Skyrizi 360 mg rastvor za injekciju u ulošku
Informacije o izdavanju lekova
Lista RFZO
Režim izdavanja
Ostale informacije
Naziv leka
Sastav
Farmaceutski oblik
Proizvođač
Nosilac odobrenja
Poslednje ažuriranje SmPC-a

Koristite aplikaciju Mediately
Dobijte informacije o lekovima brže.
Više 36k ocene
SmPC - Skyrizi 360 mg
Crohn-ova bolest
Lek Skyrizi je indikovan za lečenje umerenog do teškog oblika aktivne Crohn-ove bolesti kod odraslih pacijenata kod kojih nije postignut zadovoljavajući terapijski odgovor na konvencionalnu terapiju ili biološku terapiju, ili se izgubio ili koji nisu podnosili takvu terapiju.
Ulcerozni kolitis
Lek Skyrizi je indikovan za lečenje umerenog do teškog oblika aktivnog ulceroznog kolitisa kod odraslih pacijenata kod kojih nije postignut zadovoljavajući terapijski na konvencionalnu terapiju ili biološku terapiju, ili se izgubio ili koji nisu podnosili takvu terapiju.
Ovaj lek je namenjen za primenu vođenu i nadziranu od strane lekara iskusnog u dijagnostici i lečenju stanja za koja je lek Skyrizi indikovan.
Doziranje
Crohn-ova bolest
Preporučena doza je 600 mg, a primenjuje se putem intravenske infuzije u 0. nedelji, 4. nedelji i
-
nedelji, nakon čega sledi primena 360 mg u vidu supkutane injekcije u 12. nedelji, a nakon toga na svakih 8 nedelja. Kod pacijenata kod kojih do 24. nedelje nema vidljivih dokaza o koristi terapije treba razmotriti obustavljanje terapije.
Za doziranje u režimu inicijalne intravenske primene doze videti odeljak 4.2 u Sažetku karakteristika leka Skyrizi, 600 mg, koncentrata za rastvor za infuziju.
Ulcerozni kolitis
Preporučena indukciona doza iznosi 1200 mg, a primenjuje se putem intravenske infuzije u 0. nedelji, 4. nedelji i 8. nedelji. Počevši od 12. nedelje, pa nakon toga na svakih 8 nedelja, preporučena doza održavanja se zasniva na individualnom stanju pacijenta:
-
doza od 180 mg primenjena supkutanom injekcijom preporučuje se kod pacijenata sa zadovoljavajućim poboljšanjem aktivnosti bolesti nakon indukcije*
-
doza od 360 mg primenjena supkutanom injekcijom preporučuje se kod pacijenata kod koji nije postignuto zadovoljavajuće poboljšanje aktivnosti bolesti nakon indukcije.
-
*U Evropskoj Uniji registrovan je lek Skyrizi 180 mg rastvor za injekciju u ulošku i lek Skyrizi 360 mg rastvor za injekciju u ulošku, kao i lek Skyrizi 90 mg rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom špricu i lek Skyrizi 180 mg rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom špricu.
Lek Skyrizi 180 mg rastvor za injekciju u ulošku, lek Skyrizi 90 mg rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom špricu i lek Skyrizi 180 mg rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom špricu nisu registrovani u Republici Srbiji.
Kod pacijenata kod kojih do 24. nedelje nema vidljivih dokaza o koristi terapije, treba razmotriti obustavljanje terapije.
Za doziranje u početnom intravenskom načinu primene doze, videti odeljak 4.2 u Sažetku karakteristika leka Skyrizi 600 mg koncentrat za rastvor za infuziju.
Propuštena doza
Ukoliko se propusti doza, propuštenu dozu treba primeniti što je pre moguće. Nakon toga, doziranje treba nastaviti po prethodno propisanom rasporedu.
Posebne populacije
Stariji pacijenti
Nije potrebno prilagođavanje doze (videti odeljak 5.2).
Postoje ograničeni podaci o primeni leka kod ispitanika od 65 godina i starijih.
Oštećenje funkcije bubrega ili jetre
Nisu sprovedena posebna ispitivanja sa svrhom procene efekta koji bi oštećenje funkcije jetre ili bubrega imalo na farmakokinetiku leka Skyrizi. Uopšteno se ne očekuje da pomenuta stanja imaju značajniji uticaj na farmakokinetiku monoklonskih antitela i smatra se da prilagođavanje doze nije potrebno (videti odeljak 5.2).
Pedijatrijska populacija
Bezbednost i efikasnost leka Skyrizi u lečenju Crohn-ove bolesti i ulceroznog kolitisa kod dece uzrasta od 0-17 godina nisu još uvek ustanovljene. Trenutno dostupni podaci opisani su u odeljcima 5.1 i 5.2, međutim nije moguće dati preporuku o doziranju.
Pacijenti sa prekomernom telesnom masom
Nije potrebno prilagođavanje doze (videti odeljak 5.2). Način primene
Lek Skyrizi se primenjuje u vidu supkutane injekcije.
Injekciju treba primeniti u butine ili abdomen. Pacijenti ne smeju da primenjuju injekciju u područja gde je koža osetljiva, prekrivena modricama, eritematozna, tvrda ili oštećena.
Pacijenti mogu samostalno sebi davati injekcije leka Skyrizi nakon završene obuke u tehnici primene supkutanih injekcija injektorom za telo. Pacijente treba uputiti da pre primene leka pročitaju „Uputstvo za primenu“ u Uputstvu za lek.
Preosetljivost na aktivnu supstancu leka ili na bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u odeljku 6.1. Klinički značajne aktivne infekcije (npr. aktivna tuberkuloza, videti odeljak 4.4).
pri upotrebi
Sledljivost
Kako bi se poboljšala sledljivost bioloških lekova, potrebno je jasno zabeležiti naziv i broj serije primenjenog leka.
Infekcije
Risankizumab može da poveća rizik od pojave infekcije.
Kod pacijenata sa hroničnom infekcijom, ponavljanim infekcijama u istoriji bolesti, ili sa poznatim faktorima rizika za nastanak infekcija, risankizumab treba primenjivati sa oprezom. Terapiju risankizumabom ne treba započinjati kod pacijenata koji imaju aktivnu infekciju, klinički značajnu, sve dok se infekcija ne povuče ili se ne sprovede adekvatno lečenje.
Pacijente na terapiji risankizumabom treba uputiti da potraže medicinsku pomoć ukoliko se kod njih pojave znaci ili simptomi hroničnih ili akutnih infekcija, klinički značajnih. Ukoliko se kod pacijenta razvije takva infekcija ili ukoliko pacijent ne odgovara na standardnu terapiju protiv infekcije, pacijenta treba pažljivo pratiti i risankizumab ne treba primenjivati sve dok se infekcija ne povuče.
Tuberkuloza
Pre započinjanja lečenja risankizumabom pacijente je potrebno ispitati na prisustvo tuberkulozne infekcije (TB). Pacijente koji primaju risankizumab treba pratiti na znake i simptome aktivne tuberkuloze. Treba razmotriti primenu antituberkulozne terapije pre započinjanja terapije risankizumabom kod pacijenata koji su u prošlosti imali latentnu ili aktivnu tuberkulozu, a kod kojih ne može biti utvrđeno da su sproveli adekvatnu antituberkuloznu terapiju.
Imunizacija
Pre započinjanja terapije risankizumabom, potrebno je izvršiti sve potrebne vakcinacije u skladu sa kalendarom obaveznih vakcinacija. Ukoliko pacijent primi živu vakcinu (virusnu ili bakterijsku), preporučuje se da se sačeka najmanje 4 nedelje pre započinjanja lečenja risankizumabom. Pacijenti lečeni risankizumabom ne treba da primaju žive vakcine tokom lečenja i najmanje 21 nedelju nakon završetka lečenja (videti odeljak 5.2).
Preosetljivost
Ozbiljne reakcije preosetljivosti, uključujući anafilaktičku reakciju, prijavljene su tokom primene risankizumaba (videti odeljak 4.8). Ukoliko se javi ozbiljna reakcija preosetljivosti, primenu risankizumaba treba odmah obustaviti i započeti odgovarajuću terapiju.
Pomoćne supstance sa poznatim dejstvom
Polisorbat
Ovaj lek sadrži 0,48 mg polisorbata 20 po dozi od 360 mg. Polisorbati mogu izazvati alergijske reakcije.
Natrijum
Ovaj lek sadrži manje od 1 mmol natrijuma (23 mg) po ulošku, tj. suštinski je bez natrijuma.
Ne očekuje se da se risankizumab metaboliše putem hepatičkih enzima niti da se eliminiše putem bubrega. Interakcije između risankizumaba i inhibitora, induktora ili supstrata enzima koji metabolišu lekove nije očekivana i nije potrebno prilagođavanje doze (videti odeljak 5.2).
Istovremena primena imunosupresivne terapije
Bezbednost i efikasnost risankizumaba u kombinaciji sa imunosupresivima, uključujući biološke lekove nisu procenjivani.
Žene u reproduktivnom periodu
Žene u reproduktivnom periodu treba da koriste efikasnu kontraceptivnu zaštitu tokom terapije i još najmanje 21 nedelju nakon terapije.
