloza Divertikulitis Pijelonefritis CelulitisHerpes simpleks Virusni gastroenteritis Virusna infekcija Sepsa Urosepsa Diseminovana tuberkuloza Bakterijemija Pneumocystis jirovecii pneumonija Pneumokokna pneumonija Bakterijska pneumonijaCitomegalovirusna infekcija Bakterijski artritis Tuberkuloza centralnog nervnog sistema Kriptokokni meningitis Nekrotizirajući fasciitis Encefalitis Stafilokokna bakterijemija Kompleksna infekcija Mycobacterium aviumAtipična mikobakterijska infekcija
Neoplazme - benigne, maligne i neodređene (uključujući ciste i polipe) Kancer pluća Nemelanomski kanceri kože Limfom
Poremećaji krvi i limfnog sistema Limfopenija Anemija Leukopenija Neutropenija
Poremećaji imunskogsistema Preosetljivost* Angioedem*Urtikarija*
Poremećaji metabolizma i ishrane Dislipidemija Hiperlipidemija Dehidratacija
Psihijatrijski poremećaji Nesanica
Poremećaji nervnog sistema Glavobolja Parestezija
Kardiološki poremećaji Infarkt miokarda
Vaskularni poremećaji Hipertenzija Venska tromboembolija**
Respiratorni, torakalni imedijastinalni poremećaji Kašalj Dispnea Sinusna kongestija
Klasa sistema organa Često≥1/100 do<1/10 Povremeno≥1/1000 do<1/100 Retko≥1/10000 do<1/1000 Veoma retko<1/10000 Nepoznata učestalost (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka)
Gastrointestinalni poremećaji Bol u abdomenu Povraćanje Dijareja MučninaGastritis Dispepsija
Hepatobilijarni poremećaji Steatoza jetre Povećanje vrednosti enzima jetre Povećanje vrednosti transaminaza Povećanje vrednosti gama glutamil-transferaze Izmenjene vrednosti testova funkcije jetre
Poremećaji kože i potkožnog tkiva Osip Akne Eritem Pruritus
Poremećaji mišićno- koštanog sistemai vezivnog tkiva Artralgija Oticanje zglobova Tendinitis Mišićno-skeletni bol
Opšti poremećaji i reakcije na mestu primene Periferni edem Pireksija Umor
Ispitivanja Povećane koncentracije kreatin- fosfokinaze u krvi Povećana koncentracija kreatinina u krvi Povećana koncentracija holesterola u krviPovećana koncentracija lipoproteina male gustine Povećanatelesna masa
Povrede, trovanja i proceduralnekomplikacije Uganuće ligamentaIstegnuće mišića

* Podaci iz spontanih prijava neželjenih reakcija.

** Venska tromboembolija uključuje PE, DVT i retinalnu vensku trombozu.

Opis odabranih neželjenih reakcija

Venska tromboembolija

Reumatoidni artritis

U velikoj (N = 4362), randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti leka sprovedenoj kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina i više, sa bar još jednim dodatnim faktorom kardiovaskularnog rizika, venska tromboembolija zabeležena je sa povećanom i dozno-zavisnom učestalošću kod pacijenata lečenih tofacitinibom u poređenju sa pacijentima lečenim TNF inhibitorima (videti odeljak 5.1). Većina ovih događaja je bila ozbiljna, a neki su završilii smrtnim ishodom. Incidenca (95% CI) plućne embolije kod primene tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno i kod primene TNF inhibitora bila je 0,17 (0,08–0,33), 0,50 (0,32–0,74) i 0,06 (0,01–0,17) pacijenata sa događajima na 100 pacijent-godina. U poređenju sa TNF inhibitorima, odnos rizika (engl. hazard ratio, HR) za plućnu emboliju iznosio je 2,93 (0,79–10,83) i 8,26 (2,49, 27,43) kod primene tofacitiniba u dozi od 5 mg primenjen dva puta dnevno odnosno kod primene tofacitiniba u dozi od 10 mg primenjen dva puta dnevno (videti odeljak 5.1). Kod pacijenata lečenih tofacitinibom kod kojih je uočena plućna embolija, većina (97%) je imala faktore rizika za VTE.

Ankilozirajući spondilitis

U randomizovanim kontrolisanim kliničkim studijama kombinovane faze 2 i faze 3 nije bilo VTE događaja kod 420 pacijenata (233 pacijent-godine praćenja) koji su primali tofacitinib najviše 48 nedelja.

Ulcerozni kolitis

U produžetku kliničkog ispitivanja ulceroznog kolitisa koje je u toku, zabeleženi su slučajevi plućne embolije i tromboze dubokih vena kod pacijenata koji su uzimali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno i koji su imali osnovni(e) faktor(e) rizika za razvoj venske tromboembolije.

Infekcije (uopšteno)

Reumatoidni artritis

U kontrolisanim kliničkim studijama faze 3, stope ispoljavanja infekcija tokom prva tri 3 meseca u grupama koje su primale monoterapiju tofacitinibom u dozama od 5 mg dva puta dnevno (ukupno 616 pacijenata) i 10 mg dva puta dnevno (ukupno 642 pacijenta) iznosile su 16,2% (100 pacijenata) i 17,9% (115 pacijenata) u poređenju sa 18,9% (23 pacijenta) u grupi koja je primala placebo (ukupno 122 pacijenta). U kontrolisanim kliničkim studijama faze 3 sa pratećim DMARD lekovima, stope infekcija tokom 0-3 meseca u grupama koje su primale tofacitinib uz DMARD lekove u dozama od 5 mg dva puta dnevno (ukupno 973 pacijenta) i 10 mg dva puta dnevno (ukupno 969 pacijenata), iznosile su 21,3% (207 pacijenata) i 21,8% (211 pacijenata) u poređenju sa 18,4% (103 pacijenta) u grupi koja je primala placebo i DMARD lekove (ukupno 559 pacijenata).

Najčešće su prijavljivane infekcije gornjeg respiratornog trakta i nazofaringitis (3,7%, odnosno 3,2%).

Ukupna stopa učestalosti infekcija prilikom terapije tofacitinibom u populaciji svih izloženih pacijenata kod kojih je ispitivana dugoročna bezbednost (ukupno 4867 pacijenata) iznosila je 46,1 pacijenta sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina (43,8 pacijenata sa neželjenim događajima pri dozi od 5 mg dva puta dnevno, odnosno 47,2 pacijenta sa neželjenim događajima pri dozi od 10 mg dva puta dnevno). Za pacijente (ukupno 1750) na monoterapiji, stopa je iznosila 48,9 pacijenata sa neželjenim događajima na 100 pacijent- godina pri dozi od 5 mg dva puta dnevno, odnosno 41,9 pacijenata sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina pri dozi od 10 mg dva puta dnevno. Za pacijente (ukupno 3117) na terapiji sa pratećim DMARD lekovima stopa je iznosila 41,0 pacijenata sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina pri dozi od 5 mg dva puta dnevno, odnosno 50,3 pacijenta sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina pri dozi od 10 mg dva puta dnevno.

Ankilozirajući spondilitis

U kliničkim studijama kombinovane faze 2 i faze 3, tokom placebo kontrolisanog perioda, od najviše 16 nedelja, učestalost infekcija u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno (185 pacijenata) iznosila je 27,6%, a učestalost u grupi koja je primala placebo (187 pacijenata) iznosila je 23,0%. U kliničkim studijama kombinovane faze 2 i faze 3, među 316 pacijenata koji su lečeni tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno tokom do 48 nedelja, učestalost infekcija je iznosila 35,1%.

Ulcerozni kolitis

U randomizovanoj studiji faze 2/3 sa primenom početne doze tofacitiniba u trajanju od 8 nedelja, procenat pacijenata kod kojih su se razvile infekcije bio je 21,1% (198 pacijenata) u grupi koja je dobijala dozu od 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno, u poređenju sa placebo grupom u kojoj je ovaj procenat iznosio 15,2% (43 pacijenta). U randomizovanoj studiji faze 3 sa primenom doze održavanja tofacitiniba u trajanju od 52 nedelje, procenat pacijenata kod kojih su se razvile infekcije bio je 35,9% (71 pacijent) u grupi koja je dobijala dozu od 5 mg tofacitiniba dva puta dnevno i 39,8% (78 pacijenata) u grupi koja je dobijala dozu od 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno, u poređenju sa placebo grupom u kojoj je ovaj procenat iznosio 24,2% (48 pacijenata).

Na osnovu sveukupnog terapijskog iskustva sa tofacitinibom, najčešće prijavljena infekcija bila je nazofaringitis, koji se javio kod 18,2% pacijenata (211 pacijenata).

Na osnovu sveukupnog terapijskog iskustva sa tofacitinibom, ukupna stopa pojave infekcija iznosila je 60,3 događaja na 100 pacijent-godina (uključujući 49,4% pacijenata; ukupno 572 pacijenta).

Ozbiljne infekcije

Reumatoidni artritis

U kontrolisanim kliničkim studijama, koje su trajale 6 meseci i 24 meseca, stopa učestalosti ozbiljnih infekcija u grupi koja je primala monoterapiju tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno iznosila je 1,7 pacijenata sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina. U grupi koja je primala monoterapiju tofacitinibom u dozi od 10 mg dva puta dnevno, stopa učestalosti ozbiljnih infekcija je iznosila 1,6 pacijenata sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina, stopa učestalosti je iznosila 0 pacijenata sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina za grupu koja je primala placebo, a 1,9 pacijenata sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina za grupu koja je primala metotreksat.

U studijama u trajanju od 6, 12 ili 24 meseca, stope učestalosti ozbiljnih infekcija u grupama koje su primale tofacitinib i DMARD lekove u dozama od 5 mg dva puta dnevno i 10 mg dva puta dnevno iznosile su 3,6, odnosno 3,4 pacijenta sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina, u poređenju sa 1,7 pacijenata sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina u grupi koja je primala placebo i DMARD lekove.

Kad je reč o populaciji svih izloženih pacijenata kod kojih je ispitivana dugoročna bezbednost, ukupne stope učestalosti ozbiljnih infekcija iznosile su 2,4 i 3,0 pacijenta sa neželjenim događajima na 100 pacijent-godina za grupe koje su primale tofacitinib u dozama od 5 mg, odnosno 10 mg dva puta dnevno. Najčešće ozbiljne infekcije obuhvatale su pneumoniju, herpes zoster, infekciju urinarnog trakta, celulitis, gastroenteritis i divertikulitis. Prijavljeni su slučajevi oportunističkih infekcija (videti odeljak 4.4).

U velikoj (N = 4362) randomizovanoj, postmarketinškoj studiji kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više sa najmanje jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, primećeno je povećanje broja ozbiljnih infekcija zavisno od primenjene doze tofacitiniba u poređenju sa TNF inhibitorima (videti odeljak 4.4).

Stope incidencije (95% CI) za ozbiljne infekcije pri primeni tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno i TNF inhibitora bile su 2,86 (2,41, 3,37), 3,64 (3,11, 4,23), odnosno 2,44 (2,02, 2,92) pacijenata sa događajima na 100 pacijent-godina. U poređenju sa TNF inhibitorima, odnos rizika za ozbiljne infekcije bio je 1,17 (0,92, 1,50) i 1,48 (1,17, 1,87) za tofacitinib primenjenog u dozi od 10 mg dva puta dnevno odnosno tofacitinib primenjenog u dozi od 5 mg dva puta dnevno.

Ankilozirajući spondilitis

U kliničkim studijama kombinovane faze 2 i faze 3, među 316 pacijenata lečenih tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno tokom do 48 nedelja, došlo je do jedne ozbiljne infekcije (aseptičnog meningitisa), što daje stopu od 0,43 pacijenta sa događajima za 100 pacijent-godina.

Ulcerozni kolitis

Stope učestalosti i vrste ozbiljnih infekcija zabeležene u kliničkim studijama kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom koji su primali tofacitinib kao monoterapiju uglavnom su bile slične onima koje su prijavljene u kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom.

Ozbiljne infekcije kod starijih pacijenata

Od 4271 pacijenta sa reumatoidnim artritisom koji su učestvovali u studijama I-VI (videti odeljak 5.1), ukupno 608 pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa bilo je starosti 65 godina i više, uključujući 85 pacijenata starosti 75 godina i više. Učestalost ozbiljnih infekcija među pacijentima starosti 65 godina i više koji su primali tofacitinib bila je veća nego kod pacijenata mlađih od 65 godina (4,8 na 100 pacijent- godina u odnosu na 2,4 na 100 pacijent-godina).

U velikoj (N = 4362) randomizovanoj, postmarketinškoj studiji o bezbednosti kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više, sa najmanje jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, uočeno je povećanje broja ozbiljnih infekcija kod pacijenata starosti 65 godina i više nakon primene tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno u poređenju sa TNF inhibitorima i tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno (videti odeljak 4.4). Stope incidencije (95% CI) za ozbiljne infekcije kod pacijenata ≥ 65 godina bile su 4,03 (3,02, 5,27), 5,85 (4,64, 7,30) odnosno 3,73 (2,81, 4,85) pacijenata sa događajima na 100 pacijent-godina za tofacitinib u dozi od 5 mg, dva puta dnevno, tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno odnosno TNF inhibitore.

U poređenju sa TNF inhibitorima, odnos rizika za ozbiljne infekcije kod pacijenata ≥ 65 godina bio je 1,08 (0,74, 1,58) i 1,55 (1,10, 2,19) za tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, odnosno, tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

Ozbiljne infekcije iz neintervencijske studije bezbednosti nakon puštanja leka u promet

Podaci koji su dobijeni iz neintervencijske studije bezbednosti leka nakon puštanja u promet, u kojoj je procenjivana primena tofacitiniba kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom iz registra (US Corrona), pokazali su da je zabeležena brojčano veća incidenca ozbiljnih infekcija kod primene tablete sa produženim oslobađanjem od 11 mg jednom dnevno u poređenju sa primenom film tablete od 5 mg dva puta dnevno. Opšte incidence (95 % CI) (tj. koja nije prilagođena prema uzrastu ili polu) prema dostupnosti za svaku od formulacija u 12. mesecu nakon početka lečenja iznosile su 3,45 (1,93; 5,69) i 2,78 (1,74; 4,21), dok su u 36. mesecu iznosile 4,71 (3,08; 6,91) i 2,79 (2,01; 3,77) pacijenata sa događajima na 100 pacijent-godina u grupi koja je primala tabletu sa produženim oslobađanjem u dozi od 11 mg jednom dnevno, odnosno grupi koja je primala film tabletu u dozi od 5 mg dva puta dnevno. Odnos rizika koji nije prilagođen iznosio je 1,30 (95% CI: 0,67; 2,50) u 12. mesecu i 1,93 (95% CI: 1,15; 3,24) u

36. mesecu kod primene tablete sa produženim oslobađanjem u dozi od 11 mg jednom dnevno, u poređenju sa primenom film tablete u dozi od 5 mg dva puta dnevno. Podaci se zasnivaju na malom broju pacijenata sa događajima koji su zabeleženi sa relativno velikim intervalima pouzdanosti i ograničenim vremenom praćenja.

Reaktivacija virusa

Pacijenti lečeni tofacitinibom koji su poreklom iz Japana ili Koreje, pacijenti sa dugotrajnim reumatoidnim artritisom koji su prethodno primali dva ili više bioloških DMARD lekova, pacijenti kod kojih je apsolutni broj limfocita (ALC) manji od 1000 ćelija/mm3 ili pacijenti koji primaju tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, mogu imati povećan rizik od infekcije herpes zoster virusom (videti odeljak 4.4).

U velikoj (N=4362) randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti leka, kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više, sa bar još jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, zabeleženo je povećanje herpes zoster događaja kod pacijenata lečenih tofacitinibom u poređenju sa TNF inhibitorima. Incidence (95% CI) za herpes zoster kod primene tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno i TNF inhibitora iznosile su 3,75 (3,22, 4,34); 3,94 (3,38, 4,57); odnosno 1,18 (0,90, 1,52) pacijenata sa događajima na 100 pacijent-godina.

Laboratorijski testovi

Limfociti

U kontrolisanim kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom, potvrđeno smanjenje ALC na manje od 500 ćelija/mm3 zabeleženo je kod 0,3% pacijenata, dok su vrednosti ALC između 500 i 750 ćelija/mm3 zabeležene kod 1,9% pacijenata, za kombinovane podatke o primeni doze od 5 mg dva puta dnevno i 10 mg dva puta dnevno.

U populaciji pacijenata sa reumatoidinim artritisom kod kojih je ispitivana dugoročna bezbednost, potvrđeno smanjenje ALC na manje od 500 ćelija/mm3 zabeleženo je kod 1,3% pacijenata, dok su vrednosti ALC između 500 i 750 ćelija/mm3 zabeležene kod 8,4% pacijenata, za kombinovane podatke o primeni doze od 5 mg dva puta dnevno i 10 mg dva puta dnevno.

Potvrđeno smanjenje ALC ispod 750 ćelija/mm3 povezano je sa povećanom učestalošću ozbiljnih infekcija (videti odeljak 4.4).

