Ženevski bodovni sustav (revidirani) za plućnu emboliju
Ocjena vjerojatnosti pojave plućne embolije
PE nije vjerojatan
Prevalencija PE-a: 12,9 %
NaN
Dodatne informacije
Upozorenje
Ovaj je alat namijenjen samo za obrazovne svrhe i ne predstavlja stručni savjet niti zamjenu za stručni savjet. Alat se ne smije upotrebljavati za medicinsku dijagnostiku i/ili liječenje.
Općeniti opis
Plućna embolija (PE) uobičajeno je kardiopulmonalno hitno stanje koje je teško dijagnosticirati i zahtijeva visok stupanj kliničke sumnje. Razvijeno je nekoliko pravila kliničkog odlučivanja (uključujući Wellsovo i Ženevski sustav) kao pomoć pri dijagnosticiranju plućne embolije u bolesnika u kojih se sumnja na to stanje.
Izvorni Ženevski bodovni sustav u tri razine revidiran je 2006. i uključuje samo jednostavne kliničke varijable. Naknadno su razvijene dvije dodatne verzije revidiranog Ženevskog bodovnog sustava, kako bi se olakšao izračun (pojednostavljena verzija) te kako bi se sustav prilagodio raznim kliničkim okruženjima (verzija u dvije razine).
Sve verzije revidiranog Ženevskog bodovnog sustava sastoje se od osam stavki: Četiri faktora rizika (dob, prethodna tromboza, nedavni kirurški zahvat ili fraktura, malignitet), dva simptoma (unilateralan bol u nozi, hemoptiza), dva klinička znaka (srčana frekvencija, bol u donjim udovima uzrokovan palpacijom). Rezultat stratificira bolesnike u tri skupine kliničke vjerojatnosti plućne embolije (mala, srednja i velika) za revidirani Ženevski bodovni sustav u tri razine ili u dvije skupine kliničke vjerojatnosti (vjerojatno, nije vjerojatno) za revidirani pojednostavljeni Ženevski bodovni sustav u dvije razine.
Općenito bi bilo poželjno primijeniti bodovni sustav u tri razine u kombinaciji s visokoosjetljivom analizom koncentracije D-dimera (za povećanje udjela bolesnika u kojih se plućna embolija može isključiti). Bodovni sustav u dvije razine može se upotrijebiti samo ako je dostupna manje osjetljive analiza koncentracije D-dimera (za povećanje dijagnostičkog prinosa). Analize koncentracije D-dimera ne smiju se upotrebljavati za isključivanje plućne embolije u skupinama bolesnika u kojih postoji klinički velika vjerojatnost plućne embolije.
Revidirani i pojednostavljeni revidirani Ženevski bodovni sustav validiran je izvanjski te se u Smjernicama ESC-a o dijagnosticiranju i liječenju akutne plućne embolije iz 2019. preporučuju za ocjenu kliničke vjerojatnosti (prije pretraga) plućne embolije.
Plućna embolija (PE) uobičajeno je kardiopulmonalno hitno stanje koje je teško dijagnosticirati i zahtijeva visok stupanj kliničke sumnje. Razvijeno je nekoliko pravila kliničkog odlučivanja (uključujući Wellsovo i Ženevski sustav) kao pomoć pri dijagnosticiranju plućne embolije u bolesnika u kojih se sumnja na to stanje.
Izvorni Ženevski bodovni sustav u tri razine revidiran je 2006. i uključuje samo jednostavne kliničke varijable. Naknadno su razvijene dvije dodatne verzije revidiranog Ženevskog bodovnog sustava, kako bi se olakšao izračun (pojednostavljena verzija) te kako bi se sustav prilagodio raznim kliničkim okruženjima (verzija u dvije razine).