Trudnoća
Trenutno nisu dostupni ili su dostupni ograničeni podaci (manje od 300 ishoda trudnoća) za primenu risankizumaba kod trudnica. Studije na životinjama ne ukazuju na direktna ili indirektna štetna dejstva koja se odnose na reproduktivnu toksičnost. Poželjno je da se, kao mera predostrožnosti, izbegava primena risankizumaba tokom trudnoće.
Dojenje
Nije poznato da li se risankizumab izlučuje u humano mleko. Poznato je da se humani IgG izlučuju u mleko dojilja tokom prvih par dana nakon porođaja, a potom im se koncentracija u mleku ubrzo smanjuje na niske vrednosti; posledično, ne može se isključiti rizik za dete koje se doji, tokom ovog kratkog vremenskog perioda. Potrebno je doneti odluku o obustavljanju/suzdržavanju od primene terapije risankizumabom, uzimajući u obzir korist od dojenja za dete i korist od terapije risankizumabom za majku.
Plodnost
Nema dostupnih podataka o dejstvu risankizumaba na plodnost kod ljudi. Ispitivanja na životinjama ne ukazuju na direktne ili indirektne štetne efekte na plodnost.
Risankizumab nema ili ima zanemarljiv uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.
Sažetak bezbednosnog profila
Najčešće prijavljivane neželjenereakcije bile su infekcije gornjeg respiratornog trakta (15,6% kod Chron-ove bolesti i 26,2% kod ulceroznog kolitisa).
Tabelarni prikaz neželjenih reakcija
Neželjenereakcije risankizumaba iz kliničkih studija (Tabela 1) navedene su prema MedDRA klasifikaciji sistema organa i sledećim kategorijama učestalosti: veoma često (≥ 1/10), često (≥ 1/100 do < 1/10), povremeno (≥ 1/1000 do < 1/100), retko (≥ 1/10000 do < 1/1000), veoma retko (< 1/10000) i nepoznato (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka). U okviru svake grupe učestalosti neželjene reakcije su prikazane u opadajućem nizu prema ozbiljnosti.
Tabela 1. Spisak neželjenih reakcija
| Klasa sistema organa | Učestalost | Neželjene reakcije |
| Infekcije i infestacije | Veoma često | Infekcije gornjeg respiratornog traktaa |
| Često | Tinea infekcijeb | |
| Povremeno | Folikulitis | |
| Poremećaji imunskog sistema | Retko | Anafilaktičke reakcije |
| Poremećaji nervnogsistema | Često | Glavoboljac |
| Poremećaji kože i potkožnog tkiva | Često | Pruritus Osip Ekcem |
| Povremeno | Urtikarija | |
| Opšti poremećaji i reakcije na mestu primene | Često | ZamordReakcije na mestu primene injekcijee |
| a Uključuje: infekcije respiratornog trakta (virusne, bakterijske ili neodređene), sinuzitis (uključujući akutni), rinitis, nazofaringitis, faringitis (uključujući virusni), tonzilitis, laringitis, traheitisb Uključuje: tinea pedis, tinea cruris, tinea corporis, tinea versicolor, tinea manuum, onihomikozu, gljivičnu infekciju kožec Uključuje: glavobolju, tenzionu glavobolju, sinusnu glavoboljud Uključuje: zamor, asteniju, malaksaloste Uključuje: nastanak modrica, eritema, hematoma, hemoragije, iritacije, bola, pruritusa, reakcije, otoka, induracije, preosetljivosti, nodula, osipa, urtikarije, vezikula, toplote na mestu primene injekcije, eritem, ekstravazaciju, reakciju i oticanje na mestuprimene infuzije. | ||
Opis odabranih neželjenih reakcija
Psorijaza
Infekcije
Tokom čitavog programa lečenja psorijaze, uključujući dugotrajnu izloženost risankizumabu, stopa infekcija iznosila je 75,5 događaja na 100 ispitanik-godina. Većina slučajeva nije bila ozbiljna, već blaga do umerena po težini i nije dovodila do prekida primene risankizumaba. Stopa ozbiljnih infekcija iznosila je 1,7 događaja na 100 ispitanik-godina (videti odeljak 4.4).
Crohn-ova bolest
Sveukupno, bezbednosni profil uočen kod pacijenata sa Crohn-ovom bolešću lečenih risankizumabom bio je u skladu sa bezbednosnim profilom primećenim kod pacijenata u svim drugim indikacijama.
Infekcije
Prema objedinjenim podacima iz 12-nedeljnih kliničkih studija indukcione terapije, stopa infekcija bila je 83,3 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom, primenjenim intravenski u dozi od 600 mg u poređenju sa 117,7 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika koji su primali placebo. Stopa ozbiljnih infekcija iznosila je 3,4 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih
risankizumabom primenjenim intravenski u dozi od 600 mg u poređenju sa 16,7 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika koji su primali placebo (videti odeljak 4.4).
U 52-nedeljnom ispitivanju terapije održavanja, stopa infekcija iznosila je 57,7 događaja na
100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom, primenjenim supkutano u dozi od 360 mg nakon indukcione terapije risankizumabom, u poređenju sa 76,0 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika koji primali placebo nakon indukcione terapije risankizumabom. Stopa ozbiljnih infekcija iznosila je 6,0 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom, primenjenim supkutano u dozi od 360 mg nakon indukcione terapije risankizumabom, u poređenju sa 5,0 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika koji su nakon indukcione terapije risankizumabom primali placebo (videti odeljak 4.4).
Ulcerozni kolitis
Sveukupno, bezbednosni profil uočen kod pacijenata sa ulceroznim kolitisom lečenih risankizumabom bio je u skladu sa sa bezbednosnim profilom primećenim kod pacijenata u svim drugim indikacijama.
Infekcije
Prema objedinjenim podacima 12-nedeljnih kliničkih studija indukcione terapije, stopa infekcija bila je 78,3 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom, primenjenim intravenski u dozi od 1200 mg u poređenju sa 74,2 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika koji su primali placebo. Stopa ozbiljnih infekcija iznosila je 3,0 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom primenjenim intravenski u dozi od 1200 mg u poređenju sa 5,4 događaja na
100 ispitanik-godina kod ispitanika koji su primali placebo (videti odeljak 4.4).
U 52-nedeljnom ispitivanju terapije održavanja, stopa infekcija nakon indukcione terapije risankizumabom bila je 67,4 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom, primenjenim supkutano u dozi od 180 mg i 56,5 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom, primenjenim supkutano u dozi od 360 mg, u poređenju sa 64,6 događaja na
100 ispitanik-godina kod ispitanika koji su nakon indukcione terapije risankizumabom primali placebo. Stopa ozbiljnih infekcija nakon indukcione terapije risankizumabom iznosila je 1,1 događaj na
100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom, primenjenim supkutano u dozi od 180 mg i 0,6 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika lečenih risankizumabom primenjenim supkutano u dozi od 360 mg, u poređenju sa 2,3 događaja na 100 ispitanik-godina kod ispitanika koji su nakon indukcione terapije risankizumabom primali placebo (videti odeljak 4.4).
Imunogenost
Kod ispitanika sa Crohn-ovom bolešću lečenih risankizumabom u preporučenoj intravenskoj indukcionoj dozi i supkutanoj dozi održavanja do 64 nedelje u kliničkim ispitivanjima Crohn-ove bolesti, antitela na lek i neutrališuća antitela koja su se pojavila tokom lečenja pronađena su kod 3,4% (2/58) odnosno 0% (0/58) procenjenih ispitanika.
Kod ispitanika sa ulceroznim kolitisom lečenih risankizumabom u preporučenim intravenskim indukcionim dozama i supkutanim dozama održavanja (180 mg ili 360 mg) do 64 nedelje u kliničkim ispitivanjima ulceroznog kolitisa, antitela na lek i neutrališuća antitela koja su se pojavila tokom lečenja pronađena su kod 8,9 % (8/90) odnosno 6,7 % (6/90) procenjenih ispitanika lečenih dozom od 180 mg, primenjenom supkutano i kod 4,4 % (4/91) odnosno 2,2 % (2/91) ispitanika lečenih dozom od 360 mg, primenjenom supkutano.
Antitela na risankizumab, uključujući neutrališuća antitela, nisu bila povezana sa promenama kliničkog odgovora ili bezbednosti.
Stariji pacijenti
Postoje ograničeni podaci o bezbednosti primene kod ispitanika starosti 65 godina i starijih. Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije
Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije posle dobijanja dozvole za lek je važno. Time se omogućava kontinuirano praćenje odnosa koristi i rizika leka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjene reakcije putem nacionalnog sistema prijavljivanja neželjenih reakcija, dostupno na internet stranici Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije https://www.alims.gov.rs.
Farmakološki podaci - Skyrizi 360 mg
Farmakoterapijska grupa: imunosupresivni lekovi, inhibitori interleukina, ATC kod: L04AC18 Mehanizam dejstva
Risankizumab je humanizovan imunoglobulin G1 (IgG1), monoklonsko antitelo, koje se selektivno i sa visokim afinitetom vezuje za p19 subjedinicu humanog interleukin 23 citokina (IL-23), bez vezivanja za IL-12, i inhibira njegovu interakciju sa IL-23 receptornim kompleksom. IL-23 je citokin koji je uključen u inflamatorne i imunske odgovore. Blokiranjem vezivanja IL-23 za njegov receptor, risankizumab inhibira ćelijsku signalizaciju zavisnu od IL-23 i oslobađanje proinflamatornih citokina.