Promene u ALC uočene tokom terapije tofacitinibom u kliničkim studijama kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom bile su slične promenama uočenim u kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom.

Neutrofili

U kontrolisanim kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom potvrđeno smanjenje ANC na manje od 1000 ćelija/mm3 zabeleženo je kod 0,08% pacijenata, za kombinovane podatke o primeni doze od 5 mg dva puta dnevno i 10 mg dva puta dnevno. Ni u jednoj grupi pacijenata nije zabeleženo potvrđeno smanjenje ANC na manje od 500 ćelija/mm3. Nije bilo jasne povezanosti između neutropenije i pojave ozbiljnih infekcija.

U populaciji pacijenata sa reumatoidnim artritisom kod kojih je ispitivana dugoročna bezbednost, tip i učestalost potvrđenih smanjenja ANC bili su u skladu sa podacima uočenim u kontrolisanim kliničkim studijama (videti odeljak 4.4).

Promene u ANC uočene tokom terapije tofacitinibom u kliničkim studijama kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom bile su slične promenama uočenim u kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom.

Trombociti

Pacijenti u kontrolisanim kliničkim studijama faze 3 (RA, PsA, AS, UC) morali su da imaju broj trombocita

≥100000 ćelija/mm3 da bi zadovoljili kriterijume za uključivanje u studiju. Zbog toga nema dostupnih informacija o pacijentima sa brojem trombocita <100000 ćelija/mm3 pre početka lečenja tofacitinibom.

Ispitivanja vrednosti enzima jetre

Potvrđeno povećanje vrednosti enzima jetre veće od 3 puta u odnosu na gornju granicu referentnih vrednosti (3 x ULN) zabeleženo je sa povremenom učestalošću kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom. Povećanje vrednosti enzima jetre se ublažilo ili normalizovalo izmenom režima lečenja kod ovih pacijenata, npr. smanjenjem doze istovremeno primenjenih DMARD lekova, odnosno prekidom primene ili smanjenjem doze tofacitiniba.

U kontrolisanom delu studije reumatoidnog artritisa faze 3 uz monoterapiju (prva 3 meseca) (studija I, videti odeljak 5.1), povećanje vrednosti ALT veće od 3 × ULN primećeno je kod 1,65% pacijenata koji su primali placebo, kod 0,41% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, kao i kod 0% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno. U ovoj studiji povećanje vrednosti AST veće od 3 × ULN primećeno je kod 1,65% pacijenata koji su primali placebo, kod 0,41% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, kao i kod 0% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

U studiji reumatoidnog artritisa faze 3 uz monoterapiju (0-24 meseca) (studija VI, videti odeljak 5.1), povećanje vrednosti ALT veće od 3 × ULN primećeno je kod 7,1% pacijenata koji su primali metotreksat, kod 3,0% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, kao i kod 3,0% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno. U ovoj studiji povećanje vrednosti AST veće od 3 × ULN primećeno je kod 3,3% pacijenata koji su primali metotreksat, kod 1,6% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, kao i kod 1,5% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

U kontrolisanom delu studije reumatoidnog artritisa faze 3 sa pratećim DMARD lekovima (0–3 meseca) (studije II–V, videti odeljak 5.1), povećanje vrednosti ALT veće od 3 × ULN primećeno je kod 0,9% pacijenata koji su primali placebo, kod 1,24% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, kao i kod 1,14% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno. U ovoj studiji povećanje vrednosti AST veće od 3 × ULN primećeno je kod 0,72% pacijenata koji su primali placebo, kod 0,5% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, kao i kod 0,31% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

U produžetku dugotrajnih studija reumatoidnog artritisa uz monoterapiju, povećanje vrednosti ALT veće od 3 × ULN primećeno je kod 1,1% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, odnosno kod 1,4% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno. Povećanje vrednosti AST veće od 3 x ULN primećeno je kod <1,0% u grupama koje su primale tofacitinib u dozama od 5 mg, odnosno 10 mg dva puta dnevno.

U produžetku dugotrajnih studija reumatoidnog artritisa sa pratećim DMARD lekovima, povećanje vrednosti ALT veće od 3 x ULN primećeno je kod 1,8% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, odnosno kod 1,6% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno. Povećanje vrednosti AST veće od 3 x ULN primećeno je kod <1,0% u grupama koje su primale tofacitinib u dozama od 5 mg, odnosno 10 mg dva puta dnevno.

U velikoj (N=4362) randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti leka, kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više, sa bar još jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, povećanje vrednosti ALT veće od ili jednako 3 × ULN zabeleženo je kod 6,01%, 6,54% i 3,77% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, odnosno TNF inhibitore. Povećanje vrednosti AST veće od ili jednako 3 × ULN primećeno je kod 3,21%, 4,57% i 2,38% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, odnosno TNF inhibitore.

Promene u vrednostima enzima jetre uočene tokom terapije tofacitinibom u kliničkim studijama kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom bile su slične promenama uočenim u kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom.

Lipidi

Povećanje koncentracije lipida (ukupni holesterol, LDL holesterol, HDL holesterol, trigliceridi) prvi put je procenjeno u prvom mesecu nakon početka primene tofacitiniba u dvostruko slepim kontrolisanim kliničkim studijama reumatoidnog artritisa. U tom trenutku su primećena povećanja, a kasnije je održana stabilnost u koncentracijama.

Promene u koncentraciji lipida od početka do kraja (6–24 meseca) kontrolisanih kliničkih studija reumatoidnog artritisa sažeto su prikazane u nastavku:

  • Srednje vrednosti koncentracije LDL holesterola povećane su u 12. mesecu za 15% u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno i za 20% u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, odnosno povećane su u 24. mesecu za 16% u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno i 19% u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

  • Srednje vrednosti koncentracije HDL holesterola povećane su u 12. mesecu za 17% u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno i za 18% u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od

    10 mg dva puta dnevno, odnosno povećane su u 24. mesecu za 19% u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno i za 20% u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

    Nakon prekida primene tofacitiniba koncentracije lipida su se vratile na početnu vrednost.

    Odnosi srednjih vrednosti koncentracija LDL holesterola/HDL holesterola i apolipoproteina B (ApoB)/ApoA1 suštinski su nepromenjeni kod pacijenata koji su primali tofacitinib.

    U kontrolisanoj kliničkoj studiji kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom, povećane koncentracije LDL holesterola i ApoB vratile su se na početne koncentracije kada je uvedena terapija statinima.

    U populaciji pacijenata sa reumatoidnim artritisom, kod kojih je ispitivana dugoročna bezbednost, povećanje koncentracije lipida bilo je u skladu sa podacima uočenim u kontrolisanim kliničkim studijama.

    U velikoj (N=4362) randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti leka, kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više, sa bar još jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, promene u koncentracijama lipida od početne vrednosti do 24 meseca su sažete u nastavku:

  • srednje vrednosti koncentracije LDL holesterola povećane su za 13,80%, 17,04% i 5,50% kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, odnosno TNF inhibitor, u 12. mesecu. U 24. mesecu, povećanje je bilo 12,71%. 18,14%, odnosno 3,64%;

  • srednje vrednosti koncentracije HDL holesterola povećane su za 11,71%, 13,63% i 2,82% kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, odnosno TNF inhibitor, u 12. mesecu. U 24. mesecu povećanje je bilo 11,58%, 13,54%, odnosno 1,42%.

Promene u koncentracijama lipida uočene tokom terapije tofacitinibom u kliničkim studijama kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom bile su slične promenama uočenim u kliničkim studijama kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom.

Infarkt miokarda

Reumatoidni artritis

U velikoj (N=4362) randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti leka, kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više, sa bar još jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, incidence (95% CI) za infarkt miokarda bez smrtnog ishoda pri primeni tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno, primeni tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno i primeni TNF inhibitora, iznosile su 0,37 (0,22, 0,57), 0,33 (0,19, 0,53), odnosno 0,16 (0,07, 0,31) pacijenata sa događajima na 100 pacijent- godina. Prijavljeno je nekoliko infarkta miokarda sa smrtnim ishodom sa incidencom sličnom kod pacijenata lečenih tofacitinibom u poređenju sa TNF inhibitorima (videti odeljke 4.4 i 5.1). U okviru studije je bilo neophodno pratiti barem 1500 pacijenata u periodu od 3 godine.

Maligniteti sa izuzetkom nemelanomskog kancera kože

Reumatoidni artritis

U velikoj (N=4362) randomizovanoj postmarketinškoj studiji bezbednosti leka, kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina ili više, sa bar još jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, stope incidence (95% CI) za kancer pluća pri uzimanju tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno i TNF inhibitora iznosile su 0,23 (0,12, 0,40), 0,32 (0,18,

0,51), odnosno 0,13 (0,05, 0,26) pacijenata sa događajima na 100 pacijent-godina (videti odeljke 4.4 i 5.1). U okviru studije je bilo neophodno pratiti barem 1500 pacijenata u periodu od 3 godine.

Stope incidence (95% CI) za limfom kod primene tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno, tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno i TNF inhibitora iznosile su 0,07 (0,02, 0,18), 0,11 (0,04, 0,24), odnosno

0,02 (0,00, 0,10) pacijenata sa događajima na 100 pacijent-godina (videti odeljke 4.4 i 5.1). Pedijatrijska populacija

Poliartikularni juvenilni idiopatski artritis i juvenilni PsA

Neželjene reakcije kod pacijenata sa JIA u programu kliničkog razvoja bile su po tipu i učestalosti u skladu sa onima koje su viđene kod odraslih pacijenata sa reumatoidnim artritisom, sa izuzetkom nekih infekcija (grip, faringitis, sinuzitis, virusna infekcija) i gastrointestinalnih ili opštih poremećaja (bolovi u abdomenu, mučnina, povraćanje, pireksija, glavobolja, kašalj), koji su bili češći kod pedijatrijske populacije sa JIA. Metotreksat je bio najčešći istovremeno primenjivani csDMARD (1. dana, 156 od 157 pacijenata koji primaju csDMARD, primilo je MTX). Nema dovoljno podataka o bezbednosnom profilu tofacitiniba kada se primenjuje istovremeno sa bilo kojim drugim csDMARD.

Infekcije

U dvostruko slepom delu pivotalne studije faze 3 (studija JIA-I), infekcija je bila najčešće prijavljivana neželjena reakcija (44,3%). Infekcije su uglavnom bile blage do umerene težine.

U integrisanoj populaciji za ispitivanje bezbednosti, 7 pacijenata je imalo ozbiljne infekcije tokom lečenja tofacitinibom u periodu izveštavanja (do 28 dana nakon poslednje doze ispitivanog leka), što predstavlja incidencu od 1,92 pacijenata sa događajima na 100 pacijent-godina: pneumonija, epiduralni empijem (sa sinuzitisom i subperiostalnim apscesom), pilonidalna cista, apendicitis, pijelonefritis uzrokovan Escherichia-om, apsces ekstremiteta i infekcija urinarnog trakta.

U integrisanoj populaciji za ispitivanje bezbednosti, 3 pacijenta su tokom perioda izveštavanja imali događaje herpes zostera koji nisu bili ozbiljnog karaktera, što predstavlja incidence od 0,82 pacijenta sa događajima na 100 pacijent-godina. Jedan (1) dodatni pacijent je imao ozbiljni slučaj herpes zostera van perioda izveštavanja.

Hepatični događaji

Pacijenti u pivotalnoj studiji JIA morali su da imaju vrednosti AST-a i ALT-a manje od 1,5 puta od gornje granice normalne vrednosti da bi ispunili kriterijume za uključivanje u studiju. U integrisanoj populaciji za ispitivanje bezbednosti, bila su 2 pacijenta sa povećanim vrednostima ALT ≥3 puta većim od ULN tokom 2 uzastopne posete. Nijedan događaj nije ispunio kriterijume Hy-ovog zakona. Oba pacijenta su bila na terapiji metotreksatom i svaki događaj se povukao nakon prekida terapije metotreksatom i trajnog prekida primene tofacitiniba.

Laboratorijske analize

Promene u rezultatima laboratorijskih analiza kod pacijenata sa JIA u programu kliničkog razvoja bile su u skladu sa onima koje su zabeležene kod odraslih pacijenata sa reumatoidnim artritisom. Pacijenti u pivotalnoj studiji JIA morali su da imaju broj trombocita ≥100000 ćelija/mm3 da bi bili ispunili kriterijume za uključivanje u studiju, pa samim tim nema dostupnih informacija za pacijente obolele od JIA sa brojem trombocita <100000 ćelija/mm3 pre početka lečenja tofacitinibom.

Prijavljivanje neželjenih reakcija

Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije posle dobijanja dozvole za lek je važno. Time se omogućava kontinuirano praćenje odnosa koristi i rizika leka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjene reakcije na ovaj lek Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS):

Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije Nacionalni centar za farmakovigilancu Vojvode Stepe 458, 11221 Beograd

Republika Srbija

fax: +381 (0)11 39 51 131

website: www.alims.gov.rs

e-mail: nezeljene.reakcije@alims.gov.rs

Predoziranje

U slučaju predoziranja preporučuje se praćenje znakova i simptoma neželjenih reakcija. Ne postoji specifični antidot kod predoziranja tofacitinibom. Terapija treba da bude simptomatska i suportivna.

Farmakokinetički podaci dobijeni primenom pojedinačne doze do 100 mg uključujući i dozu od 100 mg kod zdravih ispitanika ukazuju na to da se više od 95% primenjene doze eliminiše u roku od 24 sata.

Farmakološki podaci - Xeljanz 10mg

Farmakodinamika

Farmakoterapijska grupa: imunosupresivi; inhibitori Janus kinaze (JAK)

ATC šifra: L04AF01 Mehanizam dejstva

Tofacitinib je snažan, selektivni inhibitor enzima iz grupe JAK kinaza. U ispitivanjima enzimske aktivnosti, tofacitinib inhibira JAK1, JAK2, JAK3 i u manjoj meri TyK2. Sa druge strane, tofacitinib ispoljava visok stepen selektivnosti prema drugim kinazama u humanom genomu. U humanim ćelijama, tofacitinib prevashodno inhibira signale heterodimernih receptora citokina koji se povezuju sa JAK3 i/ili JAK1 funkcionalnom selektivnošću prema receptorima za citokine, koji šalju signale putem parova JAK2. Inhibicija JAK1 i JAK3 tofacitinibom slabi signalne puteve interleukina (IL-2, -4, -6, -7, -9, -15, -21) i interferona tipa I i tipa II, što dovodi do modulacije imunskog i zapaljenjskog odgovora.

Farmakodinamsko dejstvo

Kod pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa primena tofacitiniba u periodu do 6 meseci bila je povezana sa dozno zavisnim smanjenjem broja cirkulišućih CD16/56+ NK (engl. Natural killer) ćelija, uz procenjeno maksimalno smanjenje koje se postiže približno 8–10 nedelja nakon započinjanja terapije. Ove promene obično su se povlačile u roku od 2–6 nedelja nakon prekida terapije. Primena tofacitiniba bila je povezana sa dozno zavisnim povećanjem broja B-ćelija. Promene u broju cirkulišućih T-limfocita i podtipovima T-limfocita (CD3+, CD4+ i CD8+) bile su male i nekonzistentne.

Nakon dugotrajnog lečenja (medijana trajanja terapije tofacitinibom od približno 5 godina), medijana smanjenja broja CD4+ i CD8+ iznosila je 28%, odnosno 27% u poređenju sa početnim vrednostima. Za razliku od uočenog smanjenja nakon kratkotrajne terapije, medijana povećanja broja CD16/56+ NK ćelija iznosila je 73% u odnosu na početne vrednosti. Broj CD19+ B-ćelija nije se dodatno povećao nakon dugotrajne terapije tofacitinibom. Izmenjene vrednosti broja svih podtipova limfocita vratile su se na početnu vrednost nakon privremenog prekida terapije. Nije bilo dokaza o povezanosti ozbiljnih ili oportunističkih infekcija ili herpes zoster virusa sa brojem podtipova limfocita (videti odeljak 4.2 za praćenje apsolutnog broja limfocita).

Promene u ukupnim koncentracijama IgG, IgM i IgA u serumu tokom primene tofacitiniba kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom u periodu od 6 meseci bile su male, dozno nezavisne i slične onima uočenim kod pacijenata koji su primali placebo, što ukazuje na odsustvo sistemske humoralne supresije.

Nakon terapije tofacitinibom kod pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa primećeno je brzo opadanje vrednosti C-reaktivnog proteina (CRP) u serumu, a ovaj efekat se održavao tokom celokupnog trajanja terapije. Primećena odstupanja u CRP vrednostima tokom terapije tofacitinibom ne prestaju u potpunosti u roku od 2 nedelje nakon prekida primene leka, što ukazuje na duže trajanje farmakodinamskog dejstva u poređenju sa poluvremenom eliminacije.