Sve verzije revidiranog Ženevskog bodovnog sustava sastoje se od osam stavki: Četiri faktora rizika (dob, prethodna tromboza, nedavni kirurški zahvat ili fraktura, malignitet), dva simptoma (unilateralan bol u nozi, hemoptiza), dva klinička znaka (srčana frekvencija, bol u donjim udovima uzrokovan palpacijom). Rezultat stratificira bolesnike u tri skupine kliničke vjerojatnosti plućne embolije (mala, srednja i velika) za revidirani Ženevski bodovni sustav u tri razine ili u dvije skupine kliničke vjerojatnosti (vjerojatno, nije vjerojatno) za revidirani pojednostavljeni Ženevski bodovni sustav u dvije razine.
Općenito bi bilo poželjno primijeniti bodovni sustav u tri razine u kombinaciji s visokoosjetljivom analizom koncentracije D-dimera (za povećanje udjela bolesnika u kojih se plućna embolija može isključiti). Bodovni sustav u dvije razine može se upotrijebiti samo ako je dostupna manje osjetljive analiza koncentracije D-dimera (za povećanje dijagnostičkog prinosa). Analize koncentracije D-dimera ne smiju se upotrebljavati za isključivanje plućne embolije u skupinama bolesnika u kojih postoji klinički velika vjerojatnost plućne embolije.
Revidirani i pojednostavljeni revidirani Ženevski bodovni sustav validiran je izvanjski te se u Smjernicama ESC-a o dijagnosticiranju i liječenju akutne plućne embolije iz 2019. preporučuju za ocjenu kliničke vjerojatnosti (prije pretraga) plućne embolije.
Rasponi rezultata za Ženevski bodovni sustav u tri razine
Mala klinička vjerojatnost PE-a
Prevalencija PE-a: 8 %
≤ 3Prevalencija PE-a: 8 %
Srednja klinička vjerojatnost PE-a
Prevalencija PE-a: 28 %
4–10Prevalencija PE-a: 28 %
Velika klinička vjerojatnost PE-a
Prevalencija PE-a: 74 %
≥ 11Prevalencija PE-a: 74 %
PE: Plućna embolija
Rasponi rezultata za Ženevski bodovni sustav u dvije razine
PE nije vjerojatan
Prevalencija PE-a: 12,9 %
≤ 2Prevalencija PE-a: 12,9 %
PE vjerojatan
Prevalencija of PE-a: 41,6 %
≥ 3Prevalencija of PE-a: 41,6 %
PE: Plućna embolija
Reference
Le Gal, Grégoire et al. “Prediction of pulmonary embolism in the emergency department: the revised Geneva score.” Annals of internal medicine vol. 144,3 (2006): 165-71. doi:10.7326/0003-4819-144-3-200602070-00004
Klok, Frederikus A et al. “Simplification of the revised Geneva score for assessing clinical probability of pulmonary embolism.” Archives of internal medicine vol. 168,19 (2008): 2131-6. doi:10.1001/archinte.168.19.2131
Konstantinides, Stavros V et al. “2019 ESC Guidelines for the diagnosis and management of acute pulmonary embolism developed in collaboration with the European Respiratory Society (ERS): The Task Force for the diagnosis and management of acute pulmonary embolism of the European Society of Cardiology (ESC).” The European respiratory journal vol. 54,3 1901647. 9 Oct. 2019, doi:10.1183/13993003.01647-2019
Ceriani, E et al. “Clinical prediction rules for pulmonary embolism: a systematic review and meta-analysis.” Journal of thrombosis and haemostasis : JTH vol. 8,5 (2010): 957-70. doi:10.1111/j.1538-7836.2010.03801.x
Verzija
1
O ovom alatu
Plućna embolija (PE) uobičajeno je kardiopulmonalno hitno stanje koje je teško dijagnosticirati i zahtijeva visok stupanj kliničke sumnje. Razvijeno je nekoliko pravila kliničkog odlučivanja (uključujući Wellsovo i Ženevski sustav) kao pomoć pri dijagnosticiranju plućne embolije u bolesnika u kojih se sumnja na to stanje.