Farmakodinamska dejstva
U studiji ispitanika sa psorijazom, ekspresija gena povezanih sa IL-23/IL-27 osom bila je smanjena u koži nakon pojedinačnih doza risankizumaba. Redukcije u epidermalnoj debljini, infiltraciji inflamatornih ćelija i ekspresiji psorijaznih markera su takođe ustanovljeni u psorijatičnim lezijama.
U ispitivanju faze 2 sprovedenom kod ispitanika sa Crohn-ovom bolešću, ekspresija gena povezanih sa osom IL-23/Th-17 smanjila se u tkivu creva nakon višestrukih doza risankizumaba. U ispitivanjima indukcione terapije faze 3 kod ispitanika sa Crohn-ovom bolešću primećena su i smanjenja fekalnog kalprotektina (engl. faecal calprotectin, FCP), C-reaktivnog proteina (CRP) i IL-22 u serumu nakon
višestrukih doza. U ispitivanju terapije održavanja, smanjenja parametara FCP, CRP i IL-22 u serumu održala su se do 52. nedelje.
U ispitivanju faze 2b/3 sprovedenom kod ispitanika sa ulceroznim kolitisom, u 12. nedelji ispitivanja indukcione terapije uočeno je statistički značajno i klinički važno smanjenje početnih vrednosti bioloških markera zapaljenja, fekalnog kalprotektina i C-reaktivnog proteina (CRP), i biološkog markera IL-22 u serumu, povezanog sa putem IL-23. U ispitivanju terapije održavanja, smanjenja fekalnog kalprotektina, CRP-a i IL-22 u serumu održala su se do 52. nedelje.
Klinička efikasnost i bezbednost
Crohn-ova bolest
Efikasnost i bezbednost primene risankizumaba procenjene su kod 1419 ispitanika sa umerenim do teškim oblikom aktivne Crohn-ove bolesti u tri multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebom kontrolisana klinička ispitivanja. Uključeni ispitanici bili su uzrasta 16 godina ili stariji sa indeksom aktivnosti Crohn-ove bolesti (engl. Crohn’s Disease Activity Index, CDAI) od 220 do 450, prosečnom dnevnom učestalošću stolica (engl. stool frequency, SF) ≥ 4 i/ili prosečnim za svakodnevne bolove u abdomenu (engl. abdominal pain score, APS) ≥ 2 i pojednostavljenim endoskopskim rezultatom za Kronovu bolest (engl. Simple Endoscopic Score for CD, SES-CD) ≥ 6 ili ≥ 4 za izolovanu bolest ileuma, isključujući komponentu suženja, prema potvrdi centralnog ocenjivača.
Sprovedena su dva 12-nedeljna ispitivanja intravenske indukcione terapije (ADVANCE i MOTIVATE), koja su obuhvatala 12-nedeljni period produžetka ispitivanja za one ispitanike koji u 12. nedelji nisu postigli klinički odgovor na osnovu skora SF/APS (≥ 30% smanjenja parametra SF i/ili ≥ 30% smanjenja parametra APS i oba bez pogoršanja u odnosu na početne vrednosti). Nakon ispitivanja ADVANCE i MOTIVATE usledilo je 52-nedeljno randomizovano ispitivanje koje je uključivalo i prestanak supkutane terapije održavanja (FORTIFY) koje je uključilo ispitanike sa kliničkim odgovorom za skor SF/APS na intravensku indukcionu terapiju, što je činilo najmanje 64 nedelje terapije.
ADVANCE i MOTIVATE
U ispitivanjima ADVANCE i MOTIVATE, ispitanici su bili randomizovani u grupe koje su primale risankizumab u dozi od 600 mg (preporučena doza), risankizumab u dozi od 1200 mg ili placebo u 0, 4. i
8. nedelji.
U ispitivanju ADVANCE, kod 58% (491/850) ispitanika lečenje jednom ili više bioloških terapija nije bilo uspešno ili ih ispitanici nisu dobro podnosili (prethodni neuspeh biološke terapije), dok kod 42% (359/850) ispitanika lečenje konvencionalnim terapijama, ali ne i biološkom terapijom, nije bilo uspešno ili ih ispitanici nisu podnosili (bez prethodnog neuspeha biološke terapije). U ispitivanju ADVANCE, među ispitanicima bez prethodnog neuspeha biološke terapije, 87% (314/359) prethodno nije bilo lečeno biološkom terapijom, dok je preostalih 13% primalo biološke terapije, ali one nikada nisu bile neuspešne, odnosno ispitanici su ih dobro podnosili. Kod svih ispitanika u ispitivanju MOTIVATE, prethodne biološke terapije su bile neuspešne.
U oba ispitivanja, veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom postigao je koprimarne parametre praćenja efikasnosti kliničke remisije u 12. nedelji i endoskopski odgovor u 12. nedelji u poređenju sa onima koji su primali placebo. Kod ispitanika lečenih risankizumabom, značajno bolji klinički odgovor na osnovu skora SF/APS i klinička remisija postignuti su već u 4. nedelji i nastavili su da se poboljšavaju do 12. nedelje (Tabela 2).
Tabela 2. Rezultati efikasnosti u ispitivanjima ADVANCE i MOTIVATE
| ADVANCE | MOTIVATE | |||||
| Placebo intravenski (N=175)% | Risankizumab 600 mg intravenski (N=336)% | Terapijska razlikad (95% CI) | Placebo intravenski (N=187)% | Risankizumab 600 mg intravenski (N=191)% | Terapijska razlikad (interval pouzdanosti 95%) | |
| Koprimarni parametri praćenja | ||||||
| Klinička remisija u12. nedeljie | 22% | 43% | 22%[14%, 30%]a | 19% | 35% | 15%[6%, 24%]b |
| Endoskopski odgovor u12. nedeljif | 12% | 40% | 28%[21%, 35%]a | 11% | 29% | 18%[10%, 25%]a |
| Dodatni parametri praćenja | ||||||
| Bolji klinički odgovor na osnovu skora SF/APS u4. nedeljig | 31% | 46% | 15%[6%, 23%]b | 32% | 45% | 14%[4%, 23%]c |
| Bolji klinički odgovor na osnovu skora SF/APS u12. nedeljig | 42% | 63% | 21%[12%, 30%]a | 39% | 62% | 23%[13%, 33%]a |
| CDAI < 150 u4. nedelji | 10% | 18% | 8%[1%, 14%]c | 11% | 21% | 10%[2%, 17%]c |
| CDAI < 150 u12. nedelji | 25% | 45% | 21%[12%, 29%]a | 20% | 42% | 22%[13%, 31%]a |
| Zarastanje sluzokože u12. nedeljih | (N=173) 8% | (N=336) 21% | 14%[8%, 19%]a | (N=186) 4% | (N=190) 14% | 9%[4%, 15%]b |
| Endoskopska remisija u12. nedeljii | 9% | 24% | 15%[9%, 21%]a | 4% | 19% | 15%[9%, 21%]a |
| a Statistički značajno uz kontrolu u pogledu multipliciteta za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo (p < 0,001).b Statistički značajno uz kontrolu u pogledu multipliciteta za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo (p ≤ 0,01).c Nominalna vrednost p ≤ 0,05 za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo.d Prilagođena terapijska razlika.e Klinička remisija na osnovu skora SF/APS: prosečna dnevna učestalost stolica (SF) ≤ 2,8 i ne veća od početne učestalosti, a prosečan skor za svakodnevne bolove u abdomenu (AP) ≤ 1 i ne veći od početnog skora. | ||||||
f Endoskopski odgovor: smanjenje skora SES-CD veće od 50% u odnosu na početne vrednosti ili smanjenje od najmanje 2 boda za ispitanike sa početnim skorom 4 i izolovanom bolešću ileuma. g Bolji klinički odgovor na osnovu skora SF/APS: ≥ 60% smanjenja prosečne dnevne učestalosti
stolica (SF) i/ili ≥ 35% smanjenja prosečnog skora za svakodnevne bolove u abdomenu (AP) i oba ne lošija od početnih vrednosti, i/ili klinička remisija.
h Zarastanje sluzokože: podrezultat SES-CD za površinske ulceracije 0 kod ispitanika sa podrezultatom ≥ 1 na početku ispitivanja.
i Endoskopska remisija: SES-CD ≤ 4 i smanjenje od najmanje 2 boda u odnosu na početak ispitivanja i nijedan podrezultat veći od 1 u bilo kojoj pojedinačnoj varijablii Endoskopska remisija: SES-CD ≤ 4 i smanjenje od najmanje 2 poena u odnosu na početak ispitivanja i nijedan supskor veći od 1 u bilo kojoj pojedinačnoj varijabli.
U 12. nedelji, veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom postigao je smanjenje početnog rezultata CDAI od najmanje 100 bodova u poređenju sa onima koji su primali placebo (ADVANCE, risankizumab = 60%, placebo = 37%, p < 0,001; MOTIVATE, risankizumab = 60%, placebo = 30%,
p < 0,001).
