Korigovani QT interval
Koriguje QT interval za ekstremne otkucaje srca
Dodatne informacije
Upozorenje
Ova alatka služi isključivo u obrazovne svrhe i ne predstavlja profesionalni savet niti zamenu za profesionalni savet. Alatku ne treba koristiti za postavljanje medicinske dijagnoze i/ili pružanje medicinske terapije.
Opšti opis
QTc (koregovani QT interval) je mera trajanja depolarizacije i repolarizacije komora (ventrikula) na elektrokardiogramu (EKG), korigovana u odnosu na broj otkucaja srca. Pošto se QT interval fiziološki skraćuje pri ubrzanom pulsu, QTc omogućava pouzdaniju procenu trajanja električne aktivnosti komora nezavisno od srčane frekvencije. Produžen QTc interval povezan je sa povećanim rizikom od ventrikularnih aritmija, kao što je torsade de pointes, kao i od iznenadne srčane smrti.
Dve najčešće korišćene formule za izračunavanje QTc su Fridericija i Bazet formula, koje su predložene 1920. godine – prvu je razvio Thomas Fridericia, a drugu Henry Cuthbert Bazett. Obe se široko koriste u kliničkoj praksi i istraživanjima, iako imaju ograničenja – najčešće prekomernu ili nedovoljnu korekciju QT intervala pri veoma visokim ili niskim otkucajima srca. Postoje i druge formule za izračunavanje QTc, ali ne postoji jedinstven konsenzus o tome koja je najprikladnija u različitim kliničkim situacijama.
QTc je važan parametar u proceni kardiološke bezbednosti lekova, naročito onih sa poznatim rizikom produženja QT intervala, kao što su brojni psihotropni lekovi. Takođe se koristi u dijagnostici i praćenju urođenih ili stečenih stanja koja utiču na repolarizaciju srca, poput kongenitalnog sindroma dugog QT intervala. Međutim, QTc nije savršen prediktor rizika od aritmija. Njegova interpretacija se mora vršiti u širem kliničkom kontekstu, uz razmatranje i drugih faktora kao što su elektrolitne disbalanse, ishemija miokarda, upotreba više lekova i genetska predispozicija.
QTc (koregovani QT interval) je mera trajanja depolarizacije i repolarizacije komora (ventrikula) na elektrokardiogramu (EKG), korigovana u odnosu na broj otkucaja srca. Pošto se QT interval fiziološki skraćuje pri ubrzanom pulsu, QTc omogućava pouzdaniju procenu trajanja električne aktivnosti komora nezavisno od srčane frekvencije. Produžen QTc interval povezan je sa povećanim rizikom od ventrikularnih aritmija, kao što je torsade de pointes, kao i od iznenadne srčane smrti.
Dve najčešće korišćene formule za izračunavanje QTc su Fridericija i Bazet formula, koje su predložene 1920. godine – prvu je razvio Thomas Fridericia, a drugu Henry Cuthbert Bazett. Obe se široko koriste u kliničkoj praksi i istraživanjima, iako imaju ograničenja – najčešće prekomernu ili nedovoljnu korekciju QT intervala pri veoma visokim ili niskim otkucajima srca. Postoje i druge formule za izračunavanje QTc, ali ne postoji jedinstven konsenzus o tome koja je najprikladnija u različitim kliničkim situacijama.
QTc je važan parametar u proceni kardiološke bezbednosti lekova, naročito onih sa poznatim rizikom produženja QT intervala, kao što su brojni psihotropni lekovi. Takođe se koristi u dijagnostici i praćenju urođenih ili stečenih stanja koja utiču na repolarizaciju srca, poput kongenitalnog sindroma dugog QT intervala. Međutim, QTc nije savršen prediktor rizika od aritmija. Njegova interpretacija se mora vršiti u širem kliničkom kontekstu, uz razmatranje i drugih faktora kao što su elektrolitne disbalanse, ishemija miokarda, upotreba više lekova i genetska predispozicija.
Formula
Fridericijina formula:
QTc = QT interval / ³√(60/otkucaji srca)
Bazetova formula:
QTc = QT interval / √(60/otkucaji srca)
QTc = QT interval / ³√(60/otkucaji srca)
Bazetova formula:
QTc = QT interval / √(60/otkucaji srca)
Reference
Fridericia LS. Die systolendauer im elektrokardiogramm bei normalen menschen und bei herzkranken. Acta Med Scand. 1920;53:469–486.
Bazett HC. An analysis of the time-relations of electrocardiograms. Heart 1920;7: 353–37.
Taran LM, Szilagyi N. The duration of the electrical systole (Q-T) in acute rheumatic carditis in children. American Heart Journal, 1947;33(1):14–26. doi:10.1016/0002-8703(47)90421-3
Vandenberk B, Vandael E, Robyns T, et al. Which QT Correction Formulae to Use for QT Monitoring? Journal of the American Heart Association: 2016;5:e003264
Verzija
3
Više o ovoj alatki
QTc (koregovani QT interval) je mera trajanja depolarizacije i repolarizacije komora (ventrikula) na elektrokardiogramu (EKG), korigovana u odnosu na broj otkucaja srca. Pošto se QT interval fiziološki skraćuje pri ubrzanom pulsu, QTc omogućava pouzdaniju procenu trajanja električne aktivnosti komora nezavisno od srčane frekvencije. Produžen QTc interval povezan je sa povećanim rizikom od ventrikularnih aritmija, kao što je torsade de pointes, kao i od iznenadne srčane smrti.
Dve najčešće korišćene formule za izračunavanje QTc su Fridericija i Bazet formula, koje su predložene 1920. godine – prvu je razvio Thomas Fridericia, a drugu Henry Cuthbert Bazett. Obe se široko koriste u kliničkoj praksi i istraživanjima, iako imaju ograničenja – najčešće prekomernu ili nedovoljnu korekciju QT intervala pri veoma visokim ili niskim otkucajima srca. Postoje i druge formule za izračunavanje QTc, ali ne postoji jedinstven konsenzus o tome koja je najprikladnija u različitim kliničkim situacijama.
QTc je važan parametar u proceni kardiološke bezbednosti lekova, naročito onih sa poznatim rizikom produženja QT intervala, kao što su brojni psihotropni lekovi. Takođe se koristi u dijagnostici i praćenju urođenih ili stečenih stanja koja utiču na repolarizaciju srca, poput kongenitalnog sindroma dugog QT intervala. Međutim, QTc nije savršen prediktor rizika od aritmija. Njegova interpretacija se mora vršiti u širem kliničkom kontekstu, uz razmatranje i drugih faktora kao što su elektrolitne disbalanse, ishemija miokarda, upotreba više lekova i genetska predispozicija.