Ispitivanja vakcina

U kontrolisanoj kliničkoj studiji kod pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa koji su započeli terapiju tofacitinibom u dozi od 10 mg dva puta dnevno ili placebom, broj odgovora na vakcinu protiv gripa bio je sličan u obe ispitivane grupe: tofacitinib (57%) i placebo (62%). Za pneumokoknu polisaharidnu vakcinu broj odgovora bio je sledeći: 32% kod pacijenata na istovremenoj terapiji tofacitinibom i metotreksatom; 62% za monoterapiju tofacitinibom, 62% za monoterapiju metotreksatom i 77% za placebo. Klinički značaj ovih rezultata nije poznat, ali slični rezultati su primećeni i u posebnoj studiji sa vakcinom protiv gripa i pneumokoknom polisaharidnom vakcinom kod pacijenata koji su bili na dugotrajnoj terapiji tofacitinibom u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

Kontrolisana studija sprovedena je kod pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa, uz primenu metotreksata, koji su imunizovani vakcinom sa živim atenuisanim virusom herpesa, 2 do 3 nedelje pre započinjanja dvanaestonedeljne terapije tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili placebom. Dokaz humoralnih i ćelijski posredovanih odgovora na varičela zoster virus (VZV) primećen je i kod pacijenata koji su uzimali tofacitinib i onih koji su dobijali placebo nakon 6 nedelja. Ti odgovori bili su slični onima koji su primećeni kod zdravih dobrovoljaca starosti 50 i više godina. Kod pacijenta koji u anamnezi nije imao infekciju varičelom niti prisustvo antitela na varičelu pre početka terapije došlo je do diseminacije vakcinalnog soja varičele 16 dana nakon vakcinacije. Primena tofacitiniba je obustavljena, a pacijent se oporavio nakon lečenja standardnim dozama antivirusnih lekova. Kod tog pacijenta je nakon toga došlo do jakog, mada odloženog, humoralnog i ćelijskog odgovora na vakcinu (videti odeljak 4.4).

Klinička efikasnost i bezbednost

Reumatoidni artritis

Efikasnost i bezbednost primene tofacitiniba u obliku film tableta procenjivana je u 6 randomizovanih, dvostruko slepih, kontrolisanih multicentričnih studija kod pacijenata starijih od 18 godina sa dijagnozom aktivnog reumatoidnog artritisa prema kriterijumima Američkog koledža za reumatologiju (engl. American College of Rheumatology – ACR). U Tabeli 9 prikazane su bitne informacije u vezi sa dizajnom ispitivanja i karakteristikama populacije.

Tabela 9: Faza 3 kliničkih studija primene tofacitiniba u dozama od 5 i 10 mg dva puta dnevno kod pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa

Studija Studija I (ORAL Solo) Studija II (ORAL Sync) Studija III (ORALStandard) Studija IV (ORALScan) Studija V (ORAL Step) Studija VI (ORAL Start) Studija VII (ORAL Strategy)
Populacija DMARD-IR DMARD-IR MTX-IR MTX-IR TNFi-IR Prva MTXterapijaa MTX-IR
Kontrola Placebo Placebo Placebo Placebo Placebo MTX MTXADA
Prateća terapija Nemab csDMARDlekovi MTX MTX MTX Nemab 3 paralelne grupe:
Osnovne karakteristike Monoterapija Različiti csDMARDlekovi Aktivna kontrola (adalimumab) X-zraci TNFi-IR Monoterapija, aktivni komparator (MTX),X-zraci Tofacitinib sa MTX ili bez njega u poređenju sa ADA + MTX
Broj lečenihpacijenata 610 792 717 797 399 956 1146
Ukupnotrajanje studije 6 meseci 1 godina 1 godina 2 godine 6 meseci 2 godine 1 godina
  • monoterapija tofacitinibom

  • tofacitinib + MTX

  • ADA + MTX

Studija Studija I (ORAL Solo) Studija II (ORAL Sync) Studija III (ORALStandard) Studija IV (ORALScan) Studija V (ORAL Step) Studija VI (ORAL Start) Studija VII (ORAL Strategy)
Ko-primarni parametri praćenja ishoda za efikasnostc 3. mesec: ACR20 HAQ-DI DAS28- 4(ESR) < 2,6 6. mesec: ACR20 DAS28- 4(ESR) < 2,63. mesec: HAQ-DI 6. mesec: ACR20 DAS28- 4(ESR) < 2,63. mesec: HAQ-DI 6. mesec: ACR20 mTSS DAS28- 4(ESR) < 2,63. mesec: HAQ-DI 3. mesec: ACR20 HAQ-DI DAS28- 4(ESR) < 2,6 6. mesec: mTSS ACR70 6. mesecACR 50
Vreme obaveznog prelaska sa placeba na primenu tofacitiniba u dozi od 5 mg ili 10 mg dvaputa dnevno 3. mesec 6. mesec (ispitanici koji su primali placebo sa< 20% poboljšanja otečenih i bolnih zglobova prešli su na terapiju tofacitinibom u 3. mesecu) 3. mesec NP NP

a. ≤ 3 nedeljne doze (prva MTX terapija).

b. Dozvoljeni su lekovi za malariju.

c. Ko-primarni parametri praćenja ishoda za efikasnost su sledeći: srednja promena u odnosu na početnu vrednost mTSS; procenat ispitanika kod kojih su postignuti ACR20 ili ACR70 odgovori; srednja promena u odnosu na početnu vrednost HAQ-DI; procenat ispitanika koji su postigli DAS28-4(ESR) < 2,6 (remisija).

mTSS = modifikovani ukupni Šarpov skor (engl. Modified Total Sharp Score), ACR20(70) = poboljšanje ≥20% (≥70%) prema kriterijumima Američkog koledža za reumatologiju, DAS28 = indeks aktivnosti bolesti (engl. Disease Activity Score) za 28 zglobova, ESR = brzina sedimentacije eritrocita (engl. Erythrocyte Sedimentation Rate), HAQ-DI = upitnik o zdravstvenom stanju sa indeksom onesposobljenosti (engl. Health Assessment Questionnaire Disability Index), DMARD = antireumatski lek koji menja tok bolesti, IR = pacijent sa neadekvatnim odgovorom (engl. Inadequate Responder), csDMARD = konvencionalni sintetski DMARD, TNFi = inhibitor faktora nekroze tumora, NP = nije primenljivo, ADA = adalimumab, MTX = metotreksat

Klinički odgovor

ACR odgovor

Procenat pacijenata na terapiji tofacitinibom kod kojih je postignut ACR20, ACR50 i ACR70 odgovor u studijama ORAL Solo, ORAL Sync, ORAL Standard, ORAL Scan, ORAL Step, ORAL Start i ORAL Strategy prikazan je u Tabeli 10. U svim ispitivanjima, pacijenti koji su primali tofacitinib u dozama od 5 mg ili 10 mg dva puta dnevno, imali su statistički značajne stope odgovora na ACR20, ACR50 i ACR70 u 3. i 6. mesecu u odnosu na pacijente koji su primali placebo (ili metotreksat u ORAL Start studiji).

Tokom studije ORAL Strategy, broj odgovora na primenu tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno u kombinaciji sa MTX bio je sličan broju odgovora na primenu adalimumaba u dozi 40 mg u kombinaciji sa MTX i u oba navedena slučaja veći od broja odgovora na primenu tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno.

Terapijski efekat bio je sličan bez obzira na status reumatoidnog faktora, uzrast, pol, rasu ili status bolesti. Vreme do ispoljavanja terapijskog efekta bilo je brzo (već tokom 2. nedelje u studijama ORAL Solo, ORAL Sync i ORAL Step), a jačina odgovora se povećavala sa trajanjem lečenja. Kao i u slučaju ukupnog ACR odgovora kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozama od 5 mg ili 10 mg dva puta dnevno, svaka od komponenti ACR odgovora se poboljšavala u odnosu na početnu vrednost, uključujući: broj bolnih i otečenih zglobova, opštu procenu pacijenta i lekara, rezultate indeksa onesposobljenosti, procenu bola i CRP vrednosti u poređenju sa pacijentima koji su primali placebo i metotreksat ili druge DMARD lekove u svim studijama.

Tabela 10: Procenat (%) pacijenata sa ACR odgovorom

ORAL Solo: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na DMARD
Parametar praćenja Vreme Placebo N=122 Monoterapija tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno N=241 Monoterapija tofacitinibom u dozi od 10 mg dva puta dnevno N=243
ACR20 3. mesec 26 60*** 65***
6. mesec NP 69 71
ACR50 3. mesec 12 31*** 37***
6. mesec NP 42 47
ACR70 3. mesec 6 15* 20***
6. mesec NP 22 29
ORAL Sync: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na DMARD
Parametar praćenja Vreme Placebo + DMARD lekoviN=158 Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno +DMARD lekovi N=312 Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno+ DMARD lekovi N=315
ACR20 3. mesec 27 56*** 63***
6. mesec 31 53*** 57***
12. mesec NP 51 56
ACR50 3. mesec 9 27*** 33***
6. mesec 13 34*** 36***
12. mesec NP 33 42
ACR70 3. mesec 2 8** 14***
6. mesec 3 13*** 16***
12. mesec NP 19 25
ORAL Standard: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na MTX
Parametarpraćenja Vreme Placebo Tofacitinib dva putadnevno + MTX Adalimumab u dozi od40 mg QOW + MTX
ACR20 N=105 5 mg N=198 10 mg N=197 N=199
3. mesec 26 59*** 57*** 56***
6. mesec 28 51*** 51*** 46**
12. mesec NP 48 49 48
ACR50 3. mesec 7 33*** 27*** 24***
6. mesec 12 36*** 34*** 27**
12. mesec NP 36 36 33
ACR70 3. mesec 2 12** 15*** 9*
6. mesec 2 19*** 21*** 9*
12. mesec NP 22 23 17
ORAL Scan: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na MTX
Parametar praćenja Vreme Placebo + MTX N=156 Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno+ MTX N=316 Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno+ MTX N=309
ACR20 3. mesec 27 55*** 66***
6. mesec 25 50*** 62***
12. mesec NP 47 55
24. mesec NP 40 50
ACR50 3. mesec 8 28*** 36***
6. mesec 8 32*** 44***
12. mesec NP 32 39
24. mesec NP 28 40
ACR70 3. mesec 3 10** 17***
6. mesec 1 14*** 22***
12. mesec NP 18 27
24. mesec NP 17 26
ORAL Step: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na inhibitor TNF-a
Parametar praćenja Vreme Placebo + MTX N=132 Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno+ MTX N=133 Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno+ MTX N=134
ACR20 3. mesec 24 41* 48***
6. mesec NP 51 54
ACR50 3. mesec 8 26*** 28***
6. mesec NP 37 30
ACR70 3. mesec 2 14*** 10*
6. mesec NP 16 16
ORAL Start: Pacijenti sa prvom MTX terapijom
Parametar praćenja Vreme MTX N=184 Monoterapija tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevnoN=370 Monoterapija tofacitinibom u dozi od 10 mg dva puta dnevnoN=394
ACR20 3. mesec 52 69*** 77***
6. mesec 51 71*** 75***
12. mesec 51 67** 71***
24. mesec 42 63*** 64***
ACR50 3. mesec 20 40*** 49***
6. mesec 27 46*** 56***
12. mesec 33 49** 55***
24. mesec 28 48*** 49***
ACR70 3. mesec 5 20*** 26***
6. mesec 12 25*** 37***
12. mesec 15 28** 38***
24. mesec 15 34*** 37***
ORAL Strategy: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na MTX
Parametar praćenja Vreme Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno N=384 Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno + MTXN=376 Adalimumab + MTX N=386
ACR20 3. mesec 62,50 70,48ǂ 69,17
6. mesec 62,84 73,14ǂ 70,98
12. mesec 61,72 70,21ǂ 67,62
ACR50 3. mesec 31,51 40,96ǂ 37,31
6. mesec 38,28 46,01ǂ 43,78
12. mesec 39,31 47,61ǂ 45,85
ACR 70 3. mesec 13,54 19,41ǂ 14,51
6. mesec 18,23 25,00ǂ 20,73
12. mesec 21,09 28,99ǂ 25,91

*p < 0,05

**p < 0,001

***p < 0,0001 u odnosu na placebo (u odnosu na metotreksat u studiji ORAL Start)

ǂp< 0,05 – tofacitinib u dozi od 5 mg + MTX u odnosu na tofacitinib u dozi od 5 mg za ORAL Strategy (normalne p-vrednosti bez prilagođavanja za višestruko upoređivanje)

QOW = svake druge nedelje, N = broj analiziranih ispitanika, ACR20/50/70 = poboljšanje ≥ 20, 50, 70% prema kriterijumima

Američkog koledža za reumatologiju, NP = nije primenljivo, MTX = metotreksat.

DAS28-4(ESR) odgovor

Pacijenti u fazi 3 studije imali su srednju početnu vrednost indeksa aktivnosti bolesti (DAS28-4[ESR]) od 6,1 do 6,7. Značajno smanjenje indeksa DAS28-4(ESR) u odnosu na početne vrednosti (srednje poboljšanje) od 1,8 do 2,0 i od 1,9 do 2,2 primećeno je kod pacijenata lečenih dozama od 5 mg, odnosno 10 mg dva puta dnevno, u poređenju sa pacijentima koji su primali placebo (od 0,7 do 1,1) u 3. mesecu. Procenat pacijenata koji su postigli kliničku remisiju za DAS28 (DAS28-4(ESR) <2,6) u studijama ORAL Step, ORAL Sync i ORAL Standard prikazan je u Tabeli 11.

Tabela 11: Broj (%) ispitanika koji su postigli remisiju DAS28-4(ESR) <2,6 u 3. i 6. mesecu

Vreme N %
ORAL Step: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na inhibitor TNF-a
Tofacitinib 5 mg dva puta dnevno + MTX 3. mesec 133 6
Tofacitinib 10 mg dva puta dnevno + MTX 3. mesec 134 8*
Placebo + MTX 3. mesec 132 2
ORAL Sync: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na DMARD
Tofacitinib 5 mg dva puta dnevno 6. mesec 312 8*
Tofacitinib 10 mg dva puta dnevno 6. mesec 315 11***
Placebo 6. mesec 158 3
ORAL Standard: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na MTX
Tofacitinib 5 mg dva puta dnevno + MTX 6. mesec 198 6*
Tofacitinib 10 mg dva puta dnevno + MTX 6. mesec 197 11***
Adalimumab 40 mg SC QOW + MTX 6. mesec 199 6*
Placebo + MTX 6. mesec 105 1

*p < 0,05, ***p < 0,0001 u odnosu na placebo, SC = supkutano, QOW = svake druge nedelje, N = broj analiziranih ispitanika, DAS28 = indeks aktivnosti bolesti za 28 zglobova, ESR = brzina sedimentacije eritrocita.

Radiografski odgovor

U studijama ORAL Scan i ORAL Start, inhibicija progresije strukturalnog oštećenja zglobova procenjena je radiografski i izražena je kao srednja promena u odnosu na početnu vrednost mTSS i njegovih komponenti, rezultat erozije i sužavanje zglobnog prostora (engl. Joint space narrowing – JSN) u 6. i 12. mesecu.

U studiji ORAL Scan primena tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno istovremeno sa metotreksatom dovela je do značajno veće inhibicije progresije strukturalnog oštećenja u poređenju sa placebom i metotreksatom u 6. i 12. mesecu. U slučaju primenjene doze od 5 mg dva puta dnevno, tofacitinib i metotreksat imali su slične efekte na srednju vrednost progresije strukturalnog oštećenja (koja nije statistički značajna). Analiza erozije i JSN rezultati bili su u skladu sa ukupnim rezultatima.

U grupi koja je primala placebo i metotreksat, kod 78% pacijenata nije došlo do radiografske progresije (promena mTSS rezultata 0,5 ili manja) u 6. mesecu u poređenju sa 89% i 87% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg, odnosno 10 mg dva puta dnevno sa metotreksatom (što je značajno u poređenju sa pacijentima koji su primali placebo i metotreksat).

U studiji ORAL Start monoterapija tofacitinibom dovela je do značajno veće inhibicije progresije strukturalnog oštećenja u poređenju sa metotreksatom u 6. i 12. mesecu, kao što je prikazano u Tabeli 12, a ovaj efekat se održao i u 24. mesecu. Analiza erozije i JSN rezultati bili su u skladu sa ukupnim rezultatima.

U grupi koja je primala metotreksat, kod 70% pacijenata nije došlo do radiografske progresije u 6. mesecu u poređenju sa 83% i 90% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg, odnosno 10 mg dva puta dnevno, što je značajno u poređenju sa metotreksatom.