U 12. nedelji, veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom postigao je bolji klinički odgovor u pogledu skora SF/APS i endoskopski odgovor u 12. nedelji u poređenju sa onima koji su primali placebo (ADVANCE, risankizumab = 31%, placebo = 8%, p < 0,001; MOTIVATE, risankizumab = 21%, placebo = 7%, p < 0,001).
Rezultati koprimarnih parametara praćenja kod podgrupa ispitanika (bez kontrole u pogledu multipliciteta) sa prethodnim neuspehom biološke terapije i bez njega prikazani su u Tabeli 3.
Tabela 3. Rezultati efikasnosti u 12. nedelji kod podgrupa ispitanika sa prethodnim neuspehom biološke terapije i ispitanika bez prethodnog neuspeha biološke terapije u ispitivanju ADVANCE
| ADVANCE | |||
| Placebo intravenski | Risankizumab 600 mg | Terapijska razlika (interval pouzdanosti 95%) | |
| Klinička remisija prema skoru SF/AP | |||
| Prethodni neuspeh biološke terapije | 23% (N=97) | 41% (N=195) | 18% [7%, 29%] |
| Bez prethodnog neuspeha biološke terapije | 21% (N=78) | 48% (N=141) | 27% [15%, 39%] |
| Endoskopski odgovor | |||
| Prethodni neuspeh biološke terapije | 11% (N=97) | 33% (N=195) | 21% [12%, 31%] |
| Bez prethodnog neuspeha biološke terapije | 13% (N=78) | 50% (N=141) | 38% [27%, 49%] |
U ispitivanju ADVANCE, veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom sa prethodnim neuspehom biološke terapije i bez njega postigao je CDAI < 150 u poređenju sa placebom (sa prethodnim neuspehom biološke terapije, risankizumab = 42%, placebo = 26%; bez prethodnog neuspeha biološke terapije, risankizumab = 49%, placebo = 23%).
Hospitalizacije zbog Crohn-ove bolesti
Stope hospitalizacija povezanih sa Crohn-ovom bolešću do 12. nedelje bile su niže kod ispitanika lečenih risankizumabom u poređenju sa placebom (ADVANCE, risankizumab = 3%, placebo = 12%, p < 0,001; MOTIVATE, risankizumab = 3%, placebo = 11%, p ≤ 0,01).
FORTIFY
U ispitivanju terapije održavanja FORTIFY procenjena su 462 ispitanika koja su do 12. nedelje intravenske indukcione terapije risankizumabom u ispitivanjima ADVANCE i MOTIVATE postigla klinički odgovor na osnovu skora SF/APS. Ispitanici su bili randomizovani u grupe koje su nastavile da primaju režim održavanja risankizumabom u dozi od 360 mg supkutano (preporučena doza) ili u dozi od 180 mg supkutano na svakih 8 nedelja ili im je risankizumab povučen nakon indukcione primene, nakon čega su primali placebo supkutano na svakih 8 nedelja u trajanju do 52 nedelje.
Koprimarni parametri praćenja bili su klinička remisija u 52. nedelji i endoskopski odgovor u 52. nedelji. Koprimarni parametri praćenja mereni su i kod ispitanika sa prethodnim neuspehom biološke terapije i bez njega (videti Tabelu 4).
Tabela 4. Rezultati efikasnosti u ispitivanju FORTIFY u 52. nedelji (64 nedelje od uvođenja indukcione doze)
| FORTIFY | |||
| Risankizumab intravenska indukcija / placebo supkutanof (N=164) % | Risankizumab intravenska indukcija / risankizumab360 mg supkutano (N=141) % | Terapijska razlika (95% CI) | |
| Koprimarni parametri praćenja | |||
| Klinička remisija | 40% | 52% | 15% [5%, 25%]a,g |
| Prethodni neuspeh biološke terapije | 34% (N=123) | 48% (N=102) | 14% [1%, 27%] |
| Bez prethodnog neuspeha biološke terapije | 56% (N=41) | 62% (N=39) | 5% [-16%, 27%] |
| Endoskopski odgovor | 22% | 47% | 28% [19%, 37%]b,g |
| Prethodni neuspeh biološke terapije | 20% (N=123) | 44% (N=102) | 23% [11%, 35%] |
| Bez prethodnog neuspeha biološke terapije | 27% (N=41) | 54% (N=39) | 27% [6%, 48%] |
| Dodatni parametri praćenja | |||
| Bolji klinički odgovor na osnovu skora SF/APS | 49% | 59% | 13% [2%, 23%]e,g |
| Održavanje kliničke remisijeh | (N=91) 51% | (N=72) 69% | 21% [6%, 35%]d,g |
| Endoskopska remisija | 13% | 39% | 28% [20%, 37%]c,g |
| Zarastanje sluzokože | (N=162) 10% | (N=141) 31% | 22% [14%, 30%]c,g |
| a Statistički značajno uz kontrolu u pogledu multipliciteta za poređenje risankizumaba u odnosu na | |||
| placebo (p ≤ 0,01).b Statistički značajno uz kontrolu u pogledu multipliciteta za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo (p < 0,001).c Nominalna vrednost p < 0,001 za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo bez ukupne kontrole greške tipa I.d Nominalna vrednost p ≤ 0,01 za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo bez ukupne kontrole greške tipa I.e Nominalna vrednost p ≤ 0,05 za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo bez ukupne kontrole greške tipa I.f Grupa koja je lečena samo indukcionom terapijom obuhvatala je ispitanike koji su postigli klinički odgovor na indukcionu terapiju risankizumabom i bili su randomizovani da primaju placebo u ispitivanju terapije održavanja (FORTIFY).g Prilagođena terapijska razlika.h Održavanje kliničke remisije: klinička remisija u 52. nedelji kod ispitanika sa kliničkom remisijom u0. nedelji. |
Stope duboke remisije (klinička i endoskopska remisija) primećene u 52. nedelji kod ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano bile su više od onih kod ispitanika koji su primali risankizumab intravenski / placebo supkutano (28% u odnosu na 10%, nominalna vrednost
p < 0,001).
U 52. nedelji, veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom intravenski /risankizumabom supkutano postigao je rezultat CDAI < 150 u poređenju sa onima koji su primali risankizumab intravenski / placebo supkutano (52% u odnosu na 41%, nominalna vrednost p ≤ 0,01). Veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano postigao je smanjenje početnog rezultata CDAI od najmanje 100 bodova u poređenju sa onima koji su primali risankizumab intravenski / placebo supkutano (62% u odnosu na 48%, nominalna vrednost p ≤ 0,01).
U ispitivanjima ADVANCE i MOTIVATE, 91 ispitanik koji 12 nedelja nakon indukcione primene risankizumaba nije pokazao klinički odgovor na osnovu skora SF/APS primio je supkutanu dozu risankizumaba od 360 mg u 12. i 20. nedelji. Klinički odgovor na osnovu skora SF/APS u 24. nedelji postiglo je 64% (58/91) tih ispitanika, a 33 ispitanika koja su postigla klinički odgovor na osnovu skora SF/APS uključena su u ispitivanje FORTIFY i nastavila su da primaju risankizumab u dozi od 360 mg supkutano na svakih 8 nedelja do 52. nedelje. Od tih ispitanika, kliničku remisiju postiglo je 55% (18/33), a endoskopski odgovor 45% (15/33) ispitanika u 52. nedelji.
Tokom ispitivanja FORTIFY, kod 30 ispitanika lečenih risankizumabom u dozi od 360 mg supkutano došlo je do gubitka terapijskog odgovora pa su primili terapiju risankizumabom za brzo ublažavanje simptoma (engl. rescue) (jedna doza od 1200 mg intravenski nakon koje je usledila doza od 360 mg supkutano na svakih 8 nedelja). Od tih ispitanika, 57% (17/30) postiglo je klinički odgovor na osnovu skora SF/APS u 52. nedelji. Osim toga, u 52. nedelji, kliničku remisiju postiglo je 20% (6/30) ispitanika, a endoskopski odgovor 34% (10/29) ispitanika.
Ishodi povezani sa zdravljem i kvalitetom života
Kvalitet života povezan sa zdravljem procenjen je na osnovu upitnika za procenu kvaliteta života pacijenata sa inflamatornom bolešću creva (engl. Inflammatory Bowel Disease Questionnaire, IBDQ) i Kratkog upitnika o zdravstvenom stanju od 36 pitanja (engl. 36- Item Short Form Health Survey, SF-36). Poboljšanje u pogledu umora procenjeno je na skali za funkcionalnu procenu umora tokom terapije hroničnih bolesti (engl. Functional Assessment of Chronic Illness Therapy- Fatigue, FACIT-umor). Radna
produktivnost procenjena je Upitnikom o smanjenju radne produktivnosti i aktivnosti kod Crohn-ove bolesti (engl. Work Productivity and Activity Impairment CD, WPAI-CD).