Izvorni Ženevski bodovni sustav u tri razine revidiran je 2006. i uključuje samo jednostavne kliničke varijable. Naknadno su razvijene dvije dodatne verzije revidiranog Ženevskog bodovnog sustava, kako bi se olakšao izračun (pojednostavljena verzija) te kako bi se sustav prilagodio raznim kliničkim okruženjima (verzija u dvije razine).
Sve verzije revidiranog Ženevskog bodovnog sustava sastoje se od osam stavki: Četiri faktora rizika (dob, prethodna tromboza, nedavni kirurški zahvat ili fraktura, malignitet), dva simptoma (unilateralan bol u nozi, hemoptiza), dva klinička znaka (srčana frekvencija, bol u donjim udovima uzrokovan palpacijom). Rezultat stratificira bolesnike u tri skupine kliničke vjerojatnosti plućne embolije (mala, srednja i velika) za revidirani Ženevski bodovni sustav u tri razine ili u dvije skupine kliničke vjerojatnosti (vjerojatno, nije vjerojatno) za revidirani pojednostavljeni Ženevski bodovni sustav u dvije razine.
Općenito bi bilo poželjno primijeniti bodovni sustav u tri razine u kombinaciji s visokoosjetljivom analizom koncentracije D-dimera (za povećanje udjela bolesnika u kojih se plućna embolija može isključiti). Bodovni sustav u dvije razine može se upotrijebiti samo ako je dostupna manje osjetljive analiza koncentracije D-dimera (za povećanje dijagnostičkog prinosa). Analize koncentracije D-dimera ne smiju se upotrebljavati za isključivanje plućne embolije u skupinama bolesnika u kojih postoji klinički velika vjerojatnost plućne embolije.
Revidirani i pojednostavljeni revidirani Ženevski bodovni sustav validiran je izvanjski te se u Smjernicama ESC-a o dijagnosticiranju i liječenju akutne plućne embolije iz 2019. preporučuju za ocjenu kliničke vjerojatnosti (prije pretraga) plućne embolije.
Izvorni Ženevski bodovni sustav u tri razine revidiran je 2006. i uključuje samo jednostavne kliničke varijable. Naknadno su razvijene dvije dodatne verzije revidiranog Ženevskog bodovnog sustava, kako bi se olakšao izračun (pojednostavljena verzija) te kako bi se sustav prilagodio raznim kliničkim okruženjima (verzija u dvije razine).
Sve verzije revidiranog Ženevskog bodovnog sustava sastoje se od osam stavki: Četiri faktora rizika (dob, prethodna tromboza, nedavni kirurški zahvat ili fraktura, malignitet), dva simptoma (unilateralan bol u nozi, hemoptiza), dva klinička znaka (srčana frekvencija, bol u donjim udovima uzrokovan palpacijom). Rezultat stratificira bolesnike u tri skupine kliničke vjerojatnosti plućne embolije (mala, srednja i velika) za revidirani Ženevski bodovni sustav u tri razine ili u dvije skupine kliničke vjerojatnosti (vjerojatno, nije vjerojatno) za revidirani pojednostavljeni Ženevski bodovni sustav u dvije razine.
Općenito bi bilo poželjno primijeniti bodovni sustav u tri razine u kombinaciji s visokoosjetljivom analizom koncentracije D-dimera (za povećanje udjela bolesnika u kojih se plućna embolija može isključiti). Bodovni sustav u dvije razine može se upotrijebiti samo ako je dostupna manje osjetljive analiza koncentracije D-dimera (za povećanje dijagnostičkog prinosa). Analize koncentracije D-dimera ne smiju se upotrebljavati za isključivanje plućne embolije u skupinama bolesnika u kojih postoji klinički velika vjerojatnost plućne embolije.
Revidirani i pojednostavljeni revidirani Ženevski bodovni sustav validiran je izvanjski te se u Smjernicama ESC-a o dijagnosticiranju i liječenju akutne plućne embolije iz 2019. preporučuju za ocjenu kliničke vjerojatnosti (prije pretraga) plućne embolije.