Tabela 12: Radiografske promene u 6. i 12. mesecu

ORAL Scan: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na MTX
Placebo + MTXN=139Srednja vrednost (SD)a Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno + MTXN=277Srednja vrednost (SD)a Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno + MTXRazlika u srednjoj vrednosti u odnosu na placebob (CI) Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno + MTXN=290Srednja vrednost (SD)a Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno + MTXRazlika u srednjoj vrednosti u odnosu naplacebob (CI)
mTSSc Početna vrednost6. mesec12. mesec 33 (42)0,5 (2,0)1,0 (3,9) 31 (48)0,1 (1,7)0,3 (3,0) --0,3 (-0,7, 0,0)-0,6 (-1,3, 0,0) 37 (54)0,1 (2,0)0,1 (2,9) --0,4 (-0,8, 0,0)-0,9 (-1,5, -0,2)
ORAL Start: Prva MTX terapija
MTX N=168Srednja vrednost (SD)a Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevnoN=344Srednja vrednost (SD)a Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno.Razlika u srednjoj vrednosti u odnosu na metotreksatd (CI) Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevnoN=368Srednja vrednost (SD)a Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno.Razlika u srednjoj vrednosti u odnosu na metotreksatd(CI)
mTSSc Početna vrednost6. mesec12. mesec 16 (29)0,9 (2,7)1,3 (3,7) 20 (41)0,2 (2,3)0,4 (3,0) --0,7 (-1,0, -0,3)-0,9 (-1,4, -0,4) 19 (39)0,0 (1,2)0,0 (1,5) --0,8 (-1,2, -0,4)-1,3 (-1,8, -0,8)

a SD = standardna devijacija

b Razlika između srednjih vrednosti primenom metode najmanjih kvadrata za tofacitinib u odnosu na placebo (95% CI = 95%-tni interval pouzdanosti).

c Podaci iz 6. i 12. meseca predstavljaju srednju promenu u odnosu na početne vrednosti.

d Razlika između srednjih vrednosti primenom metode najmanjih kvadrata za tofacitinib u odnosu na metotreksat (95% CI = 95%- tni interval pouzdanosti).

Odgovor povezan sa fizičkom funkcijom i ishodi u vezi sa zdravljem

Sam ili u kombinaciji sa metotreksatom, tofacitinib je doprineo poboljšanju fizičke funkcije, što je izmereno putem upitnika o zdravstvenom stanju sa indeksom onesposobljenosti (engl. Health Assessment Questionnaire Disability Index – HAQ-DI). Kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg ili 10 mg dva puta dnevno, došlo je do značajno većeg poboljšanja fizičke funkcije u odnosu na početno stanje u poređenju sa placebom u 3. mesecu (studije ORAL Solo, ORAL Sync, ORAL Standard i ORAL Step) i 6. mesecu (studije ORAL Sync i ORAL Standard). Kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg ili 10 mg dva puta dnevno, došlo je do značajno većeg poboljšanja fizičke funkcije u poređenju sa placebom već u 2. nedelji u studijama ORAL Solo i ORAL Sync. Promene u odnosu na početne vrednosti prema upitniku o zdravstvenom stanju sa indeksom onesposobljenosti (HAQ-DI) u studijama ORAL Standard, ORAL Step i ORAL Sync prikazane su u Tabeli 13.

Tabela 13: Srednja promena najmanjih kvadrata (LS) u odnosu na početne vrednosti u upitniku o zdravstvenom stanju sa indeksom onesposobljenosti (HAQ-DI) u 3. mesecu

Placebo + MTX Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno+ MTX Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno+ MTX Adalimumab u dozi od 40 mg QOW+ MTX
ORAL Standard: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na MTX
N=96 N=185 N=183 N=188
-0,24 -0,54*** -0,61*** -0,50***
ORAL Step: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na inhibitor TNF-a
N=118 N=117 N=125 NP
-0,18 -0,43*** -0,46*** NP
Placebo + DMARD Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno +DMARD Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno+ DMARD
ORAL Sync: Pacijenti sa neadekvatnim odgovorom na DMARD
N=147 N=292 N=292 NP
-0,21 -0,46*** -0,56*** NP

*** p < 0,0001, tofacitinib u odnosu na placebo i metotreksat, LS = najmanji kvadrati (engl. Least squares – LS), N = broj pacijenata, QOW = svake druge nedelje, NP = nije primenljivo, HAQ-DI = Upitnik o zdravstvenom stanju sa indeksom onesposobljenosti.

Kvalitet života u vezi sa zdravljem procenjen je primenom kratke ankete o zdravlju (SF-36). Kod pacijenata koji su primali dozu od 5 mg ili 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno došlo je do značajno većeg poboljšanja u odnosu na početne vrednosti u poređenju sa placebom u svih 8 domena, kao i u zbirnim rezultatima fizičkih karakteristika i mentalnih karakteristika u 3. mesecu u studijama ORAL Solo, ORAL Scan i ORAL Step. U studiji ORAL Scan poboljšanje srednjeg SF-36 rezultata se održalo do 12. meseca kod pacijenata koji su primali tofacitinib.

Poboljšanje osećaja zamaranja procenjeno je putem indeksa funkcionalne procene terapije hronične bolesti – umor (engl. Functional Assessment of Chronic Illness Therapy-Fatigue – FACIT-F) u 3. mesecu u svim studijama. Kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg ili 10 mg dva puta dnevno, došlo je do značajno većeg poboljšanja osećaja umora u odnosu na početne vrednosti u poređenju sa placebom u svih 5 studija. U studijama ORAL Standard i ORAL Scan poboljšanje srednjeg FACIT-F rezultata se održalo do

12. meseca kod pacijenata koji su primali tofacitinib.

Poboljšanje sna je procenjeno pomoću skala iz Indeksa problema sa spavanjem I i II iz upitnika za merenje kvaliteta sna (engl. Medical Outcomes Study Sleep – MOS-Sleep) u 3. mesecu u svim studijama. Kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg ili 10 mg dva puta dnevno došlo je do značajno većeg poboljšanja u odnosu na početne vrednosti na obe skale u poređenju sa placebom u studijama ORAL Sync, ORAL Standard i ORAL Scan. U studijama ORAL Standard i ORAL Scan, poboljšanje srednjih vrednosti na obe skale se održalo do 12 meseci kod pacijenata koji su primali tofacitinib.

Dužina trajanja kliničkog odgovora

Dužina trajanja dejstva je procenjena korišćenjem ACR20, ACR50 i ACR70 odgovora u studijama koje su trajale do dve godine. Promene u srednjim vrednostima HAQ-DI i DAS28-4 (ESR) održale su se u obe grupe koje su primale tofacitinib do kraja studija.

Dokaz o trajanju efikasnosti terapije tofacitinibom u periodu do 5 godina dobijen je i na osnovu podataka iz randomizovane studije bezbednosti nakon odobrenja leka kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom koji su imali 50 godina ili više sa najmanje jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika, kao i iz jedne završene studije dugotrajnog praćenja otvorenog tipa u periodu do 8 godina.

Podaci o dugotrajnom ispitivanju bezbednosti

Studija ORAL Surveillance (A3921133) je bila velika (N = 4362), randomizovana, aktivno kontrolisana studija praćenja bezbednosti primene leka nakon stavljanja u promet kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom starosti 50 godina i više i sa najmanje jednim dodatnim kardiovaskularnim faktorom rizika (kardiovaskularni faktori rizika definisani su kao: trenutni pušač, dijagnoza hipertenzije, diabetes mellitus, prevremena koronarna bolest srca u porodičnoj anamnezi, bolest koronarnih arterija u anamnezi uključujući proceduru revaskularizacije u anamnezi, aortokoronarni bypass, infarkt miokarda, zastoj srca, nestabilna angina, akutni koronarni sindrom i prisustvo ekstraartikularne bolesti povezane sa reumatoidnim artritisom, npr. Nodulusi, Sjörgenov sindrom, anemija hronične bolesti, plućne manifestacije). Većina (više od 90%) pacijenata koji su primenjivali tofacitinib koji su bili aktivni ili bivši pušači, pušili su duže od 10 godina uz medijanu od 35,0, odnosno, 39,0 godina pušenja. Pacijenti su morali da budu u režimu uzimanja stabilne doze metotreksata prilikom uključivanja u studiju; prilagođavanje doze je bilo dozvoljeno tokom studije.

Pacijenti su bili randomizovani u otvoreno ispitivanje primene tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno, tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili TNF inhibitor (TNF inhibitor je bio ili etanercept primenjen u dozi od 50 mg jednom nedeljno ili adalimumab primenjen u dozi od 40 mg svake druge nedelje) u odnosu 1:1:1. Ko-primarni parametri praćenja bili su ustanovljena maligna bolest, isključujući NMSC, i ustanovljeni veliki neželjeni kardiovaskularni događaji. Kumulativna incidenca i statistička procena parametara praćenja bile su zaslepljene (engl. blinded). Ova studija je bila zasnovana na događajima koja je ujedno zahtevala praćenje najmanje 1500 pacijenata tokom 3 godine. Studija u kojoj je primenjivan tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno bila je prekinuta, kako bi pacijenti prešli na dozu od 5 mg dva puta dnevno zbog dozno- zavisnih signala za pojavu venske tromoboembolije (VTE). Kod pacijenata koji su bili u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, podaci prikupljeni pre i nakon promene doze bili su analizirani u okviru njihove inicijalne randomizovane terapijske grupe.

U primarnom poređenju kombinovanih doza tofacitiniba u odnosu na TNF inhibitor, studija nije ispunila kriterijum neinferiornosti, budući da je gornja granica od 95% CI za odnos rizika prekoračila unapred određeni kriterijum neinferiornosti od 1,8 za pridružene velike neželjene kardiovaskularne događaje i pridružene malignitete, isključujući NMSC.

Rezultati za ustanovljen MACE, ustanovljene maligne bolesti isključujući NMSC i odabrane druge događaje navedeni su u nastavku.

Veliki neželjeni kardiovaskularni događaji (uključujući infarkt miokarda) i venska tromboembolija (VTE)

Kod pacijenata lečenih tofacitinibom uočena je povećana incidenca infarkta miokarda bez smrtnog ishoda u odnosu na terapiju TNF inhibitorima. Uočeno je povećanje broja VTE događaja u zavisnosti od primenjene doze kod pacijenata lečenih tofacitinibom u poređenju sa terapijom TNF inhibitorima (videti odeljke 4.4 i 4.8).

Tabela 14: Stopa incidence i odnos rizika za velike neželjene kardiovaskularne događaje, infarkt miokarda i vensku tromboemboliju

Tofacitinib u dozi od 5 mg dva putadnevno Tofacitinib u dozi od 10 mg dva putadnevnoa Doze tofacitiniba ukupnob TNF inhibitori (TNFi)
MACEc
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,91 (0,67; 1,21) 1,05 (0,78; 1,38) 0,98 (0,79; 1,19) 0,73 (0,52; 1,01)
HR (95% CI) u odnosuna TNFi 1,24 (0,81; 1,91) 1,43 (0,94; 2,18) 1,33 (0,91; 1,94)
MI sa smrtnim ishodomc
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,00 (0,00; 0,07) 0,06 (0,01; 0,18) 0,03 (0,01; 0,09) 0,06 (0,01; 0,17)
HR (95% CI) u odnosuna TNFi 0,00 (0,00; Inf) 1,03 (0,21; 5,11) 0,50 (0,10; 2,49)
MI bez smrtnog ishodac
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,37 (0,22; 0,57) 0,33 (0,19; 0,53) 0,35 (0,24; 0,48) 0,16 (0,07; 0,31)
HR (95% CI) u odnosuna TNFi 2,32 (1,02; 5,30) 2,08 (0,89; 4,86) 2,20 (1,02; 4,75)
VTEd
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,33 (0,19; 0,53) 0,70 (0,49; 0,99) 0,51 (0,38; 0,67) 0,20 (0,10; 0,37)
HR (95% CI) u odnosu na TNFi 1,66 (0,76; 3,63) 3,52 (1,74; 7,12) 2,56 (1,30; 5,05)
PEd
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,17 (0,08; 0,33) 0,50 (0,32; 0,74) 0,33 (0,23; 0,46) 0,06 (0,01; 0,17)
HR (95% CI) u odnosuna TNFi 2,93 (0,79; 0,83) 8,26 (2,49; 27,43) 5,53 (1,70; 18,02)
DVTd
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,21 (0,11; 0,38) 0,31 (0,17; 0,51) 0,26 (0,17; 0,38) 0,14 (0,06; 0,29)
HR (95% CI) u odnosuna TNFi 1,54 (0,60; 3,97) 2,21 (0,90; 5,43) 1,87 (0,81; 4,30)

a Grupa koja je uzimala tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno uključuje i podatke o pacijentima kojima je promenjena doza tofacitiniba sa 10 mg dva puta dnevno na 5 mg dva puta dnevno što je rezultat modifikacije studije.

b Kombinovano oba dozna režima tofacitiniba, 5 mg dva puta dnevno i 10 mg dva puta dnevno.

c Na osnovu događaja koji su se javili u periodu tokom terapije ili unutar 60 dana nakon prekida terapije.

d Na osnovu događaja koji su se desili u periodu tokom terapije ili unutar 28 dana od prekida terapije.

Skraćenice: MACE = veliki neželjeni kardiovaskularni događaji, MI = infarkt miokarda, VTE = venska tromboembolija, PE = plućna embolija, DVT = tromboza dubokih vena, TNF = faktor nekroze tumora, IR = stopa incidencije, HR = odnos rizika, CI = interval pouzdanosti, Inf = beskonačno

Primenom Cox-ovog multivarijantnog modela sa retrospektivnom selekcijom identifikovani su sledeći prediktivni faktori za razvoj infarkta miokarda (sa smrtnim ishodom ili bez njega): starost ≥ 65 godina, muški pol, aktivni ili bivši pušač, dijabetes u anamnezi, bolest koronarnih arterija u anamnezi (uključujući infarkt miokarda, koronarnu bolest srca, stabilnu anginu pektoris i zahvate na koronarnim arterijama) (videti odeljke 4.4 i 4.8).

Maligne bolesti

Kod pacijenata lečenih tofacitinibom uočena je povećana incidenca malignih bolesti isključujući NMSC, posebno kancer pluća, limfom i povećanje javljanja NMSC-a, u odnosu na terapiju TNF inhibitorima.

Tabela 15: Stopa incidence i odnos rizika za malignitetea

Tofacitinib u dozi od 5 mg dva putadnevno Tofacitinib u dozi od 10 mg dva putadnevnoa Doze tofacitiniba ukupnob TNF inhibitor (TNFi)
Maligniteti isključujući NMSC
IR (95% CI) na100 pacijent- godina 1,13 (0,87; 1,45) 1,13 (0,86; 1,45) 1,13 (0,94; 1,35) 0,77 (0,55; 1,04)
HR (95% CI) uodnosu na TNFi 1,47 (1,00; 2,18) 1,48 (1,00; 2,19) 1,48 (1,04; 2,09)
Kancer pluća
IR (95% CI) na100 pacijent- godina 0,23 (0,12; 0,40) 0,32 (0,18; 0,51) 0,28 (0,19; 0,39) 0,13 (0,05; 0,26)
Tofacitinib u doziod 5 mg dva puta dnevno Tofacitinib u dozi od10 mg dva puta dnevnoa Doze tofacitiniba ukupnob TNF inhibitor (TNFi)
HR (95% CI) uodnosu na TNFi 1,84 (0,74; 4,62) 2,50 (1,04; 6,02) 2,17 (0,95; 4,93)
Limfom
IR (95% CI) na100 pacijent- godina 0,07 (0,02; 0,18) 0,11 (0,04; 0,24) 0,09 (0,04; 0,17) 0,02 (0,00; 0,10)
HR (95% CI) uodnosu na TNFi 3,99 (0,45; 35,70) 6,24 (0,75; 51,86) 5,09 (0,65; 39,78)
NMSC
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,61 (0,41; 0,86) 0,69 (0,47; 0,96) 0,64 (0,50; 0,82) 0,32 (0,18; 0,52)
HR (95% CI) uodnosu na TNFi 1,90 (1,04; 3,47) 2,16 (1,19; 3,92) 2,02 (1,17; 3,50)

a Za maligne bolesti, isključujući NMSC, kancer pluća i limfom, na osnovu događaja koji su se javili u periodu tokom terapije i nakon prekida terapije do kraja studije. Za NMSC na osnovu događaja koji su se desili u periodu tokom terapije ili unutar 28 dana od prekida terapije.

b Grupa koja je uzimala tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno uključuje i podatke o pacijentima kojima je promenjena doza sa 10 mg dva puta dnevno na 5 mg dva puta dnevno što je rezultat modifikacije studije.

c Kombinovano oba dozna režima tofacitiniba, 5 mg dva puta dnevno i 10 mg dva puta dnevno.

Skraćenice: NMSC = nemelanomski kancer kože, TNF = faktor nekroze tumora, IR = stopa incidence, HR = odnos rizika, CI = interval pouzdanosti

Primenom Cox-ovog multivarijantnog modela sa retrospektivnom selekcijom, identifikovani su sledeći prediktivni faktori za razvoj maligniteta isključujući nemelanomski kancer kože: starost ≥ 65 godina, aktivni ili bivši pušač (videti odeljke 4.4 i 4.8).

Mortalitet

Uočeno je povećanje mortaliteta kod pacijenata lečenih tofacitinibom, u poređenju sa TNF inhibitorima. Mortalitet je uglavnom bio uzrokovan kardiovaskularnim događajima, infekcijama i malignim bolestima.