U ispitivanjima ADVANCE i MOTIVATE, u poređenju sa ispitanicima koji su primali placebo, ispitanici lečeni risankizumabom postigli su u 12. nedelji klinički značajno poboljšanje u odnosu na početne vrednosti u ukupnom rezultatu upitnika IBDQ, rezultatima svih domena obuhvaćenih upitnikom IBDQ (crevni simptomi, sistemsko funkcionisanje, emocionalno i socijalno funkcionisanje), zbirnom rezultatu upitnika SF-36 za komponente fizičkog i mentalnog zdravlja, kao i rezultatima upitnika FACIT-umor i WPAI-CD. Prema upitniku WPAI-CD, uticaj bolesti na obavljanje posla, na ukupnu radnu sposobnost i na svakodnevne aktivnosti smanjio se u većoj meri u ispitivanju ADVANCE, dok se u ispitivanju MOTIVATE u većoj meri smanjio uticaj bolesti na svakodnevne aktivnosti. Kod ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u ispitivanju FORTIFY, ova poboljšanja održala su se do 52. nedelje.
Ulcerozni kolitis
Efikasnost i bezbednost primene risankizumaba procenjene su kod ispitanika sa umerenim do teškim oblikom aktivnog ulceroznog kolitisa u dva multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebom kontrolisana klinička ispitivanja. Uključeni ispitanici su bili uzrasta ≥ 18 i ≤ 80 godina i imali su prilagođeni Mayo rezultat (engl. adapted Mayo Score, aMS) od 5 do 9 (na osnovu Mayo sistema bodovanja, isključujući opštu procenu lekara) i endoskopski podrezultat (engl. endoscopic subscore, ES) od 2 ili 3 na endoskopskom skriningu, prema potvrdi centralnog ocenjivača.
Ispitivanje intravenske indukcione terapije od 12 nedelja (INSPIRE) uključivalo je 12-nedeljni period produžetka za ispitanike koji u 12. nedelji nisu postigli klinički odgovor [definisano kao smanjenje početnog rezultata aMS ≥ 2 boda i ≥ 30 %, i smanjenje podrezultata za rektalno krvarenje (engl. rectal bleeding subscore, RBS) ≥ 1 ili apsolutni podrezultat za rektalno krvarenje ≤ 1]. Nakon ispitivanja INSPIRE, ispitanici koji su tokom 12-nedeljne intravenske indukcione terapije risankizumabom postigli klinički odgovor uključeni su u 52-nedeljno randomizovano ispitivanje ukidanja (engl. withdrawal study) u kojem se ispitivalo supkutano lečenje terapijom održavanja (COMMAND), što je činilo najmanje
64 nedelja terapije.
INSPIRE
U ispitivanju INSPIRE 975 ispitanika je randomizovano u grupe koji su primale risankizumab u dozi od 1200 mg ili placebo, u 0., 4. i 8. nedelji.
U ispitivanju INSPIRE, kod 52 % (503/975) ispitanika lečenje jednom ili više bioloških terapija, inhibitorima JAK-a i/ili modulatorima receptora S1P nije bilo uspešno (neodgovarajući odgovor ili nepodnošljivost). Od 503 ispitanika, njih 488 (97 %) neuspešno je lečeno biološkim lekovima, a 90 (18 %) inhibitorima JAK-a.
Uključeni ispitanici mogli su da primenjuju stabilnu dozu oralnih kortikosteroida (prednizon u dozi do 20 mg na dan ili ekvivalent), imunomodulatora i aminosalicilata. Na početku ispitivanja INSPIRE, 36 % ispitanika primalo je kortikosteroide, 17 % imunomodulatore, a 73 % ispitanika primalo je aminosalicilate. Prema aktivnosti bolest je bila umerena (aMS ≤ 7) kod 58 % ispitanika i teška (aMS > 7) kod 42 % ispitanika.
U ispitivanju INSPIRE, značajno veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom postigao je primarni parametar praćenja kliničke remisije prema aMS-u [definisano kao podrezultat za učestalost stolica ≤ 1 i ne veći od početne vrednosti, podrezultat za rektalno krvarenje = 0, a endoskopski podrezultat ≤ 1 bez
dokaza vulnerabilnosti sluzokože] u 12. nedelji u poređenju sa placebom (Tabela 5). Rezultati za primarni parametar praćenja i ključni sekundarni parametri praćenja prikazani su u Tabeli 5.
Tabela 5. Rezultati efikasnosti u ispitivanju INSPIRE u 12. nedelji
| Parametar praćenja | Placebo intravenski (N = 325)% | Risankizumab 1200 mg intravenski(N = 650)% | Terapijska razlika(95 % CI) |
| Aktivnost bolesti i simptomi ulceroznog kolitisa | |||
| Klinička remisijaab | 6 % | 20 % | 14 %f[10 %, 18 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapijeinhibitorom JAK-a | 4 % (N = 170) | 11 % (N = 333) | 7 %[3 %; 12 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapijeinhibitorom JAK-a | 8 % (N = 155) | 30 % (N = 317) | 21 %[15 %; 28 %] |
| Klinički odgovorc | 36 % | 64 % | 29 %f[22 %; 35 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapijeinhibitorom JAK-a | 31 % (N = 170) | 55 % (N = 333) | 24 %[15 %; 33 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapijeinhibitorom JAK-a | 41 % (N = 155) | 74 % (N = 317) | 33 %[24 %; 42 %] |
| Endoskopska i histološka procena | |||
| Zarastanje sluzokožed | 12 % | 37 % | 24 %f[19 %; 29 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapijeinhibitorom JAK-a | 10 % (N = 170) | 26 % (N = 333) | 16 %[9 %; 22 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapijeinhibitorom JAK-a | 14 % (N = 155) | 48 % (N = 317) | 33 %[26 %; 41 %] |
| Histološko-endoskopsko zarastanje sluzokožee | 8 % | 24 % | 17 %f[12 %; 21 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapijeinhibitorom JAK-a | 7 % (N = 170) | 16 % (N = 333) | 9 %[3 %; 14 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapijeinhibitorom JAK-a | 8 % (N = 155) | 33 % (N = 317) | 25 %[18 %; 32 %] |
| a Primarni parametar praćenjab Klinička remisija prema prilagođenom Mayo rezultatu: podrezultat za učestalost stolice ≤ 1 i ne veći od početnog rezultata, podrezultat za rektalno krvarenje = 0 i endoskopski podrezultat ≤ 1 bez dokaza vulnerabilnosti sluzokože.c Klinički odgovor prema prilagođenom Mayo rezultatu: smanjenje početne vrednosti ≥ 2 boda i ≥ 30 %, smanjenje podrezultata za rektalno krvarenje ≥ 1 ili apsolutan podrezultat za rektalno krvarenje ≤ 1.d Endoskopski podrezultat ≤ 1 bez dokaza vulnerabilnosti sluzokože.e Endoskopski podrezultat ≤ 1 bez dokaza vulnerabilnosti sluzokože i Geboes-ov rezultat ≤ 3,1 (pokazuje infiltraciju neutrofila u < 5 % kripti, bez oštećenja kripti i bez erozija, ulceracija ili granulacijskog tkiva). f p < 0,00001, prilagođena terapijska razlika (95 % CI) | |||
Klinička aktivnost bolesti i simptomi
Parcijalno prilagođen Mayo rezultat (engl. partial adapted Mayo score, paMS) uključuje podrezultat za učestalost stolica i podrezultat za rektalno krvarenje. Klinički odgovor prema rezultatu paMS-a definisan je kao smanjenje početnog rezultata za ≥ 1 bod i ≥ 30 % i smanjenje podrezultata za rektalno krvarenje
≥ 1 ili apsolutni podrezultat za rektalno krvarenje ≤ 1. Rezultati kliničkog odgovora prema rezultatu paMS-a tokom vremena dobijeni u ispitivanju INSPIRE prikazani su na slici 1. Efikasnost se pokazala brzo i veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom postigao je klinički odgovor već u 4. nedelji u poređenju sa ispitanicima koji su primali placebo (52 % u odnosu na 31 %, p < 0,00001).
Slika 1. Udeo ispitanika koji su tokom vremena postigli klinički odgovor prema rezultatu paMS-a u ispitivanju indukcione terapije INSPIRE
Značajno veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom, u poređenju sa placebom, nije imao bolove u abdomenu (36 % u odnosu na 26 %, p < 0,01) ni hitne potrebe za pražnjenjem creva (44 % u odnosu na 28 %, p < 0,00001) u 12. nedelji.
Ostali simptomi ulceroznog kolitisa
Broj epizoda fekalne inkontinencije nedeljno u 12. nedelji je bio smanjen u značajno većoj meri kod ispitanika lečenih risankizumabom u poređenju sa onima koji su primali placebo (promena u odnosu na početak za risankizumab = ˗3,8, placebo = ˗ 2,2; p = 0,00003).
Potreba za noćnim pražnjenjem creva nije bila prisutna u 12. nedelji kod značajno većeg udela ispitanika lečenih risankizumabom u poređenju sa onima koji su primali placebo (67 % u odnosu na 43 %,
p < 0,00001).
Tenesmus u 12. nedelji nije imao značajno veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom u poređenju sa onima koji su primali placebo (49 % u odnosu na 30 %, p < 0,00001).
Broj dana nedeljno sa prekidima spavanja zbog simptoma ulceroznog kolitisa bio je u 12. nedelji smanjen u značajnijoj meri kod ispitanika lečenih risankizumabom u poređenju sa onima koji su primali placebo (promena u odnosu na početak za risankizumab = -2,5, placebo = -1,5, p < 0,00001).
Hospitalizacije zbog ulceroznog kolitisa
Stope hospitalizacije zbog ulceroznog kolitisa do kraja 12. nedelje bile su značajno niže kod ispitanika lečenih risankizumabom u poređenju sa onima koji su primali placebo (1 % u odnosu na 6 %,
p < 0,00001).
Produžetak lečenja kod ispitanika bez odgovora u 12. nedelji
Ukupno 141 ispitanik bez kliničkog odgovora u 12. nedelji indukcione terapije risankizumabom u ispitivanju INSPIRE primio je supkutanu dozu od 180 mg ili 360 mg risankizumaba u 12. i 20. nedelji. Od 71 ispitanika koji je primio risankizumab u dozi od 180 mg supkutano i 70 ispitanika koji su primili risankizumab u dozi od 360 mg supkutano, njih 56 % odnosno 57 % postiglo je klinički odgovor u
24. nedelji.
COMMAND
U ispitivanju terapije održavanja COMMAND procenjeno je 548 ispitanika koji su nakon 12 nedelja intravenske indukcione terapije risankizumabom u ispitivanju INSPIRE postigli klinički odgovor.
Ispitanici su bili randomizovani u grupu koja je primala terapiju održavanja risankizumabom u dozi od 180 mg supkutano ili 360 mg supkutano svakih 8 nedelja ili u grupu kojoj je obustavljena indukciona terapija risankizumabom da bi do 52 nedelje primali placebo supkutano svakih 8 nedelja.
U ispitivanju COMMAND, bilo je 75 % (411/548) ispitanika neuspešno lečenih (neodgovarajući odgovor ili nepodnošljivost) jednom ili sa više bioloških terapija, inhibitorima JAK-a i/ili modulatorima receptora S1P pre početka indukcione terapije. Od tih 411 ispitanika, njih 407 (99 %) neuspešno je lečeno biološkim lekovima, a 78 (19 %) inhibitorima JAK-a.
U ispitivanju COMMAND, od prethodno spomenutih 548 ispitanika, značajno veći udeo onih koji su lečeni risankizumabom u dozi od 180 mg supkutano ili risankizumabom u dozi od 360 mg supkutano postigao je primarni parametar praćenja kliničke remisije prema aMS-u u 52. nedelji u poređenju sa ispitanicima koji su primali placebo (videti Tabelu 6). Rezultati za primarni parametar praćenja i ključne sekundarne parametre praćenja prikazani su u Tabeli 6.
Tabela 6. Rezultati efikasnosti u ispitivanju COMMAND u 52. nedelji (64 nedelje od započete primene indukcione doze)
| Parametar praćenja | Risankizumab intravenska indukcija / placebo supkutano+(N = 183) % | Risankizumab intravenska indukcija / risankizumab 180 mg supkutano(N = 179) % | Risankizumab intravenska indukcija / risankizumab 360 mg supkutano(N = 186) % | Terapijska razlika (97,5 % CI)++ | |
| Risankizumab intravenska indukcija / risankizumab 180 mg supkutano | Risankizumab intravenska indukcija / risankizumab 360 mg supkutano | ||||
| Aktivnost bolesti i simptomi ulceroznog kolitisa | |||||
| Klinička remisijaab | 25 % | 40 % | 38 % | 16 %h | 14 %h |
| [6 %; 27 %] | [4 %; 24 %] | ||||
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 23 % (N = 138) | 37 % (N = 134) | 29 % (N = 139) | 13 %[1 %; 26 %] | 6 %[-6 %; 18 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 31 % (N = 45) | 51 % (N = 45) | 62 % (N = 47) | 20 %[-3 %; 43 %] | 31 %[8 %; 53 %] |
| Održavanje kliničke remisijec | 40 % (N = 53) | 70 % (N = 44) | 50 % (N = 40) | 29 %h[7 %; 51 %] | 13 %k[-11 %; 36 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 37 % (N = 35) | 65 % (N = 26) | 44 % (N = 25) | 28 %[0 %; 56 %] | 7 %[-22 %; 36 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 44 % (N = 18) | 77 % (N = 18) | 60 % (N = 15) | 33 %[-2 %; 67 %] | 16 %[-23 %; 54 %] |
| Klinička remisija bez kortikosteroidad | 25 % | 40 % | 37 % | 16 % h[6 %; 26 %] | 14 % h[3 %; 24 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 23 % (N = 138) | 36 % (N = 134) | 29 % (N = 139) | 13 %[0 %; 25 %] | 6 %[-6 %; 18 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 31 % (N = 45) | 51 % (N = 45) | 60 % (N = 47) | 20 %[-3 %; 43 %] | 28 %[6 %; 51 %] |
| Klinički odgovore | 52 % | 68 % | 62 % | 17 %i[6 %; 28 %] | 11 %j[0 %; 23 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitorom JAK-a | 46 % (N = 138) | 63 %(N = 134) | 57 % (N = 139) | 18 %[4 %; 31 %] | 11 %[-2 %; 25 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitorom JAK-a | 71 % (N = 45) | 82 % (N = 45) | 79 % (N = 47) | 11 %[-9 %; 31 %] | 8 %[-13 %; 28 %] |
| Endoskopska i histološka procena | |||||
| Zarastanje sluzokožef | 32 % | 51 % | 48 % | 20 % h[9 %; 31 %] | 17 % h[7 %; 28 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitorom | 30 % (N = 138) | 48 %(N = 134) | 39 % (N = 139) | 17 %[4 %; 30 %] | 8 %[-4 %; 21 %] |
| JAK-a | |||||
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 36 % (N = 45) | 60 % (N = 45) | 76 % (N = 47) | 24 %[1 %; 47 %] | 41 %[19 %; 62 %] |
| Histološko-endoskopsko zarastanje sluzokožeg | 23 % | 43 % | 42 % | 20 %h[10 %; 31 %] | 20 % h[10 %; 30 %] |
| Kod neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 22 % (N = 138) | 39 %(N = 134) | 33 % (N = 139) | 17 %[5 %; 29 %] | 11 %[-1 %; 23 %] |
| Bez neuspele biološke terapije i/ili terapije inhibitoromJAK-a | 29 % (N = 45) | 55 % (N = 45) | 69 % (N = 47) | 26 %[3 %; 49 %] | 40 %[19 %; 62 %] |
| + Grupa u kojoj je sprovedeno samo indukciono lečenje uključivala je ispitanike koji su postigli klinički odgovor na indukcionu terapiju risankizumabom i bili randomizovani u grupu koja je u ispitivanju terapije održavanja (COMMAND) primala placebo.++ Prilagođena razlika za ukupnu terapijsku razliku.a Primarni parametar praćenjab Klinička remisija prema prilagođenom Mayo rezultatu: podrezultat za učestalost stolice ≤ 1 i ne veći od početnog rezultata, podrezultat za rektalno krvarenje = 0 i endoskopski podrezultat ≤ 1 bez dokaza vulnerabilnosti sluzokože.c Klinička remisija prema prilagođenom Mayo rezultatu u 52. nedelji kod ispitanika koji su na kraju indukcionog lečenja postigli kliničku remisiju.d Klinička remisija prema prilagođenom Mayo rezultatu u 52. nedelji i bez primene kortikosteroida≥ 90 dana.e Klinički odgovor prema prilagođenom Mayo rezultatu: smanjenje početnog rezultata ≥ 2 boda i≥ 30 % i smanjenje podrezultata za rektalno krvarenje ≥ 1 ili apsolutni podrezultat za rektalno krvarenje ≤ 1.f Endoskopski podrezultat ≤ 1 bez dokaza vulnerabilnosti sluzokože.g Endoskopski podrezultat ≤ 1 bez dokaza vulnerabilnosti sluzokože i Geboes-ov rezultat ≤ 3,1 (pokazuje infiltraciju neutrofila u < 5 % kripti, bez oštećenja kripti i bez erozija, ulceracija ili granulacijskog tkiva).h Statistički značajno uz višestruku kontrolu za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo (p ≤ 0,01).i Nominalni p ≤ 0,01 za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo.j Nominalni p ≤ 0,05 za poređenje risankizumaba u odnosu na placebo.k p = 0,2234 | |||||
Klinička aktivnost bolesti i simptomi
U 52. nedelji značajno veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg u poređenju sa onima koji su primali risankizumab intravenski / placebo nije imao bolove u abdomenu (47 % u odnosu na 30 %, p < 0,001) ni hitnu potrebu za pražnjenjem creva
(54 % u odnosu na 31 %, p < 0,00001). Takođe, u 52. nedelji veći udeo ispitanika lečenih
risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg u poređenju sa onima koji su primali risankizumab intravenski / placebo nije imao hitnu potrebu za pražnjenjem creva (49 % u odnosu na 31 %, p < 0,001), a brojno veći udeo ispitanika nije imao bolove u abdomenu u poređenju sa onima koji su primali risankizumab intravenski / placebo (38 % u odnosu na 30 %, p = 0,0895).