Tabela 16: Stopa incidencije i odnos rizika za mortaliteta

Tofacitinib u dozi od 5 mg dva putadnevno Tofacitinib u dozi od 10 mg dva putadnevnob Ukupni tofacitinibc TNF inhibitor (TNFi)
Mortalitet (usled svihuzroka)
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,50 (0,33; 0,74) 0,80 (0,57; 1,09) 0,65 (0,50; 0,82) 0,34 (0,20; 0,54)
HR (95% CI) u odnosuna TNFi 1,49 (0,81; 2,74) 2,37 (1,34; 4,18) 1,91 (1,12; 3,27)
Infekcije sa smrtnimishodom
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,08 (0,02; 0,20) 0,18 (0,08; 0,35) 0,13 (0,07; 0,22) 0,06 (0,01; 0,17)
HR (95% CI) u odnosuna TNFi 1,30 (0,29; 5,79) 3,10 (0,84; 11,45) 2,17 (0,62; 7,62)
Kardiovaskularni događaji sa smrtnimishodom
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,25 (0,13; 0,43) 0,41 (0,25; 0,63) 0,33 (0,23; 0,46) 0,20 (0,10; 0,36)
HR (95% CI) u odnosu 1,26 (0,55; 2,88) 2,05 (0,96; 4,39) 1,65 (0,81; 3,34)
na TNFi
Maligniteti sasmrtnim ishodom
IR (95% CI) na 100pacijent-godina 0,10 (0,03; 0,23) 0,00 (0,00; 0,08) 0,05 (0,02; 0,12) 0,02 (0,00; 0,11)
HR (95% CI) u odnosuna TNFi 4,88 (0,57; 41,74) 0 (0,00; besk.) 2,53 (0,30; 21,64)

a Na osnovu događaja koji su se desili tokom lečenja ili unutar 28 dana od prekida terapije.

b U grupu koja je primala dozu od 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno spadaju i pacijenti kojima je promenjena doza sa 10 mg dva puta dnevno na 5 mg dva puta dnevno što je rezultat modifikacije studije.

c Istovremena primena tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno i tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno.

Skraćenice: TNF = faktor nekroze tumora, IR = stopa incidencije, HR = odnos rizika, CI = interval pouzadosti, PY = pacijent-godina, CV = kardiovaskularno, besk. = beskonačnost

Psorijazni artritis

Efikasnost i bezbednost primene tofacitiniba u obliku film tableta procenjivana je u 2 randomizovane, dvostruko slepe, placebo kontrolisane studije faze 3, kod odraslih pacijenata sa aktivnim psorijaznim artritisom (≥3 otečena i ≥3 osetljiva zgloba). Prilikom skrining posete, pacijenti su morali da boluju od aktivne plak psorijaze. Primarni parametri praćenja za obe studije, bili su procenat odgovora prema kriterijumu ACR20 i promena u HAQ-DI u 3. mesecu u odnosu na početne vrednosti.

U studiji PsA-I (OPAL BROADEN) procenjivano je 422 pacijenta koji prethodno nisu imali adekvatan odgovor (zbog izostanka efikasnosti ili nepodnošenja terapije) na csDMARD (MTX za 92,7% pacijenata); 32,7% pacijenata u ovoj studiji prethodno nije imalo adekvatan odgovor na >1 csDMARD ili 1 csDMARD i na ciljni sintetski DMARD (engl. targeted synthetic DMARD – tsDMARD). U studiji OPAL BROADEN nije bilo dozvoljeno prethodno lečenje inhibitorom TNF. Svi pacijenti su morali istovremeno da primaju 1 csDMARD; 83,9% pacijenata je primalo istovremeno MTX, 9,5% pacijenata je primalo istovremeno sulfasalazin i 5,7% pacijenata je primalo istovremeno leflunomid. Medijana trajanja bolesti za psorijazni artritis, bila je 3,8 godina. Pre početka terapije 79,9% pacijenata imalo je entezitis, a 56,2% pacijenata je imalo daktilitis. Pacijenti koji su bili randomizovani u grupu lečenu tofacitinibom primali su dozu od 5 mg dva puta dnevno ili tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno tokom 12 meseci. Pacijenti koji su bili randomizovani u placebo grupu, slepo su prevedeni u 3. mesecu studije na režim tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili tofacitinib 10 mg dva puta dnevno do 12. meseca studije. Pacijenti koji su bili randomizovani u grupu lečenu adalimumabom (aktivna kontrolna grupa), primali su dozu od 40 mg supkutano svake 2. nedelje tokom 12 meseci.

U studiji PsA-II (OPAL BEYOND) procenjivano je 394 pacijenta kod kojih je obustavljena primena TNF inhibitora zbog izostanka efikasnosti ili nepodnošenja terapije; 36,0% pacijenata prethodno nije imalo adekvatan odgovor na >1 biološki DMARD. Svi pacijenti su morali istovremeno primati 1 csDMARD: 71,6% pacijenata je primalo istovremeno metotreksat, 15,7% pacijenata je primalo istovremeno sulfasalazin i 8,6% pacijenata je primalo istovremeno leflunomid. Medijana trajanja bolesti za psorijazni artritis, bila je 7,5 godina. Pre početka terapije 80,7% pacijenata imalo je entezitis, a 49,2% pacijenata je imalo daktilitis. Pacijenti koji su bili randomizovani u grupu lečenu tofacitinibom uzimali su dozu od 5 mg dva puta dnevno ili tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno tokom 6 meseci. Pacijenti koji su bili randomizovani u placebo grupu, slepo su prevedeni u 3. mesecu studije na režim doziranja tofacitiniba 5 mg dva puta dnevno ili tofacitinib 10 mg dva puta dnevno do 6. meseca studije.

Znakovi i simptomi

Lečenje tofacitinibom dovelo je u 3. mesecu do značajnih poboljšanja u nekim od znakova i simptoma psorijaznog artritisa, što je procenjeno na osnovu odgovora prema kriterijumu ACR20, u poređenju sa grupom koja je primala placebo. Rezultati efikasnosti za procenjene važne parametre praćenja su prikazani u Tabeli 17.

Tabela 17: Procenat (%) pacijenata sa psorijaznim artritisom koji su postigli klinički odgovor i srednju vrednost promene u odnosu na početnu vrednost u studijama OPAL BROADEN i OPAL BEYOND

Pacijenti koji nisu imali adekvatan odgovora na konvencionalni sintetski DMARD (prethodno nisu lečeni sa TNFi) Pacijenti koji nisu imali adekvatan odgovorb na TNFi
OPAL BROADEN OPAL BEYONDc
Lečena grupa Placebo Tofacitinib u dozi od 5 mg dva putadnevno Adalimumab u dozi od 40 mg s.c. svake drugenedelje Placebo Tofacitinib u dozi od 5 mg dva putadnevno
N 105 107 106 131 131
ACR203. mesec 33% 50%d,* 52%* 24% 50%d,***
6. mesec NP 59% 64% NP 60%
12. mesec NP 68% 60% - -
ACR503. mesec 10% 28%e,** 33%*** 15% 30%e,*
6. mesec NP 38% 42% NP 38%
12. mesec NP 45% 41% - -
ACR703. mesec 5% 17%e,* 19%* 10% 17%
6. mesec NP 18% 30% NP 21%
12. mesec NP 23% 29% - -
∆LEIf
3. mesec -0,4 -0,8 -1,1* -0,5 -1,3*
6. mesec NP -1,3 -1,3 NP -1,5
12. mesec NP -1,7 -1,6 - -
∆DSSf
3. mesec -2,0 -3,5 -4,0 -1,9 -5,2*
6. mesec NP -5,2 -5,4 NP -6,0
12. mesec NP -7,4 -6,1 - -
PASI75g3. mesec 15% 43%d,*** 39%** 14% 21%
6. mesec NP 46% 55% NP 34%
12. mesec NP 56% 56% - -

* Nominalni p ≤ 0,05; ** Nominalni p < 0,001; *** Nominalni p < 0,0001 za aktivno lečenje u odnosu na placebo u 3. mesecu. Skraćenice: BSA = površina tela (engl. Body surface area - BSA); ∆LEI = promena u odnosu na početnu vrednost prema indeksu entezitisa (engl. Leeds Enthesitis Index - LEI); ∆DSS = promena u odnosu na početnu vrednost prema težini daktilitisa (engl.

Dactylitis Severity Score - DSS); ACR20/50/70 = poboljšanje od ≥20%, 50%, 70% prema kriterijumima američkog reumatološkog društva; csDMARD = konvencionalni sintetski antireumatski lek koji menja tok bolesti; N = broj randomizovanih i lečenih pacijenata; NP = nije primenjivo, budući da nema podataka za lečenje placebom nakon 3. meseca zbog prelaska sa primene placeba na lečenje tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili tofacitinib 10 mg dva puta dnevno; TNFi = inhibitor faktora nekroze tumora (engl. tumour necrosis factor inhibitor); PASI = indeks zahvaćenosti i težine psorijaze (engl. Psoriasis Area and Severity index - PASI); PASI75 = poboljšanje od ≥75% prema indeksu PASI.

a Neadekvatan odgovor na najmanje 1 csDMARD zbog izostanka efikasnosti i/ili zbog nepodnošenja terapije.

b Neadekvatan odgovor na najmanje 1 TNFi zbog izostanka efikasnosti i/ili zbog nepodnošenja terapije.

c Ispitivanje OPAL BEYOND trajalo je 6 meseci.

d Globalno postignuti statistički značaj pri p ≤0,05 po unapred određenom step-down postupku ispitivanja.

e Postignut statistički značaj u ACR kategorijama (ACR50 i ACR70) pri p ≤0,05 po unapred određenom step-down postupku ispitivanja.

f Za pacijente sa početnim rezultatom od >0.

g Za pacijente sa početnim rezultatom BSA ≥3% i PASI >0.

U 3. mesecu, pacijenti koji nisu prethodno lečeni TNF inhibitorom, kao i pacijenti koji nisu imali adekvatan odgovor na TNF inhibitor lečeni tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno, imali su značajno veći procenat odgovora ACR20 nego pacijenti koji su primali placebo. Ispitivanjem uzrasta, pola, rase, početne aktivnosti bolesti i podtipa psorijaznog artritisa nije utvrđena razlika u odgovoru na tofacitinib. Broj

pacijenata sa mutilirajućim artritisom (engl. arthritis mutilans) ili aksijalnom zahvaćenošću bio je suviše mali da bi omogućio relevantnu procenu. U poređenju sa placebom, statistički značajan procenat odgovora prema kriterijumu ACR20 zabeležen je prilikom primene tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno u obe studije već u 2. nedelji (prva procena nakon početka terapije).

U 3. mesecu u studiji OPAL BROADEN odgovor minimalne aktivnosti bolesti bio je postignut kod 26,2% pacijenata lečenih tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno, kod 25,5% pacijenata lečenih adalimumabom odnosno kod 6,7% lečenih placebom (razlika između lečenja tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno i placeba iznosila je 19,5% [95% CI: 9,9; 29,1]). U studiji OPAL BEYOND odgovor minimalne aktivnosti bolesti bio je postignut kod 22,9% pacijenata lečenih tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno i 14,5% pacijenata koji su primali placebo. Međutim, nije postignut nominalni statistički značaj pri primeni tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno (razlika u lečenju u odnosu na placebo iznosila je 8,4% [95% CI: -1,0; 17,8] u 3. mesecu).

Radiološki odgovor

U studiji OPAL BROADEN, u 12. mesecu se radiološki procenjivala progresija strukturnog oštećenja zglobova prema van der Heijdeovoj modifikaciji Sharpove bodovne skale (engl. modified Total Sharp Score

- mTSS) i procenat pacijenata sa radiološkom progresijom (povećanje rezultata na mTSS veće od 0,5, u odnosu na početnu vrednost). U 12. mesecu, kod 96% pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, odnosno kod 98% pacijenata koji su primali adalimumab u dozi od 40 mg supkutano svake druge nedelje, nije zabeležena radiološka progresija (povećanje rezultata na mTSS u odnosu na početnu vrednost manje ili jednako 0,5).

Fizička funkcija i kvalitet života u vezi sa zdravljem

Poboljšanje fizičkih funkcija određeno je upitnikom HAQ-DI. U 3. mesecu, kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, poboljšanje fizičkih funkcija (p ≤0,05) u odnosu na početne vrednosti bilo je veće nego kod pacijenata koji su primali placebo (videti Tabelu 18).

Tabela 18: Promena rezultata upitnika HAQ-DI u odnosu na početne vrednosti u OPAL BROADEN i OPAL BEYOND studijama kod pacijenata koji su imali psorijazni artritis

Srednja vrednost promena rezultata HAQ-DI u odnosu na početne vrednosti dobijena metodom najmanjih kvadrata
Pacijenti koji nisu imali adekvatan odgovora na konvencionalni sintetski DMARD(prethodno nisu lečeni sa TNFi) Pacijenti koji nisu imali adekvatan odgovorb na TNFi
OPAL BROADEN OPAL BEYOND
Lečena grupa Placebo Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno Adalimumab u dozi od 40 mg s.c. svake druge nedelje Placebo Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno
N 104 107 106 131 129
3. mesec -0,18 -0,35c,* -0,38* -0,14 -0,39c,***
6. mesec NP -0,45 -0,43 NP -0,44
12. mesec NP -0,54 -0,45 NP NP

* Nominalni p ≤ 0,05; *** Nominalni p < 0,0001 za aktivno lečenje u odnosu na placebo u 3. mesecu.

Skraćenice: DMARD = antireumatski lek koji menja tok bolesti; HAQ-DI = Upitnik o zdravstvenom stanju – indeks onesposobljenosti; N = ukupan broj pacijenata u statističkoj analizi; TNFi = inhibitor faktora nekroze tumora.

a Neadekvatan odgovor na najmanje jedan konvencionalni sintetski DMARD (csDMARD) zbog izostanka efikasnosti i/ili zbog nepodnošenja terapije.

b Neadekvatan odgovor na najmanje jedan TNF inhibitor (TNFi) zbog izostanka efikasnosti i/ili zbog nepodnošenja terapije.

c Globalno postignut statistički značaj pri p ≤ 0,05 po unapred određenom step-down postupku ispitivanja.

U 3. mesecu u ispitivanjima OPAL BROADEN i OPAL BEYOND, procenat pacijenata sa odgovorom prema upitniku HAQ-DI (odgovor je definisan kao smanjenje u odnosu na početne vrednosti od ≥ 0,35) iznosio je 53% odnosno 50% kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, 31% odnosno 28% kod pacijenata koji su dobijali placebo i 53% kod pacijenata koji su primali adalimumab u dozi od 40 mg supkutano svake druge nedelje (samo u ispitivanju OPAL BROADEN).

Kvalitet života povezan sa zdravljem procenjen je upitnikom SF-36v2, a umor upitnikom FACIT-F. U 3. mesecu u studijama OPAL BROADEN i OPAL BEYOND, poboljšanje u aspektu fizičkih funkcija u upitniku SF-36v2, u sažetom rezultatu upitnika fizičkog funkcionisanja SF-36v2 i rezultatima upitnika FACIT-F u odnosu na početnu vrednost bilo je veće kod pacijenata koji su uzimali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno nego kod pacijenata koji su dobijali placebo (nominalni p ≤0,05). Poboljšanje u odnosu na početne vrednosti u upitnicima SF-36v2 i FACIT-F, održalo se do 6. meseca (u studijama OPAL BROADEN i OPAL BEYOND) i 12. meseca (u studiji OPAL BROADEN).

U studijama OPAL BROADEN i OPAL BEYOND, kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, uočeno je veće poboljšanje kod bola uzrokovanog artritisom (izmereno vizuelno- analognom skalom od 0 do 100) u odnosu na početno stanje u 2. nedelji (prva procena nakon početka terapije) sve do 3. meseca, nego kod pacijenata koji su dobijali placebo (nominalni p ≤0,05).

Ankilozirajući spondilitis

Program kliničkog razvoja tofacitiniba predviđen za procenu efikasnosti i bezbednosti obuhvatao je jedno placebo kontrolisano, potvrdno ispitivanje (studija AS-I). Studija AS-I je bila randomizovana, dvostruko- slepa, placebo kontrolisana klinička studija u trajanju od 48 nedelja, koja je uključivala 269 odraslih pacijenata koji nisu imali adekvatan odgovor (neadekvatan klinički odgovor ili intoleranciju) na najmanje 2 primenjena leka iz grupe NSAIL. Pacijenti su randomizovani i lečeni tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili su primali placebo tokom 16 nedelja terapije u slepoj fazi studije, a zatim su svi prešli na terapiju tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno tokom dodatne 32 nedelje. Pacijenti su imali aktivno oboljenje prema definiciji BASDAI (engl. Bath Ankylosing Spondylitis Disease Activity Index) i stepen bola u leđima (engl. back pain score) (BASDAI, pitanje 2) koji je veći od 4 ili jednak toj vrednosti uprkos terapiji nestereoidnim antiinflamatornim lekovima (NSAIL), kortikosteroidima ili terapijom DMARD.

Oko 7% i 21% pacijenata koristilo je istovremeno metotreksat odnosno sulfasalazin, od početka ispitivanja do 16. nedelje. Pacijentima je bilo dozvoljeno da primaju male doze oralnih kortikosteroida (8,6% pacijenata) i/ili NSAIL (81,8% pacijenata) od početka ispitivanja do 48. nedelje. Dvadeset i dva procenta (22%) pacijenata je imalo neadekvatan odgovor na 1 ili 2 blokatora TNF-a. Primarni parametar praćenja bio je analiza procenata pacijenata koji su postigli odgovor prema kriterijumu ASAS20 u 16. nedelji.

Klinički odgovor

Pacijenti lečeni tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno postigli su veća poboljšanja u odgovorima prema kriterijumima ASAS20 i ASAS40 u poređenju sa placebom u 16. nedelji (Tabela 19). Odgovori su bili održavani od 16. nedelje do 48. nedelje kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno.

Tabela 19: Odgovori prema kriterijumima ASAS20 i ASAS40 u 16. nedelji, studija AS-I

Placebo (N=136) Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno(N=133) Razlika u odnosu na placebo(95% CI)
Odgovor premakriterijumu ASAS20*, % 29 56 27 (16, 38)**
Odgovor premakriterijumu ASAS40*, % 13 41 28 (18, 38)**

* tip I kontrolisan greškom.

** p < 0,0001.

Efikasnost primene tofacitiniba dokazana je kod pacijenata koji nikad ranije nisu primali bDMARD i kod pacijenata koji nisu adekvatno reagovali na TNF (IR) ili pacijenata koji su ranije primali bDMARD (a koji nisu IR) (Tabela 20).

Tabela 20. Odgovori prema kriterijumima ASAS20 i ASAS40 (%) prema anamnezi u 16. nedelji, studija AS-I

Istorija prethodne terapije Parametar praćenja efikasnosti
ASAS20 ASAS40
Placebo N Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno N Razlika u odnosu na placebo (95% CI) Placebo N Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevnoN Razlika u odnosu na placebo (95% CI)
Nikad nisu primalibDMARD 105 102 28(15, 41) 105 102 31(19, 43)
IR za TNFi iliupotreba bDMARD-a (nisu IR) 31 31 23(1, 44) 31 31 19(2, 37)

ASAS20 = Poboljšanje u odnosu na početak ispitivanja ≥ 20% i povećanje broja jedinica za ≥ 1 u najmanje 3 domena na skali od 0 do 10 i odsustvo pogoršanja ≥ 20% i broja jedinica ≥ 1 u preostalom domenu; ASAS40 = poboljšanje u odnosu na početak ispitivanja

≥ 40% i broja jedinica ≥ 2 u najmanje 3 domena na skali od 0 do 10 i odsustvo ikakvog pogoršanja u preostalom domenu; bDMARD

= biološki antireumatski lek koji menja tok bolesti; CI = interval pouzdanosti; Ne-IR = adekvatan odgovor (engl. non-Inadequate Response) ; TNFi-IR = neadekvatan odgovor na inhibitor faktora tumora nekroze.

Poboljšanja u komponentama odgovora prema kriterijumu ASAS i druge mere aktivnosti oboljenja bile su veće nakon primene tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno u poređenju sa placebom u 16. nedelji kao što je prikazano u Tabeli 21. Poboljšanja su održavana od 16. nedelje do 48. nedelje kod pacijenata koji su uzimali tofacitinib u dozi od 5 mg, dva puta dnevno.

Tabela 21: Komponente kriterijuma ASAS i druge mere aktivnosti oboljenja u 16. nedelji, studija AS- I

Placebo (N=136) Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno(N=133)
Početak ispitivanja (srednja vrednost) 16. nedelja (promena LSM-a u odnosu na početakispitivanja) Početak ispitivanja (srednja vrednost) 16. nedelja (promena LSM-a u odnosu na početakispitivanja) Razlika u odnosu na placebo (95% CI)
Komponentekriterijuma ASAS
– Opšta procena 7,0 -0,9 6,9 -2,5 -1,6
pacijenta za (-2,07; -1,05) **
aktivnost
oboljenja
(0-10)a,*
– Ukupni bol u 6,9 -1,0 6,9 -2,6 -1,6
kičmi (0–10)a,* (-2,10; -1,14) **
– BASFI 5,9 -0,8 5,8 -2,0 -1,2
(0-10)b,* (-1,66; -0,80) **
– Zapaljenje 6,8 -1,0 6,6 -2,7 -1,7
(0-10)c,* (-2,18; -1,25) **
Rezultat prema 6,5 -1,1 6,4 -2,6 -1,4
Placebo (N=136) Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno(N=133)
Početak ispitivanja (srednja vrednost) 16. nedelja (promena LSM-a u odnosu na početakispitivanja) Početak ispitivanja (srednja vrednost) 16. nedelja (promena LSM-a u odnosu na početakispitivanja) Razlika u odnosu na placebo (95% CI)
indeksu BASDAId (-1,88; -1,00) **
BASMIe,* 4,4 -0,1 4,5 -0,6 -0,5(-0,67; -0,37) **
hsCRPf,* (mg/dL) 1,8 -0,1 1,6 -1,1 -1,0(-1,20; -0,72) **
ASDAScrpg,* 3,9 -0,4 3,8 -1,4 -1,0(-1,16; -0,79) **

* tip I kontrolisan greškom.

** p < 0,0001.

a Izmereno pomoću numeričke skale, pri čemu je 0 = nije aktivno ili ne postoji bol, a 10 = veoma je aktivno i najjači bol.

b Bath funkcionalni indeks za ankilozirajući spondilitis (engl. Bath Ankylosing Spondylitis Functional Index) izmeren pomoću numeričke skale, pri čemu je 0 = lako, a 10 = nemoguće.

c Zapaljenje je prosek dve samoprocene ukočenosti koju prijavljuje pacijent u okviru indeksa BASDAI.

d Ukupan rezultat za BASDAI (engl. Bath Ankylosing Spondylitis Disease Activity Index).

e Bath metrološki indeks za ankilozirajući spondilitis (engl. Bath Ankylosing Spondylitis Metrology Index).

f C-reaktivni protein visoke osetljivosti.

g Procena aktivnosti oboljenja ankilozirajući spondilitis sa C-reaktivnim proteinom. LSM = srednja vrednost najmanjih kvadrata (engl. least squares mean)

Drugi ishodi vezani za zdravlje

Pacijenti koji su lečeni tofacitinibom u dozi od 5 mg, dva puta dnevno ostvarili su veća poboljšanja u odnosu na početak ispitivanja u pogledu kvaliteta života sa ankilozirajućim spondilitisom (engl. Ankylosing Spondylitis Quality of Life – ASQoL) (-4,0 prema -2,0) i ukupnog rezultata funkcionalne procene lečenja hronične bolesti – umor (engl. Functional Assessment of Chronic Illness Therapy - Fatigue – FACIT-F) (6,5 prema 3,1) u odnosu na pacijente lečene placebom u 16. nedelji (p <0,001). Pacijenti koji su lečeni tofacitinibom u dozi od 5 mg dva puta dnevno ostvarili su dosledno veća poboljšanja u odnosu na početak ispitivanja prema kratkoj zdravstvenoj anketi verzije 2 (SF-36v2), domen PCS (engl. Physical Component Summary ) u odnosu na pacijente lečene placebom u 16. nedelji.

Ulcerozni kolitis

Efikasnost i bezbednost primene tofacitiniba u obliku film tablete u terapiji umerenog do teškog oblika aktivnog ulceroznog kolitisa kod odraslih pacijenata (vrednost Mayo skora 6 do 12 sa vrednošću endoskopskog subskora ≥2 i vrednošću subskora za rektalno krvarenje ≥1) procenjivana je u 3 multicentrične, dvostruko slepe, randomizovane, placebo kontrolisane studije: 2 identične studije sa početnom dozom (OCTAVE Induction 1 i OCTAVE Induction 2) koje je pratila treća studija sa dozom održavanja (OCTAVE Sustain). Pacijenti koji su uključeni u studiju, prethodno su neuspešno lečeni najmanje jednom konvencionalnom terapijom, uključujući kortikosteroide, imunomodulatore i/ili TNF inhibitore. Dozvoljena je istovremena oralna primena stabilne doze aminosalicilata i kortikosteroida (prednizon ili ekvivalentan lek u dnevnoj dozi do 25 mg) sa obaveznim uslovom da se prekine terapija kortikosteroidima unutar 15 nedelja od otpočinjanja studije sa dozom održavanja. Tofacitinib je primenjivan kao monoterapija (odnosno, bez istovremene primene sa biološkim lekovima i imunosupresivima) za lečenje ulceroznog kolitisa.

Dodatne informacije koje se odnose na dizajn odgovarajuće studije i karakteristike populacije prikazane su u Tabeli 22.

Tabela 22: Faza 3 kliničkih studija tofacitiniba u dozi od 5 mg i 10 mg dva puta dnevno kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom

OCTAVE Induction 1 OCTAVE Induction 2 OCTAVE Sustain
Lečena grupa(odnos randomizacije) Tofacitinib u dozi od 10 mgdva puta dnevnoPlacebo (4:1) Tofacitinib u dozi od 10 mgdva puta dnevnoPlacebo (4:1) Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevnoPlacebo (1:1:1)
Broj uključenih pacijenata 598 541 593
Trajanje studije 8 nedelja 8 nedelja 52 nedelje
Primarni parametarpraćenja efikasnosti remisija remisija remisija
Ključni sekundarni parametri praćenja efikasnosti Poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze Poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze Poboljšanje endoskopskog izgleda mukozeOdržana remisija bezkortikosteroida kod pacijenata u remisiji pre početka terapije
Prethodna neuspešnaterapija TNFi 51,3% 52,1% 44,7%
Prethodna neuspešnaterapija kortikosteroidima 74,9% 71,3% 75,0%
Prethodna neuspešnaterapija imunosupresivima 74,1% 69,5% 69,6%
Primena kortikosteroida pre početka terapije 45,5% 46,8% 50,3%

Skraćenice: TNFi=inhibitor faktora nekroze tumora.

Dodatno, bezbednost i efikasnost primene tofacitiniba je procenjivana u otvorenom, dugotrajnom produžetku studije (OCTAVE Open). Pacijenti koji su završili učešće u jednoj od studija sa početnom dozom (OCTAVE Induction 1 ili OCTAVE Induction 2), a kod kojih nije došlo do kliničkog odgovora ili pacijenti koji su završili učestvovanje ili su se ranije povukli usled neuspeha u lečenju u studiji sa dozom održavanja (OCTAVE Sustain), bili su kvalifikovani za učešće u studiji OCTAVE Open. Pacijenti koji su bili uključeni u studije OCTAVE Induction 1 ili OCTAVE Induction 2, kod kojih nije postignut klinički odgovor nakon 8 nedelja učešća u produženoj studiji OCTAVE Open, morali su da prekinu učešće u produženoj studiji OCTAVE Open. Obustava primene kortikosteroida je takođe bila potrebna pre uključivanja pacijenata u OCTAVE Open studiju.

Podaci o efikasnosti u studijama sa početnom dozom (OCTAVE Induction 1 i OCTAVE Induction 2) Primarni parametar praćenja u studijama OCTAVE Induction 1 i OCTAVE Induction 2, bio je procenat pacijenata u remisiji u 8. nedelji, a ključni sekundarni parametar praćenja bio je procenat pacijenata kod kojih je došlo do poboljšanja endoskopskog izgleda mukoze u 8. nedelji. Remisija je definisana kao klinička remisija (ukupni Mayo skor ≤2 bez individualnog subskora >1) i sa vrednošću subskora za rektalno krvarenje koje iznosi 0. Poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze definisano je kao endoskopski subskor 0 ili 1.

Kod značajno većeg procenta pacijenata lečenih tofacitinibom u dozi od 10 mg dva puta dnevno došlo je do remisije, poboljšanja endoskopskog izgleda mukoze i kliničkog odgovora u 8. nedelji u poređenju sa placebom u obe studije, što je prikazano u Tabeli 23.

Rezultati efikasnosti dobijeni na osnovu očitavanja endoskopskih nalaza u centrima gde se sprovodila studija bili su konzistentni sa rezultatima koji su bazirani na centralnim očitavanjima endoskopskih nalaza.

Tabela 23: Procenat pacijenata koji su dostigli parameter praćenja efikasnosti u 8. nedelji (OCTAVE Induction studija 1 i OCTAVE Induction studija 2)

OCTAVE Induction studija 1
centralno očitaniendoskopski nalazi lokalno očitaniendoskopski nalazi
Parametar praćenja Placebo Tofacitinib u dozi od 10 mgdva puta dnevno Placebo Tofacitinib u dozi od 10 mgdva puta dnevno
N=122 N=476 N=122 N=476
Remisijaa 8,2% 18,5%‡ 11,5% 24,8%‡
Poboljšanje endoskopskog izgleda mukozeb 15,6% 31,3%† 23,0% 42,4%*
Normalizacija endoskopskog izgleda mukozec 1,6% 6,7%‡ 2,5% 10,9%‡
Klinički odgovord 32,8% 59,9%* 34,4% 60,7%*
OCTAVE Induction studija 2
centralno očitani endoskopski nalazi lokalno očitani endoskopski nalazi
Parametar praćenja Placebo Tofacitinib u dozi od 10 mgdva puta dnevno Placebo Tofacitinib u dozi od 10 mgdva puta dnevno
N=112 N=429 N=112 N=429
Remisijaa 3,6% 16,6%† 5,4% 20,7%†
Poboljšanje endoskopskogizgleda mukozeb 11,6% 28,4%† 15,2% 36,4%*
Normalizacija endoskopskog izgleda mukozec 1,8% 7,0%‡ 0,0% 9,1%‡
Klinički odgovord 28,6% 55,0%* 29,5% 58,0%*

* p<0,0001; † p<0,001; ‡ p<0,05.

N=broj pacijenata u analiziranoj populaciji.

a. Primarni parametar praćenja: remisija je definisana kao klinička remisija (Mayo skor ≤ 2 bez individualnog subskora>1) i sa vrednošću subskora za rektalno krvarenje od 0.

b. Ključni sekundarni parameter praćenja: poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze definisano je kao Mayo endoskopski subskor od 0 (normalno stanje ili neaktivna bolest) ili 1 (eritem, smanjen vaskularni uzorak).

c. Normalizacija endoskopskog izgleda mukoze je definisana kao Mayo endoskopski subskor od 0.

d. Klinički odgovor je definisan kao smanjenje od početne vrednosti u Mayo skoru od ≥ 3 boda i ≥ 30%, sa udruženim smanjenjem u vrednosti subskora za rektalno krvarenje ≥ 1 ili sa apsolutnom vrednošću subskora za rektalno krvarenje od 0 ili 1.

U obe podgrupe pacijenata, bez obzira da li su prethodno bili uspešno ili neuspešno lečeni TNF inhibitorom, procenat pacijenata koji su postigli remisiju i poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze u 8. nedelji, bio je

veći u grupi koja je primala tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, u poređenju sa grupom koja je primala placebo. Ova razlika u terapiji je bila konzistentna između obe podgrupe (Tabela 24).

Tabela 24. Procenat pacijenata koji su dostigli primarne i ključne sekundarne parametre praćenja efikasnosti u 8. nedelji prikazan po podgrupama prema odgovoru na terapiju TNF inhibitorima (OCTAVE Induction studija 1 i OCTAVE Induction studija 2, centralno očitani endoskopski nalazi)

OCTAVE Induction studija 1
Parametar praćenja Placebo N=122 Tofacitinib u dozi od10 mg dva puta dnevno N=476
Remisijaa
Sa prethodnim neuspešnim lečenjem inhibitorom TNF 1,6%(1/64) 11,1%(27/243)
Bez prethodnog neuspešnog lečenja inhibitorom TNFb 15,5% (9/58) 26,2% (61/233)
Poboljšanje endoskopskog izgleda mukozec
Sa prethodnim neuspešnim lečenjem inhibitorom TNF 6,3%(4/64) 22,6%(55/243)
Bez prethodnog neuspešnog lečenja inhibitorom TNFb 25,9%(15/58) 40,3%(94/233)
OCTAVE Induction studija 2
Parametar praćenja Placebo N=112 Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevnoN=429
Remisijaa
Sa prethodnim neuspešnim lečenjem inhibitorom TNF 0,0%(0/60) 11,7%(26/222)
Bez prethodnog neuspešnog lečenja inhibitorom TNFb 7,7%(4/52) 21,7%(45/207)
Poboljšanje endoskopskog izgleda mukozec
Sa prethodnim neuspešnim lečenjem inhibitorom TNF 6,7%(4/60) 21,6%(48/222)
Bez prethodnog neuspešnog lečenja inhibitorom TNFb 17,3%(9/52) 35,7%(74/207)

TNF=faktor nekroze tumora; N=broj pacijenata u analiziranoj populaciji.

a. Remisija je definisana kao klinička remisija (Mayo skor ≤2 bez individualnog subskora >1) i sa vrednošću subskora za rektalno krvarenje od 0.

b. Uključuje pacijente koji prethodno nisu dobijali TNF inhibitore

c. Poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze definisano je kao je Mayo endoskopski subskor od 0 (normalno stanje ili neaktivna bolest) ili 1 (eritem, smanjen vaskularni uzorak).

Već u 2. nedelji, kada je bila zakazana najranija poseta u studiji, i u svakoj sledećoj poseti, uočene su značajne razlike u promenama od početne vrednosti, rektalnom krvarenju i učestalosti pražnjenja creva i parcijalno u Mayo skoru, između grupa koje su primale tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno i grupe koja je primala placebo.

Doza održavanja (OCTAVE Sustain)

Pacijenti koji su učestvovali 8 nedelja u jednoj od studija sa početnom dozom i kod kojih je postignut klinički odgovor, randomizovani su i u studiju OCTAVE Sustain. Ukupno 179 od 593 (30,2%) pacijenata je bilo u remisiji na početku studije OCTAVE Sustain.

Primarni parametar praćenja u OCTAVE Sustain studiji bio je procenat pacijenata u remisiji u 52. nedelji. Među pacijentima u remisiji na početku studije OCTAVE Sustain, 2 ključna sekudarna parametra praćenja bila su procenat pacijenata sa poboljšanjem endoskopskog izgleda u 52. nedelji, i procenat pacijenata sa održanom remisijom bez primene kortikosteroida u 24. nedelji, kao i u 52. nedelji.

U ispitivanim grupama pacijenata, koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno i tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno, značajno veći procenat pacijenata je postigao sledeće parametre praćenja u

52. nedelji u poređenju sa placebom: remisiju, poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze, normalizacija endoskopskog izgleda mukoze, održavanje kliničkog odgovora, remisija kod pacijenata koji su imali remisiju na početku studije, i održanu remisiju bez primene kortikosteroida i u 24. nedelji, kao i u 52. nedelji među pacijentima koji su bili u remisiji pre početka terapije, što je prikazano u Tabeli 25.

Tabela 25: Procenat pacijenata kod kojih su postignuti parametri praćenja efikasnosti u 52. nedelji (OCTAVE Sustain)

centralno očitani endoskopski nalazi lokalno očitani endoskopski nalazi
Parametar praćenja Placebo N=198 Tofacitinib u dozi od 5 mg dva putadnevno N=198 Tofacitinib u dozi od 10 mg dva putadnevno N=197 Placebo N=198 Tofacitinib u dozi od 5 mg dva putadnevno N=198 Tofacitinib u dozi od 10 mg dva putadnevno N=197
Remisijaa 11,1% 34,3%* 40,6%* 13,1% 39,4%* 47,7%*
Poboljšanje endoskopskogizgleda mukozeb 13,1% 37,4%* 45,7%* 15,7% 44,9%* 53,8%*
Normalizacija endoskopskogizgleda mukozec 4,0% 14,6%** 16,8%* 5,6% 22,2%* 29,4%*
Održavanje kliničkogodgovorad 20,2% 51,5%* 61,9%* 20,7% 51,0%* 61,4%*
Remisija među pacijentima u remisiji prepočetka terapijea,f 10,2% 46,2%* 56,4%* 11,9% 50,8%* 65,5%*
Održana remisija bez primene kortikosteroida u24. i u 52. nedelji među pacijentima u remisiji prepočetka terapijee,f 5,1% 35,4%* 47,3%* 11,9% 47,7%* 58,2%*
Remisija bez primene kortikosteroida među pacijentima koji su uzimali kortikosteroide pre početkaterapijea,g 10,9% 27,7%† 27,6%† 13,9% 32,7%† 31,0%†

* p<0,0001; **p<0,001; †p<0,05 za tofacitinib u odnosu na placebo.

N= broj pacijenata u analiziranoj populaciji.

a. Remisija je definisana kao klinička remisija (Mayo skor ≤2 bez individualnog subskora >1) i sa vrednošću subskora za rektalno krvarenje od 0.

b. Poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze definisano je kao je Mayo endoskopski subskor od 0 (normalno stanje ili neaktivna bolest) ili 1 (eritem, smanjen vaskularni uzorak).

c. Normalizacija endoskopskog izgleda mukoze je definisana kao Mayo endoskopski subskor od 0

d. Održavanje kliničkog odgovora je definisano kao smanjenje Mayo skora od ≥3 boda i ≥30% od vrednosti u studiji sa početnom dozom (OCTAVE Induction 1, OCTAVE Induction 2) sa udruženim smanjenjem u vrednosti subskora za rektalno krvarenje ≥1 ili sa apsolutnom subvrednošću za rektalno krvarenje od 0 ili 1. Kod pacijenata je moralo biti kliničkog odgovora na početku studije održavanja OCTAVE Sustain.

e. Održana remisija bez primene kortikosteroida je definisana tako da pacijenti u remisiji nisu uzimali kortikosteroide najmanje 4 nedelje pre posete u 24., kao i u 52. nedelji.

f. N=59 za placebo, N=65 za tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, N=55 za tofacitinib u dozi 10 mg dva puta dnevno.

g. N=101 za placebo, N=101 za tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno, N=87 za tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno

U obe podgrupe pacijenata, bez obzira da li su prethodno uspešno ili neuspešno lečeni TNF inhibitorom, procenat pacijenata koji su u 52. nedelji studije OCTAVE Sustain dostigli sledeće parametre praćenja: remisija, poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze ili održana remisija bez primene kortikosteroida i u 24. i u 52. nedelji među pacijentima koji su bili u remisiji pre početka terapije, bio je veći kod pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili tofacitinib u dozi 10 mg dva puta dnevno, nego kod onih koji su primali placebo (Tabela 26). Ova razlika u lečenju u odnosu na placebo bila je slična, u podgrupi pacijenata bez prethodno neuspešnog lečenja TNF inhibitorom, između pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno i pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno. Razlika u lečenju u odnosu na placebo, uočena u podgrupi pacijenata sa prethodno neuspešnim lečenjem TNF inhibitorom, bila je brojčano veća u grupi pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi 10 mg dva puta dnevno, nego u grupi pacijenata koji su primali tofacitinib u dozi 5 mg dva puta dnevno za 9,7 do 16,7 procenata za primarne i ključne sekundarne parametre praćenja.

Tabela 26: Procenat pacijenata kod kojih su dostignuti primarni i ključni sekundarni parametri praćenja efikasnosti u 52. nedelji podeljeno po podgrupama prema odgovoru na terapiju TNF inhibitorima (OCTAVE Sustain, centralno endoskopsko očitavanje)

Parametar praćenja Placebo N=198 Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevnoN=198 Tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevnoN=197
Remisijaa
Sa prethodnim neuspešnim 10/89 20/83 34/93
lečenjem inhibitorom TNF (11,2%) (24,1%) (36,6%)
Bez prethodnog neuspešnog 12/109 48/115 46/104
lečenja inhibitorom TNFb (11,0%) (41,7%) (44,2%)
Poboljšanje endoskopskog izgleda mukozec
Sa prethodnim neuspešnim 11/89 25/83 37/93
lečenjem inhibitorom TNF (12,4%) (30,1%) (39,8%)
Bez prethodnog neuspešnog 15/109 49/115 53/104
lečenja inhibitorom TNFb (13,8%) (42,6%) (51,0%)
Održana remisija bez primene kortikosteroida u 24. i u 52. nedelji među pacijentima u remisiji na početkustudijed
Sa prethodnim neuspešnim 1/21 4/18 7/18
lečenjem inhibitorom TNF (4,8%) (22,2%) (38,9%)
Bez prethodnog neuspešnog 2/38 19/47 19/37
lečenja inhibitorom TNFb (5,3%) (40,4%) (51,4%)

TNF= faktor nekroze tumora; N=broj pacijenata u analiziranoj populaciji.

a. Remisija je definisana kao klinička remisija (Mayo skor ≤ 2 bez individualnog subskora > 1) i sa vrednošću subskora za rektalno krvarenje od 0.

b. Uključuje pacijente koji prethodno nisu dobijali TNF inhibitore

c. Poboljšanje endoskopskog izgleda mukoze definisano je kao je Mayo endoskopski subskor od 0 (normalno stanje ili neaktivna bolest) ili 1 (eritem, smanjen vaskularni uzorak).

d. Održana remisija bez primene kortikosteroida je definisana tako da pacijenti u remisiji nisu uzimali kortikosteroide najmanje 4 nedelje pre posete u 24, kao i u 52. nedelji.

Procenat pacijenata sa neuspešnim lečenjem u obe grupe lečene tofacitinibom bio je manji u odnosu na placebo u svakoj vremenskoj odrednici već od 8. nedelje, što je prva vremenska odrednica u kojoj je lečenje procenjeno kao neuspešno, kako je prikazano na Slici 2.

0,8

0,7

0,6

0,5

0,4

0,3

0,2

0,1

0,0

5 mg tofacitiniba BID

10 mg tofacitiniba BID

placebo

VREME DO NEUSPEHA LEČENJA (NEDELJE)

10 mg tofacitiniba BID

5 mg tofacitiniba BID

PLACEBO

PROCENAT ISPITANIKA SA DOGAĐAJEM

Slika 2. Vreme do neuspeha lečenja u ispitivanju doze održavanja OCTAVE Sustain (Kaplan-Meier krive)

p < 0,0001 za dozu od 5 mg tofacitiniba dva puta dnevno u poređenju sa placebom. p < 0,0001 za dozu od 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno u poređenju sa placebom. BID = dva puta dnevno.

Neuspešno lečenje se definiše kao povećanje Mayo skora ≥3 od početka studije sa dozom održavanja, sa udruženim povećanjem u vrednosti subskora za rektalno krvarenje ≥1 ili povećanja endoskopskog subskora za ≥1 što je rezultiralo apsolutnim endoskopskim subskorom od ≥2 nakon minimalnog trajanja lečenja od 8 nedelja u ispitivanju.

Ishodi u vezi sa zdravljem i kvalitetom života

Primena tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno dovela je do većeg poboljšanja rezultata profila fizičkog zdravlja (engl. physical component summary - PCS) i profila mentalnog zdravlja (engl. mental component summary - MCS) u odnosu na početne vrednosti u poređenju sa placebom, i u pogledu svih 8 delova upitnika SF-36 u studijama sa početnom dozom (OCTAVE Induction 1, OCTAVE Induction 2). U studiji sa dozom održavanja (OCTAVE Sustain), primena 5 mg tofacitiniba dva puta dnevno ili 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno dovela je do boljeg održavanja poboljšanja rezultata profila fizičkog zdravlja i profila mentalnog zdravlja u poređenju sa placebom, kao i rezultata u svih 8 delova upitnika SF-36 u 24. i u

52. nedelji.

U 8. nedelji je doza od 10 mg tofacitiniba primenjenog dva puta dnevno, dovela do većeg poboljšanja u odnosu na početne vrednosti ukupno, kao i u rezultatima sva 4 dela Upitnika o inflamatornoj bolesti creva (engl. Inflammatory Bowel Disease Questionnaire - IBDQ) (crevni simptomi, sistemska funkcija, emocionalna funkcija i društvena funkcija) u studijama sa početnom dozom (OCTAVE Induction 1, OCTAVE Induction 2). U studiji sa dozom održavanja (OCTAVE Sustain), primena tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno, dovela je do boljeg održavanja poboljšanja ukupno, kao i u rezultatima sva 4 dela Upitnika o inflamatornoj bolesti creva u 24. i 52. nedelji u poređenju sa placebom.

Poboljšanja su takođe uočena i u upitniku EuroQoL 5-Dimension (EQ-5D) i raznim delovima Upitnika o radnoj produktivnosti i smetnjama u radu (engl. Work Productivity and Activity Impairment questionnaire - WPAI-UC) u studijama sa početnom dozom i sa dozom održavanja, u poređenju sa placebom.

Otvoreni produžetak studije (OCTAVE Open)

Pacijentima koji nisu postigli klinički odgovor u jednoj od studija sa početnom dozom (OCTAVE Induction 1 ili OCTAVE Induction 2) nakon 8 nedelja primene tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno, bilo je dozvoljeno da se uključe u otvoreni produžetak studije (OCTAVE Open). Nakon dodatnih 8 nedelja primene doze od 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno u studiji OCTAVE Open, 53% (154/293) pacijenata je postiglo klinički odgovor, a 14% (42/293) pacijenata je postiglo remisiju.

Doza je bila povećana na 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno u studiji OCTAVE Open, kod pacijenata, koji su klinički odgovor u jednoj od studija sa početnom dozom (OCTAVE Induction 1 ili OCTAVE Induction 2) postigli uz primenu tofacitiniba u dozi od 10 mg dva puta dnevno, ali su imali neuspešno lečenje, jer je doza tofacitiniba bila smanjena na 5 mg dva puta dnevno ili nakon prekida lečenja u studiji OCTAVE Sustain (odnosno kada su bili randomizovani za primanje placeba). Nakon što su 8 nedelja uzimali tofacitinib u dozi od 10 mg dva puta dnevno u studiji OCTAVE Open, remisiju je postiglo 35% (20/58) pacijenata koji su uzimali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno u studiji OCTAVE Sustain i 40% (40/99) pacijenata čija je doza leka bila ukinuta u studiji OCTAVE Sustain. U 12. mesecu u studiji OCTAVE Open, 52% (25/48) i 45% (37/83) ovih pacijenata je postiglo remisiju.

Osim toga, 74% (48/65) pacijenata, koji su postigli remisiju na kraju studije OCTAVE Sustain uz primenu doze od 5 mg tofacitiniba dva puta dnevno ili doze od 10 mg tofacitiniba dva puta dnevno, ostalo u remisiji u

12. mesecu studije OCTAVE Open uz lečenje dozom od 5 mg tofacitiniba dva puta dnevno.

Pedijatrijska populacija

Evropska agencija za lekove odložila je obavezu podnošenja rezultata ispitivanja tofacitiniba u jednoj ili više podgrupa pedijatrijske populacije kod ostalih ređih tipova juvenilnog idiopatskog artritisa i ulceroznog kolitisa (videti odeljak 4.2 za informacije o upotrebi u pedijatrijskoj populaciji).

Poliartikularni juvenilni idiopatski artritis i juvenilni PsA

Program faze 3 tofacitiniba za JIA se sastojao od jednog završenog ispitivanja faze 3 (studija JIA-I [A3921104]) i jednog dugotrajnog produžetka ispitivanja koje je u toku (LTE) (A3921145). U okviru ovih studija bile su uključene sledeće podgrupe JIA: pacijenti sa RF+ ili RF- poliartritisom, proširenim oligoartritisom, sistemskim JIA sa aktivnim artritisom i bez trenutnih sistemskih simptoma (opisani kao skup podataka pJIA) i dve posebne podgrupe pacijenata sa juvenilnim PsA i artritisom povezanim sa entezitisom (engl. enthesitis-related arthritis, ERA). Međutim, populacija za ispitivanje efikasnosti iz grupe pJIA uključuje samo podgrupe sa RF+ ili RF- poliartritisom ili proširenim oligoartritisom; nekonkluzivni rezultati su zapaženi u podgrupi pacijenata sa sistemskim JIA i aktivnim artritisom bez trenutnih sistemskih simptoma. Pacijenti sa juvenilnim PsA su uključeni kao posebna podgrupa u ispitivanje efikasnosti. Pacijenti sa ERA nisu uključeni u analizu efikasnosti.

Svi pacijenti koji su ispunjavali uslove u JIA-I studiji su učestvovali u otvorenom ispitivanju u kome je primenjen tofacitinib u obliku film tablete jačine 5 mg dva puta dnevno ili oralni rastvor tofacitiniba u ekvivalentnoj dozi prema telesnoj masi, primenjenoj dva puta dnevno tokom 18 nedelja (faza uvođenja); pacijenti koji su postigli barem ACR30 odgovor za JIA na kraju otvorene faze su randomizovani (1:1) ili na lečenje tofacitinibom u obliku film tablete u dozi od 5 mg ili na lečenje tofacitinibom u obliku oralnog rastvora ili na placebo u dvostruko slepoj, placebo kontrolisanoj fazi u trajanju od 26 nedelja. Pacijenti koji nisu postigli odgovor ACR30 za JIA na kraju otvorene faze uvođenja ili su u bilo kom trenutku doživeli jednu epizodu pogoršanja bolesti isključeni su iz studije. Ukupno 225 pacijenata je bilo uključeno u otvorenu fazu uvođenja. Od toga je 173 (76,9%) pacijenata ispunjavalo uslove za randomizaciju u dvostruko slepu fazu u kojoj je primenjen tofacitinib u obliku film tableta u dozi od 5 mg ili oralni rastvor tofacitiniba u ekvivalentnoj dozi određenoj prema telesnoj masi, primenjenoj dva puta dnevno (n = 88) ili placebo grupu (n

= 85). Tokom dvostruko slepe faze, 58 (65,9%) pacijenata u grupi koja je primenjivala tofacitinib i 58 (68,2%) pacijenata iz placebo grupe, uzimali su MTX, što je bilo dozvoljeno, ali nije bilo propisano protokolom.

Ukupno 133 pacijenta sa pJIA [RF+ ili RF- poliartritis i prošireni oligoartritis] i 15 sa juvenilnim PsA je randomizovano u dvostruko slepu fazu studije i uključeni su u analize efikasnosti, koje su opisane u nastavku.

Znakovi i simptomi

Znatno manja grupa pacijenata sa pJIA u studiji JIA-I, koji su lečeni tofacitinib u obliku film tableta u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili oralnim rastvorom tofacitiniba u ekvivalentnoj dozi određenoj prema telesnoj masi, primenjenoj dva puta dnevno, doživela je pogoršanje bolesti u 44. nedelji u poređenju sa pacijentima lečenim placebom. U 44. nedelji je znatno više pacijenata sa pJIA, koji su lečeni tofacitinibom u obliku film tabletama u dozi od 5 mg ili tofacitinibom u obliku oralnog rastvora, ostvarilo odgovore ACR30, 50 i 70 za JIA u poređenju sa pacijentima lečenim placebom (Tabela 27).

Pojava pogoršanja bolesti i rezultati ACR30/50/70 za JIA su bili povoljni nakon primene tofacitiniba, jačine 5 mg, dva puta dnevno u poređenju sa placebom kod RF+ poliartritisa, RF- poliartritisa, proširenog oligoartritisa i jPsA podtipova JIA i bili su u skladu sa onima za celokupnu ispitivanu populaciju. Pojava pogoršanja bolesti i rezultati ACR30/50/70 za JIA su bili povoljni nakon primene tofacitiniba, jačine 5 mg, dva puta dnevno u poređenju sa placebom za pacijente sa JIA koji su primali tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno uz istovremenu primenu MTX-a prvog dana [n = 101 (76%)] i one koji su bili na monoterapiji tofacitinibom [n = 32 (24%)]. Pored toga, pojava pogoršanja bolesti i rezultati ACR30/50/70 za JIA su takođe bili povoljni za primenu tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno u poređenju sa placebom za pacijente sa pJIA-om koji su prethodno primali bDMARD [n = 39 (29%)] i one koji nisu prethodno primali bDMARD [n = 94 (71%)].

U studiji JIA-I u 2. nedelji otvorene faze uvođenja, odgovor ACR30 za JIA kod pacijenata sa pJIA bio je 45,03%.

Tabela 27: Primarni i sekundarni parametri praćenja efikasnosti kod pacijenata sa pJIA u 44.* nedelji u studiji JIA-I (sve p-vrednosti<0,05)

Primarni parametar praćenja (kontrolisana greška tipa I) Lečena grupa Stopa pojave Razlika (%) u odnosu na placebo (95% CI)
Pojava pogoršanja bolesti Tofacitinib u dozi od 5 mg dva puta dnevno(N=67) 28% -24,7 (-40,8; -8,5)
Placebo (N=66) 53%
Sekundarni parametri praćenja(kontrolisana greška tipa I) Lečena grupa Stopa odgovora Razlika (%) u odnosu na placebo (95% CI)
JIA ACR30 Tofacitinib u dozi od 5mg dva puta dnevno(N=67) 72% 24,7 (8,50; 40,8)
Placebo (N=66) 47%
JIA ACR50 Tofacitinib u dozi od 5mg dva puta dnevno(N=67) 67% 20,2 (3,72; 36,7)
Placebo (N=66) 47%
JIA ACR70 Tofacitinib u dozi od 5mg dva puta dnevno(N=67) 55% 17,4 (0,65; 34,0)
Placebo (N=66) 38%
Sekundarni parametar praćenja (kontrolisanagreška tipa I) Lečena grupa LS srednje vrednosti (SEM) Razlika u odnosu na placebo (95% CI)
Promena od dvostruko slepe početne faze u CHAQ indeksu onesposobljenosti Tofacitinib u dozi od 5mg dva puta dnevno(N=67; n=46) -0,11 (0,04) -0,11 (-0,22; -0,01)
Placebo (N=66; n=31) 0,00 (0,04)

ACR = Američki koledž za reumatologiju; CHAQ = upitnik o zdravstvenom stanju u detinjstvu; CI = interval pouzdanosti; LS = najmanji kvadrati; n = broj pacijenata sa opservacijom prilikom posete; N = ukupan broj pacijenata; JIA = juvenilni idiopatski artritis; SEM = standardna greška srednje vrednosti (engl. standard error of the mean)

* Dvostruko slepa faza od 26 nedelja traje od 18. do 44. nedelje od dana randomizacije i nakon tog dana.

Parametri praćenja kontrolisani za grešku tipa I se ispituju ovim redosledom: pogoršanje bolesti, JIA ACR50, JIA ACR30, JIA ACR70, CHAQ indeks onesposobljenosti.

U dvostruko slepoj fazi, svaka komponenta odgovora ACR za JIA pokazala je veće poboljšanje u odnosu na početnu vrednost u otvorenoj fazi (1. dan) u 24. i 44. nedelji kod pacijenata sa pJIA, koji su lečeni oralnim rastvorom tofacitiniba u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili oralnim rastvorom tofacitiniba u ekvivalentnoj dozi određenoj prema telesnoj masi, primenjenoj dva puta dnevno, u odnosu na pacijente u placebo grupi u studiji JIA-I.

Fizička funkcija i kvalitet života u vezi sa zdravljem

Promene u fizičkoj funkciji u studiji JIA-I su izmerene indeksom onesposobljenosti prema CHAQ-u. Prosečna promena u odnosu na dvostruko slepu početnu vrednost indeksa onesposobljenosti prema CHAQ-u kod pacijenata sa pJIA-om bila je značajno manja kod primene tofacitiniba u obliku film tableta u dozi od 5 mg dva puta dnevno ili tofacitiniba u obliku oralnog rastvora u ekvivalentnoj dozi određenoj prema telesnoj masi, primenjenoj dva puta dnevno, u poređenju sa placebom u 44. nedelji (Tabela 27). Prosečna promena u odnosu na dvostruko slepu početnu vrednost rezultata indeksa onesposobljenosti prema CHAQ-u bila je povoljna za primenu tofacitiniba u dozi od 5 mg, primenjen dva puta dnevno, u poređenju sa placebom kod RF+ poliartritisa, RF- poliartritisa, proširenog oligoartritisa i JIA podtipova jPsA i bila je u skladu sa onima za celokupnu ispitivanu populaciju.

Farmakokinetika

Farmakokinetički profil tofacitiniba karakterišu brza resorpcija (maksimalne koncentracije u plazmi dostižu se u roku od 0,5–1 sata), brza eliminacija (poluvreme eliminacije je približno 3 sata) i povećanje sistemske izloženosti proporcionalno dozi. Koncentracije u stanju ravnoteže postižu se za 24–48 sati uz zanemarljivu akumulaciju nakon primene dva puta dnevno.

Resorpcija i distribucija

Tofacitinib se dobro resorbuje, sa oralnom bioraspoloživošću od 74%. Istovremena primena tofacitiniba sa obrokom bogatim mastima ne dovodi do promene vrednosti PIK, ali smanjuje Cmax vrednost za 32%. U kliničkim studijama tofacitinib je primenjivan nezavisno od obroka.

Nakon intravenske primene, volumen distribucije je 87 L. Oko 40% cirkulišućeg tofacitiniba vezuje se za proteine plazme. Tofacitinib se uglavnom vezuje za albumin i ne očekuje se da se vezuje za α1-kiseli glikoprotein. Tofacitinib se podjednako raspodeljuje između crvenih krvnih zrnaca i plazme.

Biotransformacija i eliminacija

Mehanizmi klirensa za tofacitinib su približno 70% metabolizam u jetri i 30% izlučivanje nepromenjenog leka putem bubrega. Metabolizam tofacitiniba je primarno posredovan citohromom CYP3A4, uz manji doprinos citohroma CYP2C19. U radioaktivno obeleženom ispitivanju kod ljudi, više od 65% ukupne cirkulišuće radioaktivnosti odnosi se na nepromenjenu aktivnu supstancu, a preostalih 35% na 8 metabolita od kojih se svakom pripisuje manje od 8% ukupne radioaktivnosti. Svi metaboliti su ispitivani na životinjama i predviđa se da imaju deset puta manji potencijal za inhibiciju JAK1/3 od tofacitiniba. Nema dokaza o stereokonverziji u humanim uzorcima. Farmakološka aktivnost tofacitiniba pripisuje se osnovnom molekulu. In vitro, tofacitinib je supstrat za MDR1, ali nije supstrat za protein rezistencije kancera dojke (engl. Breast Cancer Resistance Protein, BCRP), OATP1B1/1B3 ili OCT1/2.

Farmakokinetika kod pacijenata

Enzimska aktivnost citohroma je smanjena kod pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa zbog hroničnog zapaljenja. Kod pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa klirens nakon oralne primene tofacitiniba ne varira tokom vremena, što ukazuje da primena tofacitiniba ne dovodi do normalizacije aktivnosti CYP enzima.

Populaciona farmakokinetička analiza kod pacijenata obolelih od reumatoidnog artritisa ukazuje na to da je sistemska izloženost (PIK) tofacitinibu kod pacijenata sa ekstremnim vrednostima telesne mase (40 kg, 140 kg) bila slična (u okviru 5%) izloženosti kod pacijenta od 70 kg. Procenjeno je da su pacijenti stariji od 80 godina imali manje od 5% veću PIK vrednost u odnosu na prosečnu starost od 55 godina. Procenjeno je da su žene imale 7% manju PIK vrednost u poređenju sa muškarcima. Dostupni podaci pokazali su i da nema većih razlika u PIK vrednosti tofacitiniba između pacijenata bele, crne i azijske rase. Primećen je približno linearan odnos između telesne mase i volumena distribucije, što dovodi do većih maksimalnih (Cmax) i manjih minimalnih (Cmin) koncentracija kod pacijenata sa manjom telesnom masom. Međutim, ova razlika se ne smatra klinički značajnom. Varijacije PIK vrednosti tofacitiniba između različitih ispitanika (procentualni koeficijent varijacije) procenjene su na približno 27%.

Rezultati populacione farmakokinetičke analize kod pacijenata sa aktivnim psorijaznim artritisom, umerenim do teškim ulceroznim kolitisom ili ankilozirajućim spondilitisom bili su u skladu sa rezultatima dobijenim kod pacijenata sa reumatoidnim artritisom.

Oštećenje funkcije bubrega

Ispitanici sa blagim (klirens kreatinina 50–80 mL/min), umerenim (klirens kreatinina 30-49 mL/min) i teškim (klirens kreatinina <30 mL/min) oštećenjem funkcije bubrega imali su 37%, 43%, odnosno 123% veću PIK vrednost u poređenju sa ispitanicima sa očuvanom funkcijom bubrega (videti odeljak 4.2). Kod ispitanika u završnom stadijumu bolesti bubrega (engl. End-stage renal disease – ESRD), doprinos hemodijalize ukupnom klirensu tofacitiniba bio je relativno mali. Nakon pojedinačne doze od 10 mg, prosečne PIK vrednosti kod ispitanika sa ESRD na osnovu koncentracija izmerenih na dan kad ne primaju hemodijalizu, iznosile su približno 40% (intervali pouzdanosti od 90%: 1,5–95%) više nego kod ispitanika sa očuvanom funkcijom bubrega. U kliničkim studijama primena tofacitiniba nije procenjivana kod pacijenata sa početnim vrednostima klirensa kreatinina manjim od 40 mL/min (procenjenim na osnovu Cockcroft-Gault formule) (videti odeljak 4.2).

Oštećenje funkcije jetre

Ispitanici sa blagim (Child Pugh A) i umerenim (Child Pugh B) oštećenjem funkcije jetre imali su 3%, odnosno 65% veću PIK vrednost u poređenju sa ispitanicima sa očuvanom funkcijom jetre. U kliničkim studijama primena tofacitiniba nije ispitivana kod pojedinaca sa teškim (Child Pugh C) oštećenjem funkcije

jetre (videti odeljke 4.2 i 4.4), kao ni kod pacijenata pozitivnih na hepatitis B ili C. Interakcije

Tofacitinib nije ni inhibitor ni induktor CYP enzima (CYP1A2, CYP2B6, CYP2C8, CYP2C9, CYP2C19, CYP2D6 i CYP3A4) i nije inhibitor UGT enzima (UGT1A1, UGT1A4, UGT1A6, UGT1A9 i UGT2B7).

Tofacitinib nije inhibitor za MDR1, OATP1B1/1B3, OCT2, OAT1/3 ili MRP pri klinički značajnim koncentracijama.

Poređenje farmakokinetike formulacije tablete sa produženim oslobađanjem i film tablete

Formulacija tofacitiniba, tablete sa produženim oslobađanjem, u dozi od 11 mg primenjene jednom dnevno pokazale su farmakokinetičku ekvivalentnost (PIK i Cmax) film tabletama u dozi od 5 mg primenjenim dva puta dnevno.

Pedijatrijska populacija

Farmakokinetika kod pedijatrijskih pacijenata sa juvenilnim idiopatskim artritisom

Populaciona farmakokinetička analiza zasnovana na rezultatima iz grupa koje su primale tofacitinib u dozi od 5 mg u obliku film tableta dva puta dnevno i tofacitinib u obliku oralnog rastvora u ekvivalentnoj dozi određenoj prema telesnoj masi, primenjenoj dva puta dnevno, ukazala je na to da su se klirens i volumen distribucije tofacitiniba smanjivali gubitkom telesne mase kod pacijenata sa JIA. Dostupni podaci ukazuju na to da nije bilo klinički značajnih razlika u izloženosti tofacitinibu (PIK) na osnovu uzrasta, rase, pola, tipa pacijenta ili početne težine bolesti. Procenjeno je da je varijabilnost između ispitanika (% koeficijenta varijacije) u (PIK) približno 24%.

Farmaceutski podaci - Xeljanz 10mg

Lista pomoćnih supstanci

Xeljanz, 5 mg, film tablete Jezgro tablete:

Celuloza, mikrokristalna Laktoza, monohidrat Kroskarmeloza-natrijum Magnezijum-stearat

Film (obloga) tablete:

Opadry® II White 33G28523, sastava: Hipromeloza 6cP (E464)

Titan-dioksid (E171) Laktoza, monohidrat Makrogol 3350 Triacetin

Xeljanz, 10 mg, film tablete Jezgro tablete:

Celuloza, mikrokristalna Laktoza, monohidrat Kroskarmeloza-natrijum Magnezijum-stearat

Film (obloga) tablete:

Opadry® II Blue 33G90988, sastava: Hipromeloza 6cP (E464)

Titan-dioksid (E171) Laktoza, monohidrat Makrogol 3350 Triacetin

FD&C Blue #2/Indigo Carmine Aluminum Lake (E132) FD&C Blue #1/Brilliant Blue FCF Aluminum Lake (E133)

Inkompatibilnost

Nije primenljivo.

Rok upotrebe

4 godine.

Posebne mere opreza pri čuvanju

Ovaj lek ne zahteva posebne temperaturne uslove čuvanja. Čuvati u originalnom pakovanju, radi zaštite od vlage.

Priroda i sadržaj pakovanja

Xeljanz, 5 mg, film tablete

Unutrašnje pakovanje leka je poliamid/aluminijumska folija/PVC - aluminijum blister. Jedan blister sadrži 14 film tableta.

Spoljašnje pakovanje leka je složiva kartonska kutija u kojoj se nalaze 4 blistera sa po 14 film tableta (ukupno 56 film tableta) i Uputstvo za lek.

Xeljanz, 10 mg, film tablete

Unutrašnje pakovanje leka je poliamid/aluminijumska folija/PVC - aluminijum blister. Jedan blister sadrži 14 film tableta.

Spoljašnje pakovanje leka je složiva kartonska kutija u kojoj se nalaze 4 blistera sa po 14 film tableta (ukupno 56 film tableta) i Uputstvo za lek.

Posebne mere opreza pri odlaganju

(i druga uputstva za rukovanje lekom)

Svu neiskorišćenu količinu leka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima.

PDF dokumenti

Pakovanje i cena

film tableta; 10mg; blister, 4x14kom
Cena
-
Doplata
-

Lista RFZO

Pakovanje nije na listi

DDD

-

JKL

1014101

Izvori

Paralele

Drugs app phone

Koristite aplikaciju Mediately

Dobijte informacije o lekovima brže.

Skenirajte kamerom telefona.
4.9

Više 36k ocene

Koristite aplikaciju Mediately

Dobijte informacije o lekovima brže.

4.9

Više 36k ocene

Instaliraj

Idite dalje od informacija o lekovima uz PRO

Rešite interakcije, pregledajte ograničenja upotrebe i pronađite sve ostale odgovore uz pomoć svog AI asistenta Elly.

Preveri, kaj ponuja PRO
Koristimo kolačiće Kolačići nam pomažu da pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Korišćenjem naše veb stranice saglasni ste sa upotrebom kolačića. Više o tome kako koristimo kolačiće saznajte u našoj Politici kolačića.