Ostali simptomi ulceroznog kolitisa
Udeo ispitanika kod kojih nije bilo noćnih pražnjenja creva bio je u 52. nedelji veći kod ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg i risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg nego kod ispitanika koji su primali risankizumab intravenski / placebo (42 % odnosno 43 % u poređenju sa 30 %, p < 0,01 odnosno
p < 0,001).
Udeo ispitanika koji nisu imali tenesmus bio je u 52. nedelji veći kod ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg i risankizumabom
intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg nego kod ispitanika koji su primali risankizumab intravenski / placebo (37% odnosno 37% u odnosu na 23 %, p < 0,01).
Hospitalizacije zbog ulceroznog kolitisa
Broj hospitalizacija zbog ulceroznog kolitisa bio je do kraja 52. nedelje manji kod ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg odnosno risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg nego kod ispitanika koji su primali risankizumab intravenski / placebo (0,6 na 100 ispitanik-godina i 1,2 na 100 ispitanik-godina u poređenju sa 3,1 na 100 ispitanik-godina, p = 0,0949 odnosno p = 0,2531).
Endoskopska i histološka procena
Endoskopska remisija (normalizacija endoskopskog izgleda sluzokože) definisana je kao endoskopski podrezultat 0. U 12. nedelji ispitivanja INSPIRE, endoskopsku remisiju postigao je značajno veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom u poređenju sa ispitanicima koji su primali placebo (11 % u odnosu na 3 %, p < 0,00001). U 52. nedelji ispitivanja COMMAND, endoskopsku remisiju postigao je značajno veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg i risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg u poređenju sa ispitanicima koji su primali risankizumab intravenski / placebo (23 % odnosno 24 % u odnosu na 15 %, p < 0,05).
Duboko zarastanje sluzokože (engl. deep mucosal healing) definisano je kao endoskopski podrezultat 0 i Geboes-ov rezultat < 2,0 (pokazuje da nema neutrofila u kriptama ili lamini propriji i da nema povećanja broja eozinofila, oštećenja kripti, nema erozije, ulceracija ili granulacijskog tkiva). U 12. nedelji ispitivanja INSPIRE, duboko zarastanje sluzokože postigao je značajno veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom u poređenju sa placebom (6 % u odnosu na 1 %, p < 0,00001). U 52. nedelji ispitivanja COMMAND, duboko zarastanje sluzokože postigao je brojno veći udeo ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg i risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg nego kod ispitanika koji su primali risankizumab intravenski / placebo (13 % odnosno 16 % u poređenju sa 10 %, p = 0,2062 odnosno
p = 0,0618).
U ispitivanju COMMAND, među ispitanicima kod kojih je postignuto zarastanje sluzokože na kraju indukcionog lečenja, takvo je stanje održano (endoskopski podrezultat ≤ 1 bez vulnerabilnosti sluzokože) u 52. nedelji kod većeg udela ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg i risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg nego kod
ispitanika koji su primali risankizumab intravenski / placebo (74 % odnosno 54 % u poređenju sa 47 %, p < 0,01 odnosno p = 0,5629).
Terapija za hitno ublažavanje simptoma
Tokom ispitivanja COMMAND, ispitanici kod kojih je došlo do gubitka odgovora na lečenje risankizumabom supkutano primili su za hitno ublažavanje simptoma terapiju risankizumabom (jedna intravenska indukciona doza nakon koje je sledila doza od 360 mg supkutano svakih 8 nedelja). Od tih ispitanika, u grupi koja je primala risankizumab 180 mg supkutano odnosno risankizumab 360 mg supkutano, klinički odgovor u 52. nedelji postiglo je 85 % (17/20) odnosno 74 % (26/35) ispitanika. Osim toga, u grupi lečenoj risankizumabom 180 mg supkutano odnosno risankizumabom 360 mg supkutano, kliničku remisiju prema rezultatu aMS-a postiglo je u 52. nedelji 24 % (6/25) odnosno 35 % (13/37) ispitanika, a endoskopsko poboljšanje 38 % (10/26) odnosno 45 % (17/38) ispitanika.
Ispitanici sa odgovorom u 24. nedelji
Ukupno 100 ispitanika kod kojih se nije pokazao klinički odgovor nakon 12 nedelja indukcionog lečenja, a koji su zatim primili supkutanu dozu od 180 mg (N = 56) ili od 360 mg (N = 44) risankizumaba u
12. nedelji i 20. nedelji, pokazalo je klinički odgovor u 24. nedelji. Ispitanici su nastavili da primaju risankizumab u dozi od 180 mg ili 360 mg supkutano svakih 8 nedelja do 52 nedelje u ispitivanju COMMAND. Među tim ispitanicima, uz primenu risankizumaba u dozi od 180 mg odnosno 360 mg supkutano, 46 % odnosno 45 % ispitanika postiglo je klinički odgovor prema rezultatu aMS-a u
52. nedelji, a 18 % odnosno 23 % ispitanika postiglo je kliničku remisiju prema rezultatu aMS-a u
52. nedlji.
Parametri povezani sa zdravljem i kvalitetom života
Ispitanici lečeni risankizumabom postigli su klinički značajna poboljšanja u odnosu na početni rezultat upitnika za zapaljensku bolest creva (IBDQ) (crevni simptomi, sistemsko funkcionisanje, emocionalno i socijalno funkcionisanje) u poređenju sa placebom. Promene u odnosu na početak u ukupnom rezultatu upitnika IBDQ u 12. nedelji uz primenu risankizumaba u poređenju sa placebom iznosile su 42,6 odnosno 24,3. Kod ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg, risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg i kod ispitanika koji su primali risankizumab intravenski / placebo, promene u odnosu na početak u ukupnom rezultatu upitnika IBDQ u 52. nedelji iznosile su 52,6; 50,3 odnosno 35,0.
Kod ispitanika koji su primali risankizumab zabeleženo je u 12. nedelji značajno veće smanjenje umora u odnosu na početak, mereno upitnikom FACIT-F, u poređenju sa placebom. Promene od početnog rezultata dobijene upitnikom FACIT-F u 12. nedelji iznosile su za primenu risankizumaba u poređenju sa placebom 7,9 odnosno 3,3. Promene od početnog rezultata upitnika FACIT-F u 52. nedelji kod ispitanika lečenih risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 180 mg, risankizumabom intravenski / risankizumabom supkutano u dozi od 360 mg i kod ispitanika koji su primali risankizumab intravenski / placebo iznosile su 10,9; 10,3 odnosno 7,0.
Pedijatrijska populacija
Evropska agencija za lekove izuzela od obaveze podnošenja rezultata ispitivanja leka Skyrizi u jednoj ili više podgrupa pedijatrijske populacije u terapiji Crohn-ove bolesti i ulceroznog kolitisa (videti odeljak 4.2 za informacije o primeni leka u pedijatrijskoj populaciji).
Farmakokinetika risankizumaba bila je slična kod plak psorijaze i psorijaznog artritisa, kao i kod Crohn-ove bolesti i ulceroznog kolitisa.
Resorpcija
Risankizumab je pokazao linearnu farmakokinetiku sa dozno-proporcionalnim povećanjem izloženosti u opsegu doza od 18 mg do 300 mg i od 0,25 mg/kg do 1 mg/kg primenjenih supkutano, kao i od 200 mg do 1800 mg i 0,01 mg/kg do 5 mg/kg primenjenih intravenski.
Nakon supkutanog doziranja risankizumaba, maksimalne koncentracije u plazmi su postignute između 3-14 dana nakon doziranja sa procenjenom apsolutnom bioraspoloživošću od 74 do 89%. Pri doziranju od 150 mg u nedelji 0, nedelji 4 i na svakih 12 nedelja nakon toga, procenjene maksimalne i minimalne koncentracije u plazmi u stanju dinamičke ravnoteže iznosile su 12 mikrograma/ml, odnosno 2 mikrograma/ml.
Kod ispitanika sa Crohn-ovom bolešću koji su lečeni intravenski primenom indukcione doze od 600 mg u 0, 4. i 8. nedelji, a zatim supkutano primenom doze održavanja od 360 mg u 12. nedelji, pa na svakih
8 nedelja nakon toga, procenjene vrednosti maksimalne medijane maksimalnih koncentracija i koncentracija na kraju doznog intervala tokom perioda indukcione terapije (od 8. do 12. nedelje) iznosile su 156 odnosno 38,8 mikrograma/ml, a medijane maksimalnih koncentracija i koncentracija na kraju doznog intervala u stanju dinamičke ravnoteže tokom perioda održavanja (od 40. do 48. nedelje) iznosile su 28,0 odnosno 8,13 mikrograma /ml.
Kod ispitanika sa ulceroznim kolitisom koji su lečeni intravenski primenom indukcione doze od 1200 mg u 0., 4. i 8. nedelji, a zatim supkutano primenom doze održavanja od 180 mg ili 360 mg u 12. nedelji i svakih 8 nedelja nakon toga, procenjene vrednosti maksimalne medijane maksimalnih koncentracija i koncentracija na kraju doznog intervala tokom perioda indukcione terapije (od 8. do 12. nedelje) iznosile su 350 odnosno 87,7 mikrograma/ml, a procenjene vrednosti medijana maksimalnih koncentracija i koncentracija na kraju doznog intervala u stanju dinamičke ravnoteže tokom perioda održavanja (od 40. do 48. nedelje) iznosile su 19,6 odnosno 4,64 mikrograma/ml za dozu od 180 mg supkutano i 39,2 odnosno 9,29 mikrograma/ml za dozu od 360 mg supkutano.
Distribucija
Srednja vrednost (±standardna devijacija) volumena distribucije risankizumaba u stanju dinamičke ravnoteže (Vss) kod ispitanika sa psorijazom u ispitivanjima 3. faze iznosila je 11,4 (±2,7) l, ukazujući na činjenicu da je distribucija risankizumaba primarno ograničena na vaskularni i intersticijalni prostor. Kod tipičnog ispitanika telesne mase 70 kg sa Crohn-ovom bolešću, Vss je iznosio 7,68 l.
Biotransformacija
Terapijska IgG monoklonska antitela tipično podležu degradaciji na male peptide i aminokiseline kataboličkim putevima na isti način kao i endogeni IgG. Ne očekuje se da se risankizumab metaboliše putem enzima citohrom P450 oksidaze.
Eliminacija
U ispitivanjima faze 3 kod ispitanika sa psorijazom, srednja vrednost (±standardna devijacija) sistemskog klirensa (CL) risankizumaba iznosila je 0,3 (±0,1) L na dan. U ispitivanjima faze 3 kod ispitanika sa psorijazom, srednja vrednost terminalnog poluvremena eliminacije risankizumaba iznosila je od 28 do
29 dana. Kod tipičnog ispitanika telesne mase 70 kg sa Crohn-ovom bolešću, CL je iznosio 0,30 L na dan, a terminalno poluvreme eliminacije iznosilo je 21 dan.
Ne očekuje se da se risankizumab, kao IgG1 monoklonsko antitelo, filtrira glomerularnom filtracijom u bubrezima ili da se izlučuje kao intaktan molekul putem urina.
Linearnost/nelinearnost
Risankizumab je pokazao linearnu farmakokinetiku sa približno dozno-proporcionalnim povećanjem sistemske izloženosti (Cmax i AUC) u procenjenom opsegu doza od 18 mg do 360 mg ili od 0,25 mg/kg do 1 mg/kg primenjenih supkutano,odnosno od 200 do 1800 mg i od 0,01 do 5 mg/kg kod intravenske primene na zdravim ispitanicima ili ispitanicima sa psorijazom, Crohn-ovom bolešću ili ulceroznim kolitisom.
Interakcije
Ispitivanja interakcija sa drugim lekovima su sprovedena kod ispitanika sa plak psorijazom, Crohn-ovom bolešću ili ulceroznim kolitisom, kako bi se procenilo dejstvo ponavljane primene risankizumaba na farmakokinetiku citohrom P450 (CYP) osetljivih probnih supstrata. Izloženost kofeinu (CYP1A2 supstrat), varfarinu (CYP2C9 supstrat), omeprazolu (CYP2C19 supstrat), metoprololu (CYP2D6 supstrat) i midazolamu (CYP3A supstrat) nakon terapije risankizumabom bile su uporedive sa izloženostima pre terapije risankizumabom, ukazujući na činjenicu da nema klinički značajnih interakcija putem pomenutih enzima.
Analize populacione farmakokinetike pokazale su da na izloženost risankizumabu ne utiče istovremena primena drugih lekova koje su neki ispitanici sa plak psorijazom uzimali tokom kliničkih ispitivanja.
Slično odsustvo uticaja istovremeno uzimanih lekova primećeno je i u analizama populacione farmakokinetike za Crohn-ovu bolest ili ulcerozni kolitis.
Posebne populacije
Pedijatrijska populacija
Farmakokinetika risankizumaba kod pedijatrijskih ispitanika mlađih od 16 godina nije ustanovljena. Od 1574 ispitanika sa Crohn-ovom bolešću izložena risankizumabu, njih 12 bilo je uzrasta između 16 i
17 godina. Izloženost risankizumabu kod ispitanika sa Crohn-ovom bolešću uzrasta između 16 i 17 godina bila je slična onoj kod odraslih. Na osnovu analiza populacione farmakokinetike, nije ustanovljeno da uzrast ima značajan uticaj na izloženost risankizumabu.
Starije osobe
Od 2234 pacijenata sa plak psorijazom koji su bili izloženi risankizumabu, 243 su imali 65 ili više godina, a 24 ispitanika je imalo 75 ili više godina. Od 1574 ispitanika sa Crohn-ovom bolešću izložena risankizumabu, 72 ispitanika su imala 65 ili više godina, dok je 5 ispitanika imalo 75 ili više godina. Od 1512 ispitanika sa ulceroznim kolitisom izloženih risankizumabu, 103 ispitanika su imala 65 ili više godina, a 8 ispitanika imalo je 75 ili više godina. Sveukupno nisu primećene razlike u izloženosti risankizumabu između starijih i mlađih ispitanika koji su primali risankizumab.
Pacijenti sa oštećenjem funkcije bubrega ili jetre
Nisu sprovedene posebne studije sa svrhom procene efekta koji bi oštećena funkcija jetre ili bubrega imala na farmakokinetiku risankizumaba. Na osnovu populacionih farmakokinetičkih analiza, nivoi serumskog kreatinina, klirens kreatinina ili markeri hepatičke funkcije (ALT/AST/bilirubin) nisu imali značajan uticaj na klirens risankizumaba kod ispitanika sa plak psorijazom, Crohn-ovom bolešću ili ulceroznim kolitisom.
Kao IgG1 monoklonsko antitelo, risankizumab se uglavnom eliminiše intracelularnim katabolizmom i ne očekuje se njegov metabolizam putem hepatičkih enzima citohrom P450 oksidaze ili eliminacija putem bubrega.
Telesna masa
Klirens i volumen distribucije risankizumaba se povećavaju sa povećanjem telesne mase, što može dovesti do smanjene efikasnosti kod ispitanika sa visokom telesnom masom (>130 kg). Međutim, ovo zapažanje je zasnovano na ograničenom broju ispitanika sa plak psorijazom. Telesna masa nije imala klinički značajan uticaj na izloženost risankizumabu ili na efikasnost kod ispitanika sa psorijaznim artritisom, Crohn-ovom bolešću ili ulceroznim kolitisom. Trenutno se ne preporučuje prilagođavanje doziranja na osnovu telesne mase.
Pol ili rasa
Pol ili rasa nisu imali značajan uticaj na klirens risankizumaba kod odraslih ispitanika sa plak psorijazom, Crohn-ovom bolešću ili ulceroznim kolitisom. Nisu uočene klinički značajne razlike u izloženosti risankizumabu kod ispitanika poreklom iz Kine ili Japana u poređenju sa pripadnicima bele rase u kliničkoj farmakokinetičkoj studiji kod zdravih dobrovoljaca.
Farmaceutski podaci - Skyrizi 360 mg
Natrijum-acetat-trihidrat Sirćetna kiselina Trehaloza-dihidrat Polisorbat 20
Voda za injekcije
Čuvati u frižideru (na temperaturi od 2°C do 8°C). Ne zamrzavati.
Uložak se može čuvati van frižidera (na temperaturi do maksimalno 25°C) do 24 sata. Čuvati uložak u spoljašnjem pakovanju radi zaštite od svetlosti.
Rastvor od 360 mg u ulošku za jednokratnu upotrebu izrađenom od smole na bazi cikličnih olefina sa pregradom od obložene hlorbutil gume i klipom od obložene hlorbutil gume, koji su u dodiru sa lekom i sa zatvaračem od smole. Uložak se nalazi u pakovanju sa injektorom za telo (medicinsko sredstvo za primenu leka). Unutar injektora za telo tečnost prolazi kroz cevčice od polivinil-hlorida, a zatim kroz iglu od nerđajućeg čelika promera 29 G. Injektora za telo sadrži baterije od srebro-oksida i cinka i flaster kojim se lepi za kožu, izrađen od poliestera sa akrilnim lepkom. Medicinsko sredstvo za primenu leka namenjeno je za upotrebu sa priloženim uloškom od 360 mg.
Lek Skyrizi 360 mg dostupan je u pakovanjima koja sadrže 1 uložak i 1 injektor za telo.
Pre primene injekcije, potrebno je izvaditi kutiju iz frižidera i sačekati između 45 i 90 minuta da lek da dostigne sobnu temperaturu, bez izlaganja direktnoj sunčevoj svetlosti i bez vađenja uloška iz kutije.
Preporučuje se da se uložak vizuelno pregleda pre primene. Rastvor ne sadrži strane čestice i praktično nikakve čestice povezane sa lekom. Lek Skyrizi ne sme da se primeni ako je rastvor mutan, promenio je boju ili sadrži krupne čestice. Nemojte tresti uložak.
Rastvor treba da bude bezbojan do žut i bistar do blago opalescentan.
Opšte mere opreza
Detaljno uputstvo za primenu nalazi se u Uputstvu za lek.
Jedan injektor za telo sa uloškom namenjen je samo za jednokratnu upotrebu.
Svu neiskorišćenu količinu leka ili otpadnog materijala treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima.